Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž Ovr-1232/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu Robertu Jamboru kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja Gradsko stambeno komunalno gospodarstvo d.o.o., Zagreb, Savska cesta 1, OIB: 03744272526, zastupanog po punomoćniku Marku Bujiću, odvjetniku u Zagrebu, Ulica Crvenog križa 23, protiv protivnice osiguranja KU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi osiguranja određivanjem privremene mjere , odlučujući o žalbi protivnice osiguranja protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-2065/2026-2 od 6. srpnja 2026., dana 15. rujna 2026.,

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba protivnice osiguranja kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-2065/2026-2 od 6. srpnja 2026.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja određena je privremena mjera kojom se nalaže protivnici osiguranja da u roku od 8 dana od dana primitka rješenja preda u posjed predlagatelju osiguranja, slobodan od osoba i stvari, poseban dio nekretnine u 5/18 dijela, upisane u zemljišnu knjigu koja se vodi u zemljišnoknjižnom odjelu Zagreb Općinskog građanskog suda u Zagrebu kao kč. br. [katastarska čestica] – [adresa] površine 1526 m[2] , dvorište površine 475 m , dvorište površine 13 m , kuća, [adresa] površine 23 m[2] , zgrada, [adresa] površine 221 m , zgrada površine 14 m , zgrada površine 24 m[2] , zgrada površine 12 m , zgrada površine 10 m , zgrada površine 185 m[2] , zgrada površine 39 m , zgrada površine 12 m , zgrada mješovite uporabe, [adresa] površine 236 m[2] , zgrada mješovite uporabe, [adresa] površine 262 m[2] , ukupne površine 1526 m , upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] i to: 1. suvlasnički dio s neodređenim omjerom etažno vlasništvo (E-1 peterosobni stan u II (drugom) katu, koji je neodvojivo povezan sa odgovarajućim suvlasničkim dijelom cijele nekretnine koji je jednako velik kao i dijelovi ostalih suvlasnika, da putem izvršitelja radova Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Ulica Republike Austrije 14, 10000 Zagreb, OIB: 9509321067, izvrši radove konstrukcijske obnove zgrade sagrađene na kč. br. [katastarska čestica] – [adresa] površine 1526 m[2] , dvorište površine 475 m , dvorište površine 13 m , kuća, [adresa] površine 23 m[2] , zgrada, [adresa] površine 221 m , zgrada površine 14 m[2] , zgrada površine 24 m , zgrada površine 12 m , zgrada površine 10 m[2] , zgrada površine 185 m , zgrada površine 39 m , zgrada površine 12 m , zgrada mješovite uporabe, [adresa] površine 236 m[2] , zgrada mješovite uporabe, [adresa] površine 262 m[2] , ukupne površine 1526 m , upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] ili će u protivnom navedene radnje provesti službena osoba (točka I. izreke).

Također, određeno je da se predlagatelj osiguranja ovlašćuje da, sukladno Ugovoru o obnovi konstrukcije stambeno-poslovne zgrade Ilica 33, Zagreb, broj ugovora: K-988/2025 od 30. travnja 2025. sklopljenog između Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine kao izvršitelja i predlagatelja osiguranja kao korisnika i zastupnika suvlasnika stambene zgrade u [adresa], otkloni posljedice potresa izvođenjem radova konstrukcije obnove zgrade opisane pod brojem I. izreke rješenja (točka II. izreke).

Određeno je i da se provedba privremene mjere povjerava sudskom ovršitelju Općinskog građanskog suda u Zagrebu uz asistenciju djelatnika policije i bravara (točka III. izreke), da se predlagatelju osiguranja određuje rok od 30 dana za podnošenje tužbe za opravdanje privremene mjere (točka IV. izreke), te da privremena mjera ostaje na snazi do uredne primopredaje radova konstrukcijske obnove zgrade opisane pod točkom I. izreke (točka V. izreke).

Na kraju, naloženo je protivnici osiguranja da predlagatelju osiguranja nadoknadi troškove postupka u iznosu od 305,00 eura sa zateznim kamatama tekućim od 6. srpnja 2026. do isplate (točka VI. izreke).

