Poslovni broj: Ovr-349/2026-22

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Vladimiru Dimanovskom, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja AI, OIB: [osobni identifikacijski broj], ĐI, OIB: [osobni identifikacijski broj], AIZH, OIB: [osobni identifikacijski broj], TI, OIB: [osobni identifikacijski broj], svi iz [adresa], zastupani po punomoćniku Jeleni Dulčić, odvjetnici u Hvaru protiv protivnika osiguranja II iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Nebojši Bestić, odvjetniku iz Zagreba i OI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Tamari Sardelić, odvjetnici iz Zagreba, povodom prijedloga predlagatelja osiguranja za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine, 15. rujna 2026. godine

r i j e š i o j e:

I. Radi osiguranja nenovčane tražbine određuje se

p r i v r e m e n a m j e r a

obvezom protivnika osiguranja, da dvorište kao zajednički dio nekretnine označene kao č. zem. [katastarska čestica], [adresa], 731 m2, dvorište 89 m2, zgrada mješovite uporabe, [adresa], 4/1, 642 m2, upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], preda slobodne od osoba i stvari u suposjed predlagateljima osiguranja.

Protivnicima osiguranja na nekretnini označenoj kao č. zem. [katastarska čestica], [adresa], 731 m2, dvorište 89 m2, zgrada mješovite uporabe, [adresa], 4/1, 642 m2, upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] - zabranjuje se svako uspostavljanje, održavanje i ostvarivanje isključivog posjeda dvorišta i zajedničkog prolaza koji spaja navedeno dvorište sa javnoprometnom površinom [adresa] (dalje: pasaž), bilo osobno bilo putem treće fizičke ili pravne osobe, kao i svako ponašanje kojim bi se predlagatelje isključilo ili onemogućilo u suposjedu, korištenju, prolazu ili boravku u istom pasažu i dvorištu, uključujući svako prisvajanje pasaža i dvorišta kao vlastitog, ograničavanje pristupa, određivanja pravila korištenja bez suglasnosti svih suvlasnika, ili sprječavanje predlagatelja osiguranja u ostvarivanju njihovih suvlasničkih prava, te im se - zabranjuje bilo osobno bilo putem treće fizičke ili pravne osobe, postavljanje bilo kakvih pokretnina, zapreka, prepreka, vozila ili drugih stvari u dvorištu kojima se onemogućava ili ograničava prolaz i uobičajeno korištenje dvorišta od strane predlagatelja, te im se - zabranjuje bilo osobno bilo putem treće fizičke ili pravne osobe, postavljenje bilo kakvih pokretnina, zapreka, prepreka, vozila ili drugih stvari, kao i zaključavanje postojećih željeznih vratiju postavljanjem lokota i/ili na bilo koji drugi način, u pasažu, kojima se onemogućava ili ograničava pristup zajedničkom dvorištu sa javnoprometne površine [adresa] - nalaže da se suzdrže od svakog daljnjeg postupanja, bilo osobno bilo putem treće fizičke ili pravne osobe, kojim bi se predlagateljima onemogućio i/ili ograničio i/ili otežao suposjed zajedničkog pasaža i dvorišta.

II Ukoliko protivnici osiguranja ne postupe u skladu s ovim rješenjem, ova privremena mjera će se prisilno provesti po sudskom ovršitelju ovog suda uz asistenciju policije, ovlaštenog sudskog vještaka mjerničke i građevinske struke, te ovlaštene osobe za uklanjanje i odvoz pokretnina.

III Ova privremena mjera traje do pravomoćnog okončanja parničnog postupka radi predaje u suposjed, koji postupak su predlagatelji dužni pokrenuti u roku od 30 (slovima: trideset) dana od dana primitka ovog rješenja, odnosno do drugačije odluke suda - ukoliko se promijene okolnosti pod kojima je ova mjera određena.

IV O troškovima postupka odlučit će se na zahtjev stranke nakon dovršetka postupka.

Obrazloženje

1. 2. veljače 2026. predlagatelji osiguranja su podnijeli prijedlog za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine, sadržaja gotovo istovjetnog kao u izreci ovoga rješenja, u bitnome navodeći da su protustranke putem trećih osoba, bez znanja i odobrenja ostalih suvlasnika nekretnine označene kao č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], samovlasno uzurpirali zajedničko dvorište i ostale zajedničke dijelove nekretnine, tako što su: A) u dvorištu - postavili betonsko- kamene rubnjake, te su kamenim pločama popločali cijelu površinu zajedničkog dvorišta, kao i pasaža (prolaza), - postavili drvenu okomitu konstrukciju - stupove, koji u dijelu koji je spojen sa tlom je obložena kamenom, te dodatno ograđena kamenim zidom sa sve četiri strane, čime su napravili tzv “jerule” koje su napunili zemljom i kamenjem te u iste stavili posude sa posađenim stablima palma - postavili drvene gredice za cvijeće, koje su napunili zemljom i usadili odrasle biljke raznog cvijeća, a po drvenim okvirima tih gredica naslagali sadnice raznih biljaka u posudama, te su po dvorištu ujedno postavili velike posude sa raznim drvećem

