Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj Gž Ovr-1286/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po su tkinji toga suda Roberti Pandža, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja JH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Franko Žanetić, odvjetnik u Blatu, protiv protivnika osiguranja RH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi osiguranja nenovčane tražbine određivanjem privremene mjere, odlučujući o žalbi protivnika osiguranja protiv rješenja Općinskog suda u Kutini, poslovni broj Ovr-369/2026-2 od 16. srpnja 2026., dana 15. rujna 2026.,
r i j e š i o j e
I. Uvažava se žalba protivnika osiguranja RH te se preinačuje rješenje Općinskog suda u Kutini, poslovni broj Ovr-369/2026-2 od 16. srpnja 2026. i rješava:
Odbija se prijedlog za određivanje privremene mjere koji glasi:
„„I. Radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja JH, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], prema protivniku osiguranja RH, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], određuje se
privremena mjera
zabranom protivniku osiguranja RH, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], da otuđi, optereti ili na bilo koji drugi način raspolaže sa svojim suvlasničkim dijelom od 1/2 na nekretninama upisanim u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kčbr. [katastarska čestica] zgrada (tiskara), dvorište i oranica u Kutini površine 4840 m² i to 3. Suvlasnički dio: 1/2 RH, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa].
II. Nalaže se zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Kutini zabilježba ove privremene mjere na nekretninama upisanim u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kčbr. [katastarska čestica] zgrada (tiskara), dvorište i oranica u Kutini površine 4840 m² i to 3. suvlasnički dio: 1/2 RH, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa].
III. Predlagatelj osiguranja dužan je pokrenuti parnični postupak radi opravdanja ove privremene mjere, u roku od 30 dana od dana primitka ovog rješenja.
IV. Ova privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji će predlagatelj osiguranja pokrenuti radi opravdanja ove privremene mjere ili do drugačije odluka suda ukoliko se promijene okolnosti pod kojima je ova mjera određena.“.
II. Nalaže se predlagatelju osiguranja JH naknaditi protivniku osiguranja RH trošak žalbenog postupka u iznosu od 250,00 eura, u roku od 8 dana.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem odlučeno je:
„I. Radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja JH, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], prema protivniku osiguranja RH, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], određuje se
privremena mjera
zabranom protivniku osiguranja RH, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], da otuđi, optereti ili na bilo koji drugi način raspolaže sa svojim suvlasničkim dijelom od 1/2 na nekretninama upisanim u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kčbr. [katastarska čestica] zgrada (tiskara), dvorište i oranica u [adresa] površine 4840 m² i to 3. Suvlasnički dio: 1/2 RH, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa].
II. Nalaže se zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Kutini zabilježba ove privremene mjere na nekretninama upisanim u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kčbr. [katastarska čestica] zgrada (tiskara), dvorište i oranica u [adresa] površine 4840 m² i to 3. suvlasnički dio: 1/2 RH, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa].
III. Predlagatelj osiguranja dužan je pokrenuti parnični postupak radi opravdanja ove privremene mjere, u roku od 30 dana od dana primitka ovog rješenja.
IV. Ova privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji će predlagatelj osiguranja pokrenuti radi opravdanja ove privremene mjere ili do drugačije odluka suda ukoliko se promijene okolnosti pod kojima je ova mjera određena.“.
2. Protiv navedenog rješenja žali se protivnik osiguranja zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25, dalje: ZPP), u svezi s čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24, dalje: OZ). Predlaže prvostupanjsko rješenje ukinuti i vratiti sudu prvog stupnja na ponovan postupak, podredno rješenje preinačiti u smislu žalbenih navoda. Zahtijeva i naknadu troška za sastavljanje žalbe po punomoćniku odvjetniku uvećano za PDV u iznosu od 1.250,00 eura i naknadu troška sudske pristojbe za žalbu u iznosu od 710,06 eura, odnosno sveukupno 1.960,06 eura.
3. U odgovoru na žalbu predlagatelj osiguranja pobija navode žalbe i predlaže istu odbiti.
4. Žalba je osnovana.
5. Ispitujući prvostupanjsko rješenje, nije utvrđeno da su počinjene bitne povrede odredaba postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti prema odredbi čl. 365. st. 2. ZPP-a.
6. Prvostupanjski sud je utvrdio sve činjenice koje su odlučne i bitne za donošenje sudske odluke u ovome sporu, međutim, na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja izveo je pogrešan zaključak o tome da su u konkretnom slučaju ispunjene pretpostavke za određivanje predložene privremene mjere, slijedom čega je pogrešno primijenjeno materijalno pravo.
7. Predmet ovoga postupka je odlučivanje o prijedlogu za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja određivanjem privremene mjere kojom se zabranjuje protivniku osiguranja da otuđi, optereti ili na bilo koji drugi način raspolaže svojim suvlasničkim dijelom od 1/2 na nekretnini upisanoj u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica] zgrada (tiskara), dvorište i oranica u [adresa] površine 4840 m².