2. Protiv rješenja žalbu je podnijela protivnica osiguranja iz svih razloga predviđenih čl. 353. st. 1. u svezi s čl. 381. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 , 146/25 - dalje: ZPP) i čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 6/24 - dalje: OZ), te predlaže pobijano rješenje ukinuti i prijedlog za osiguranje odbiti.

3. Žalba nije osnovana.

4. Predmet postupka je zahtjev predlagatelja za određivanjem privremene mjere kojom će se naložiti protivnici osiguranja preda u posjed stan koji se nalazi na adresi u [adresa] u svrhu izvođenja radova konstrukcijske obnove na zgradi koja je oštećena u potresu.

5. U prvostupanjskom postupku u bitnome je utvrđeno:

- da su dana 11. veljače 2025. suvlasnici zgrade koja se nalazi na adresi [adresa] donijeli odluku o konstrukcijskoj obnovi stambene zgrade, te da je navedenu odluku potpisala i protivnica osiguranja putem punomoćnika,

- da je temeljem odluke suvlasnika Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine donijelo rješenje o obnovi od 20. ožujka 2025. kojim je određeno da će se ista obnoviti sredstvima državnog proračuna u visini od 80 % i sredstvima proračuna Grada Zagreba u visini od 20 %,

- da je temeljem rješenja o obnovi, Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, kao izvršitelj, s predlagateljem osiguranja, kao korisnikom i upraviteljem zgrade, dana 30. travnja 2025. sklopilo Ugovor o obnovi konstrukcije predmetne stambene zgrade kojim se predlagatelj osiguranja obvezao predmet obnove predati slobodan od osoba i stvari,

- da je predmetnim Ugovorom o obnovi ugovoreno da, ako predlagatelj osiguranja kao korisnik ne preda u posjed predmet obnove, odnosno, ne dostavi dokaz da je poduzeo pravne radnje u svrhu omogućavanja neometanog pristupa zgradi i predaje zgrade, da će se ugovor o obnovi raskinuti a rješenje o obnovi oglasiti ništavim,

- da protivnica osiguranja odbija predati nekretninu koja se nalazi u njezinu suvlasništvu slobodnu od osoba i stvari,

- da suvlasnicima zgrade prijeti nenadoknadiva šteta u slučaju raskida ugovora u vidu gubitka sredstva koji su namijenjeni za konstrukcijsku obnovu zgrade.

6. Na temelju takvih utvrđenja sud prvog stupnja je smatrao da su ispunjene pretpostavke za određivanjem predložene mjere osiguranja te je primjenom odredbi čl. 346. i čl. 347. st. 1. toč. 9. i st. 2. OZ prijedlog predlagatelja osiguranja za određivanjem privremene mjere prihvatio.

7. Protivnica osiguranja osporava pobijano rješenje ističući u žalbi da je izreka pobijanog rješenja neodređena i nerazumljiva. Također, ističe i da je pobijano rješenje proturječno s Ugovorom o obnovi, te da je odluku sud prvog stupnja donio bez njezinog prethodnog saslušanja i očitovanja.

8. Međutim, predmetni žalbeni navodi protivnice osiguranja nisu osnovani. Naime, privremena mjera predstavlja hitnu mjeru osiguranja, te se rješenje o privremenoj mjeri može donijeti i prije nego što se prijedlog dostavi protivniku osiguranja. U ovom konkretnom slučaju, sud prvog stupnja je u obrazloženju pobijanog rješenja (točka 23. obrazloženja) naveo jasne razloge zbog kojih je pobijano rješenje donio prije nego što je prijedlog za osiguranje dostavio protivnici osiguranja koje razloge prihvaća i ovaj sud. U konkretnom slučaju, postojanje mogućnosti da suvlasnici zgrade zbog jednostranog raskida ugovora o obnovi izgube iznos kojim se financira obnova koja se u cijelosti financira novcem državnog i gradskog proračuna, opravdava donošenje pobijanog rješenja bez saslušanja protivnice osiguranja. Dakle, u konkretnom slučaju, načelo hitnosti u postupanju ima prednost nad načelom saslušanja stranaka tako da okolnost što sud prvog stupnja prije donošenja pobijanog rješenja nije dostavio prijedlog za osiguranje protivnici osiguranja ne predstavlja bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP koju sadržajno ističe protivnica osiguranja.