- naslagali stolove I stolice, suncobrane i dr, - inventar ugo-opreme, kao i vanjsku grijalicu - odložili palete sa ravnim kamenim pločama (bašetine), i alat za rezanje tih kamenih ploča, jednu bijelu veš mašinu, te raznorazni otpad B) u pasažu - prolazu do dvorišta sa javnoprometne površine [adresa] - s obje strane prolaza su postavili drvene gredice za cvijeće, koje su napunili zemljom i usadili odrasle biljke raznog cvijeća (bambus i dr.) - te na postojećim željeznim vratima kojima je prolaz ograđen od javnoprometne površine [adresa], postavili lokot. Svim gore opisanim radnjama se sprječava pristup i slobodno kretanje kako u pasažu/ prolazu tako i dvorištu, u cijelosti je onemogućen prolaz i parkiranje osobnih vozila, a popločavanje dvorišta provedeno je bez rješavanja odvodnje oborinskih voda, uslijed čega dolazi do plavljenja dvorišta tijekom kiše. 3.2. Protustranka ad 1/ je dana 21.12.2025.godine, ispred zgrade [adresa], u [adresa], fizički napao supruga ovdje predlagateljice ad 3/ AIZ, koji je tom prigodom zadobio lakše tjelesne ozlijede. 3.3. Dana 11.12.2025.godine, MUP, Ravnateljstvo civilne zaštite, Područni ured civilne zaštite Zagreb, Služba za inspkecijske poslove, je održao očevid nad provođenjem mjera zaštite od požara u ugostiteljskom objektu, restorana BYBLOS, [adresa], 4/1, u objektu i predmetnom dvorištu, kojom prilikom je NN osoba napala tadašnjeg punomoćnika ovdje predlagatelja, odvjetnika Danka Jurišića iz Zagreba, koji je zadobio potres mozga uz kontuzije na licu. Predlagatelji i ostali suvlasnici nekretnine označene kao č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], nikada nisu protivnicima osiguranja dali odobrenje - pismeno, usmeno ili pak konkludentim radnjama, za poduzimanje gore navedenih radnji, odnosno da bi isti dobrovoljno ograničili svoja suvlasnička prava na prolazu i zajedničkom dvorištu. Dokaz: kao gore 5. Na prethodno opisani način predlagateljima, kao suvlasnicima predmetne nekretnine, onemogućeno je redovno i svakodnevno ostvarivanje suposjeda te korištenje zajedničkog prolaza i dvorišta na uobičajen način. Predlagatelji više nemaju mogućnost pristupa dvorištu osobnim vozilima niti parkiranja, otežan im je odnosno onemogućen pristup pripadajućim spremištima u podrumu, kao i slobodno, nesmetano kretanje i boravak u predmetnom dvorištu Opisanim postupcima protivnika osiguranja grubo je povrijeđeno pravo suposjeda predlagatelja, a postoji stvarna i neposredna opasnost daljnjeg samovoljnog ponašanja. Takvo postupanje ugrožava mogućnost predlagatelja da nesmetano koriste zajednički prolaz i dvorište, pristupaju pripadajućim spremištima te parkiraju svoja osobna vozila. Kao posljedica, predlagatelji su primorani parkirati vozila na znatnoj udaljenosti od mjesta stanovanja, nerijetko i do jednog kilometra, što je u suprotnosti sa svrhom i namjenom zajedničkog dvorišta u suvlasništvu. Odredbom članka 48.st.1. Ustava RH je zajamčeno pravo vlasništva, a odredbom članka 50.st.1. Ustava je određeno da je zakonom moguće u interesu RH ograničiti ili oduzeti vlasništvo, uz naknadu tržišne vrijednosti. Člankom 1. Prvog protokola Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, zaštićeno je pravo na mirno uživanje prava vlasništva na način da se nitko ne smije lišiti svoga vlasništva, osim ako je to u javnom interesu i samo uz uvjete predviđene zakonom i općim načelima međunarodnog prava. U konkretnom slučaju je očito da je došlo do nedopustivog miješanja u pravo suvlasništva ovdje predlagatelja na zajedničkim dijelovima nekretnine, jer isto niti je na zakonu osnovano, a niti je u javnom interesu, ali zasigurno jest na na teret imovine i na štetu imovinskih prava predlagatelja osiguranja. Predlagatelji osiguranja kao suvlasnici č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], imaju pravo u smislu odredbe članka 37.st.6. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (dalje: ZV), glede svog idealnog dijela stavljati svakome, pa i svojim suvlasnicima, sve zahtjeve koji proizlaze iz njihova prava vlasništva. Tražbina predlagatelja je predaja predmetnog dvorišta i pasaža/prolaza kao zajedničkih dijelova nekretnine kojih su isti suvlasnici, u suposjed ovdje predlagateljima , slobodnog od osoba i stvari, uz uklanjanje betonsko - kamenih rubnjaka, uklanjanje kamenih ploča na tlu dvorišta i pasaža, uklanjanje sve drvne konstrukcije, “jerula”, posuda sa cvijećem i stablima, uklanjanje drvenih gredica, uklanjanje stolova, stolica, suncobrana, i dr. ugo-opreme, vanjske grijalice, paleta sa ravnim kamenim pločama i alata, veš mašine i svog ostalog otpada i naslaganog materijala i opreme, te uklanjanje lokota sa postojećih željeznih vrata u prolazu i sl, sve sukladno čl.46.st.1.ZV-a, a određivanje privremene mjere se traži temeljem odredbe članka 347.st.2.OZ-a, kojom će sud odrediti mjeru kojom će privremeno urediti sporni odnos između stranaka tzv.regulacijskom privremenom mjerom. Naime, gore opisanim radnjama, protivnici osiguranja su bez ikakvog pravnog osnova, uzurpirali zajednički prolaz i dvorište, čime nedvojbeno predlagateljima nanose štetu, jer isti ne mogu upotrebljavati isto, niti za prolaz, niti za pristup spremištima položenim u podrumu, niti za parkiranje vlastitih osobnih vozila, niti za zadržavanje. Određivanjem privremene mjere protivnicima osiguranje ne nastaje nikakva šteta te su slijedom navedenog ispunjene sve pretpostavke iz čl.347.st.2.OZ-a radi uspostave pravnog reda.