9. Nisu osnovani niti žalbeni navodi protivnice osiguranja da je u odnosu na nekretninu na koje se pobijano rješenje odnosi izreka neodređena i nerazumljiva. Naime, izreka pobijanog rješenja sastavljena je sukladno opisu nekretnine iz izvatka iz zemljišnih knjiga, koji sukladno odredbi čl. 8. st. 1. Zakon o zemljišnim knjigama ("Narodne novine", br. 63/19, 128/22, 155/23, 127/24) predstavlja javnu ispravu koja, sukladno čl. 230. st. 1. ZPP, dokazuje istinitost što se u njome potvrđuje ili određuje. S obzirom da je izreka pobijanog rješenja sačinjena sukladno opisu nekretnine iz izvatka iz zemljišnih knjiga, te kako se ista temelji na javnoj ispravi, žalbeni navodi protivnice osiguranja da je izreka pobijanog rješenja neodređena jer nije jasno na što se ista odnosi ne mogu utjecati na pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja. Stoga u postupku nije počinjena niti bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP koju sadržajno ističe protivnica osiguranja.

10. Protivnica osiguranja u žalbi ističe i da ne opstruira obnovu zgrade, te da je pobijano rješenje proturječno s Ugovorom o obnovi. Međutim, i ti žalbeni navodi protivnice osiguranja nisu osnovani. Naime, čl. 4. st. 1. Ugovora o obnovi od 30. travnja 2025. ugovoreno je da se korisnik (predlagatelj osiguranja) obvezuje izvršitelju predati zgradu koaj je predmet obnove slobodnu od osoba i stvari radi omogućavanja nesmetanog izvršenja rješenja o obnovi. Dakle, kada je ugovorom ugovoreno da korisnik obvezan predati nekretninu slobodnu od soba i stvari to znači da nekretnina treba biti slobodna od svih osoba i svih stvari, a ne samo od nekih osoba i nekih stvari, kako to pogrešno smatra protivnica osiguranja. U konkretnom slučaju, navedeno ne proizlazi samo iz Ugovora o obnovi, već i iz zakona točnije odredbe čl. 72. st. 4. Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada

Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije ("Narodne novine", br. 21/23) koja propisuje da su suvlasnici dužni omogućiti neometan pristup zbog izvođenja radova obnove u svim dijelovima zgrade i na katastarskoj čestici na kojoj je izgrađena zgrada. Dakle, obveza protivnice osiguranja da preda nekretninu slobodnu od osoba i stvari u konkretnom slučaju ne proizlazi samo iz ugovora, već i iz zakona. Okolnost što je čl. 4. st. 3. Ugovora o obnovi predviđena mogućnost da , uz prethodni dogovor s izvođačem radova, pojedine (veće) pokretnine ostanu na nekretnini ne znači da, ako takvog dogovora ne bude, ne postoji obveza suvlasnika da nekretninu preda slobodnu od osoba i stvari.

11. Neosnovani su i žalbeni navodi protivnice osiguranja da je pobijanim rješenjem povrijeđeno načelo razmjernosti, te njezino pravo na dom i pravo na rad. Naime, pobijanim rješenjem sud prvog stupnja odredio je privremenu mjeru koja predstavlja hitnu mjeru osiguranja kojom se privremeno osigurava vjerovnikova tražbina i privremeno uređuje sporni pravni odnos. U postupku privremene mjere činjenice se utvrđuju na razini vjerojatnosti, pa je predlagatelj osiguranja u postupku bio dužan učiniti vjerojatnim postojanje njegove tražbine i da je privremena mjera potrebna kako bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete. U konkretnom slučaju, predlagatelj osiguranja učinio je s dovoljnim stupnjem vjerojatnosti potrebnim za određivanje privremene mjere postojanje svoje nenovčane tražbine predaje u posjed, te je s dovoljnim stupnjem učinio vjerojatnim nastanak nenadoknadive štete koja se ogleda u mogućnosti gubljenja sredstva za financiranje obnove u omjeru od 100 %.