2. Protivnik osiguranja ne protivi se prijedlogu predlagatelja osiguranja, ali u bitnome navodi da u odnosu na njega ne postoji tražbina jer je on samo suvlasnik predmetnog dvorišta i podruma kojim predlagatelji mogu slobodno raspolagati.

3. Sud je izvršio uvid u spis i cjelokupnu dokumentaciju koja prileži spisu.

4. Prijedlog za određivanje privremene mjere je osnovan.

5. Člankom 346. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 73/17) propisano je da se može radi osiguranja nenovčane tražbine odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, i ako učini vjerojatnim opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari odnosno ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

6. Člankom 347. st. 2 Ovršnog zakona propisano je da ako je to nužno radi spriječavanja nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, nasilja ili ako je iz drugih važnih razloga to potrebno radi osiguranja pravnog reda, sud može odrediti mjeru kojom će privremeno urediti sporni odnos među strankama.

7. Dakle, većina suvlasnika stambene zgrade želi raspolagati dvorištem na način da u istom parkiraju te da isto bude lako dostupno žurnim službama radi eventualne pomoći pri nekom štetnom događaju, a ujedno i da dvorište bude u dobro održavanom stanju jer trenutno poplavljuje, a što bi im moglo uzrokovati štetu u podrumu i na temeljima zgrade. Time, a i samim suvlasništvom, tražbina je dokazana u odnosu na dvorište, a sud će kasnije u ovom obrazloženju obrazložiti iz kojeg je razloga se tražbina odnosi upravo na protivnike osiguranja kao manjinske suvlasnike.

8. Vjerojatnost teško nadoknadive štete također je dokazana jer zaista postoji otežani pristup dvorištu većim vozilima, primjerice vatrogasni kamion u dvorište ne može ući radi postavljenih žardinjera u prilazu dvorištu, a potencijalno poplavljivanje također je opasno jer može uzrokovati uništavanje temelja zgrade te može doći do požara ukoliko voda prodre u podrumske prostorije gdje postoje električne instalacije.

9.