12. S obzirom da se radi o postupku osiguranja određivanja privremene mjere koji je po svojoj pravnoj naravi hitan i u kojem se činjenice utvrđuju na razini vjerojatnosti, to sud prvog stupnja nije bio u obvezi razmatrati da li u takvom postupku osiguranja povrijeđena konvencijsko pravo na dom i njezino pravo na rad. Osim toga, postupak osiguranja je po svojoj pravnoj prirodi izvanparnični postupak koji nije osmišljen ni primjereno opremljen postupovnim sredstvima i mjerama zaštite za temeljito i suprotstavljeno ispitivanje složenih pravnih pitanja, kao što je to pitanje postojanja prava na dom ili prava na rad te miješanja i opravdanosti toga miješanja u ta prava (istovrsno pravno shvaćanje zauzeto je i o odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-480/2025 od 16. srpnja 2025.).

13. Protivnica osiguranja u žalbi ističe i da sud prvog stupnja nije uvažio stvarno stanje na terenu i činjenicu da se na nekretnini kontinuirano i sigurno stanuje više od šest godina i da ista služi svojoj svrsi, te da nije utvrdio da li su i ostali prostori u zgradi ispražnjeni. Međutim, sud prvog stupnja je na razini utvrdio sve odlučne činjenice potrebne za donošenje odluke o privremenoj mjeri. Sud prvog stupnja je tako utvrdio da je temeljem odluke samih suvlasnika zgrade koju je potpisala i protivnica osiguranja, najprije donijeto rješenje o obnovi kojim je određeno da će se obnova u 100%-tnom iznosu financirati sredstvima državnog (80%) i gradskog (20 %) proračuna, te da je potom sklopljen ugovor o obnovi na osnovi kojeg je protivnica osiguranja u obvezi da nekretninu kao je u njezinu vlasništvu preda slobodnu od osoba i stvari. Također, utvrdio je da protivnica osiguranja odbija izvršiti svoju obvezu te da zbog odbijanja predaje nekretnine slobodne od osoba i stvari u ugovorenom roku postoji mogućnost jednostranog raskida ugovora o obnovi i gubitka sredstava financiranja koji su za obnovu odobreni. U takvim okolnostima konkretnog slučaja predlagatelj osiguranja je učinio vjerojatnim postojanje svoje tražbine, te je učinio vjerojatnim da mu prijeti nastanak nenadoknadive štete što su pretpostavke za određivanje privremene mjere. Stoga da li je nekretnina koaj je predmet obnove useljiva i da li se istoj stanuje ne znači i da je prijedlog predlagatelja neosnovan. Jednako tako, i okolnost što ostali prostori u zgradi nisu ispražnjeni ne znači i da je prijedlog predlagatelja osiguranja kojeg je podnio protiv protivnice osiguranja treba odbiti.

14. Neosnovano protivnica osiguranja osporava i odluku o troškovima postupka koja je osnovana, kako po osnovi (čl. 14. st. 4. OZ), tako i po i visini (čl. 155. st. 1. ZPP) dosuđenih troškova.

15. Sud prvog stupnja je dakle, u prvostupanjskom postupku pravilno i potpuno na razini vjerojatnosti utvrdio činjenično stanje tako da nije ostvaren žalbeni razlog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja iz čl. 355. ZPP. Na takvo, pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje, sud prvog stupnja je pravilno primijenio odredbe iz čl. 346. i čl. 347. st. 1. toč. 9. i st. 2. OZ kada je prijedlog predlagatelja osiguranja za određivanjem privremene mjere prihvatio. Nije stoga ostvaren niti žalbeni razlog pogrešne primjene materijalnog prava iz čl. 356. ZPP kojeg u žalbi također ističe protivnica osiguranja. Pritom sud prvog stupnja nije počinio niti bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP na koje povrede ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP.

16. Slijedom iznijetih razloga, valjalo je temeljem čl. 380. toč. 2. ZPP žalbu protivnice osiguranja odbiti kao neosnovanu i potvrditi rješenje suda prvog stupnja.

U Zagrebu, 15. rujna 2026.

Sudac:

Robert Jambor