Na prijedlog predlagatelja, sud je očevidom na licu mjesta provjerio tvrdnje predlagatelja i utvrđeno je doista postojanje žardinjera u prilazu dvorištu te u dvorištu postavljene terase koja evidentno pripada ugostiteljskom objektu. No sve to nije ukazivalo na činjenicu da se predmetna tražbina odnosi na protivnike osiguranja pa je sud od većinskog vlasnika poslovnog prostora u kojem posluje objekt kojeg su suvlasnici – protivnici osiguranja dali u zakup trećim osobama, a taj većinski suvlasnik je Republika Hrvatska koja tim ,kao i ostalim objektima u vlasništvu države, upravlja putem tvrtke Državne nekretnine d.o.o., a koja tvrtka je sudu dostavila obrazloženje na koji način je moguće da manjinski suvlasnik, ovdje protivnici osiguranja, bez dopuštenja većinskog, RH, daju u zakup trećim osobama poslovni prostor. Državne nekretnine d.o.o. obavijestile su sud o načinu poslovanja koji se, u bitnome, sastoji od toga da društvo, nakon saznanja da je posjednik-u konkretnom slučaju protivnici osiguranja, dao u zakup cijeli poslovni prostor, iako nije većinski vlasnik istog, pokuša pribaviti dokumentaciju radi uvida u iznos zakupnine te ukoliko isti odgovara tržišnoj cijeni koja se na toj lokaciji može ostvariti, oni u ime RH dostavljaju zakupniku mjesečne uplatnice za zakupninu za suvlasnički udjel države u predmetnom poslovnom prostoru. Time je u biti potvrđena činjenica da država, iako većinski, suvlasnik, nije sklopila ugovor sa zakupnikom već su to protivnici osiguranja, a država putem tog društva potražuje iznos zakupnine, a to znači da su predlagatelji osiguranja dokazali da postoji tražbina u odnosu na protivnika osiguranja (stranica 123-128 spisa).

10. Na očevidu održanom 28. svibnja 2026. sud se uvjerio u činjenice iz prijedloga te je, uz stanje prilaza dvorištu, utvrdio da je dvorište popločano glatkim pločicama, a da se na ulazu u dvorište nalaze željezna vrata koja se mogu zaključati te da se na ulazu u podrum zgrade nalazi lokot koji može biti u funkciji. Na tom uredovanju I. protivnik osiguranja navodi da se ne protivi privremenoj mjeri te da za činjenice u pogledu stanja dvorišta nije znao jer je bio u Njemačkoj.

11. Obzirom na sve navedeno, a kako su u konkretnom slučaju ispunjene pretpostavke za određivanje privremene mjere propisane čl. 347. Ovršnog zakona, valjalo je odrediti predloženu privremenu mjeru odlučiti kao u točci I izreke ovoga rješenja jer se radi o suvlasnicima nekretnine gdje se jedan od suvlasnika, I. protivnik osiguranja, ne može pozivati na činjenicu da nije znao da bi zakupnik doveo dvorište u postojeće stanje jer on kao suvlasnik, koji je tog zakupnika uveo u posjed, ima obvezu u odnosu na ostale suvlasnike, dakle tražbina u odnosu na njega postoji, kao i u odnosu na II. protivnicu osiguranja, a koja proizlazi iz navedenog dopisa Državnih nekretnina d.o.o. Bez obzira što su možda zakupnici dvorište uništili svojom samovoljom, navedena činjenica ne isključuje odgovornost protivnika osiguranja da to dvorište vrate u prvobitno stanje i upravo radi mogućnosti požara, a posljedično i smrtnog ishoda pri požaru, u slučaju hitnog zdravstvenog stanja ili radi sprječavanja poplavljivanja podruma, što opet može uzrokovati požar, jasno je da su protivnici osiguranja žurno uspostaviti stanje kakvo je bilo prije intervencija zakupnika ili njih samih – u konkretnom slučaju to nije važno. Navedeno stanje je takvo da se ne može čekati ishod parnice i tu je sud privremeno uredio situaciju na način kako je navedeno u izreci. Uzurpacija dvorišta postoji, većina suvlasnika se sa stanjem dvorišta ne slaže, a protivnici osiguranja kao osobe koje su odgovorne za postupanje zakupnika, dužne su postupiti u skladu sa željama većinskih vlasnika zgrade jer je dvorište zajednička imovina svih suvlasnika.

12. Ročište nakon očevida nije održano temeljem čl. 7. Ovršnog zakona, obzirom da je iz priložene dokumentacije i temeljem uočenog stanja na očevidu te temeljem dopisa Državnih nekretnina d.o.o. bilo moguće donijeti rješenje.

U Zagrebu, 15. rujna 2026.

SUDAC:

Vladimir Dimanovski

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe. Žalba se podnosi u roku od 8 dana od dana primitka prijepisa ovog rješenja, ovom sudu, pisanim putem u tri primjerka ili propisanim elektroničkim putem. O žalbi odlučuje nadležni županijski sud. Žalba protiv ovoga rješenja ne odgađa provedbu ovoga rješenja.

DNA:

1. predlagatelju po pun.

2. Protivnicima po pun.

3. RH po Državne nekretnine na znanje, uz prijedlog za osiguranje

4. spis