8. Predlagatelj osiguranja u prijedlogu za određivanje privremene mjere navodi da je rješenjem Općinskog suda u Kutini poslovni broj R1-3/2025-6 od 26. studenog 2025., obustavljen izvanparnični postupak radi razvrgnuća suvlasničke zajednice u odnosu na nekretninu za koju se predlaže određivanje privremene mjere, kojim rješenjem je prednica predlagatelja osiguranja upućena da svoje pravo na razvrgnuće suvlasničke zajednice ostvaruje u parničnom postupku, budući je protivnik osiguranja osporio suvlasničke omjere na navedenim nekretninama, radi čega predlagatelj osiguranja smatra da je od osobite važnosti očuvati postojeće zemljišnoknjižno stanje do pravomoćnog okončanja tog postupka (s obzirom na to da bi svako raspolaganje suvlasničkim dijelom protivnika osiguranja tijekom trajanja parnice moglo dovesti do uključivanja trećih osoba u postojeći spor, te znatno otežati ili onemogućiti ostvarivanje prava predlagatelja osiguranja, kao i učiniti buduće namirenje njegove tražbine bitno težim ili nemogućim). Nadalje, predlagatelj je u prijedlogu naveo da postojanje opasnosti proizlazi i iz dosadašnjeg ponašanja protivnika osiguranja tijekom više godina, koji (prema navodima predlagatelja), sustavno onemogućava konačno razvrgnuće suvlasničke zajednice, iako su međusobni odnosi stranaka trajno i nepovratno narušeni, tako da ne postoji mogućnost zajedničkog korištenja niti upravljanja predmetnom nekretninom, obrazlažući da je tijekom ovršnog postupka koji se vodio radi naplate tražbine prednice predlagatelja na poslovnim udjelima u trgovačkom društvu MAT textile d.o.o., protivnik osiguranja otuđio svoje poslovne udjele i prenio ih na svoju kćer (čime je onemogućena provedba ovrhe određene na toj imovini, kao i namirenje tražbine prednice predlagatelja iz predmetnih poslovnih udjela), za koje postupanje predlagatelj smatra da je protivnik osiguranja pokazao da je spreman raspolagati svojom imovinom u vrijeme kada se protiv njega vode postupci prisilne naplate (na način kojim onemogućuje ili znatno otežava ostvarenje tražbina svojih vjerovnika), te da radi toga postoji konkretna i opravdana opasnost da bi protivnik osiguranja, ukoliko se ne odredi predložena privremena mjera, mogao otuđiti ili opteretiti i svoj suvlasnički dio predmetne nekretnine, čime bi predlagatelju osiguranja bilo znatno otežano ili u potpunosti onemogućeno ostvarenje njegove tražbine te učinkovita provedba odluke koja će biti donesena u parničnom postupku i postupku radi razvrgnuća suvlasničke zajednice
9. Sud prvog stupnja usvaja navedeni prijedlog pozivom na odredbu čl. 346. i 347. st. 1. toč. 4. OZ-a, s obrazloženjem da je predlagatelj učinio vjerojatnim postojanje svoje tražbine (uvidom u predmet istoga suda broj R1-3/2025 te dokumentaciju koja je dostavljena u spis predmeta uz prijedlog za određivanje privremene mjere) te da je predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnom i opasnost da bi bez određivanja privremene mjere protivnik osiguranja mogao spriječiti ili znatno otežati ostvarenje tražbine predlagatelja, time što bi promijenio postojeće stanje stvari na predmetnim nekretninama, tako što bi svoju imovinu otuđio ili na drugi način njome raspolagao, s obrazloženjem da je protivnik osiguranja već ranije otuđio dio svoje imovine , pored navedenog, cijeneći da određivanjem navedene privremene mjere protivnik osiguranja ne trpi znatnu štetu, budući mu se istom mjerom ne ograničava redovno korištenje nekretnine, niti ostvarivanje redovnih vlasničkih ovlasti u odnosu na tu nekretninu, već mu se samo privremeno onemogućuje raspolaganje njegovim suvlasničkim dijelom, do prestanka razloga radi kojih je privremena mjera određena.
10. Takav zaključak suda prvog stupnja nije pravilan.
11. U konkretnom slučaju predlagatelj osiguranja zahtijeva određivanje privremene mjere kojom bi sud zabranio otuđenje, opterećenje i raspolaganje nekretninom, s time da je u žalbenom stupnju postupka i nadalje sporno postoje li pretpostavke za njezino određivanje propisane odredbom čl. 346. st. 1. i 2. OZ-a.
12. Prema odredbi čl. 341. st. 1. i 2. OZ-a, propisano je da se privremena mjera može predložiti prije pokretanja i tijekom sudskoga ili upravnoga postupka te nakon završetka tih postupaka, sve dok ovrha ne bude provedena te da u prijedlogu za određivanje privremene mjere predlagatelj osiguranja mora istaknuti zahtjev u kojemu će točno označiti tražbinu čije osiguranje traži, odrediti kakvu mjeru traži i vrijeme njezina trajanja te, kada je to potrebno, sredstva osiguranja kojima će se privremena mjera prisilno ostvariti te predmet osiguranja, uz odgovarajuću primjenu pravila toga Zakona o sredstvima i predmetu ovrhe, s time da se u prijedlogu moraju navesti činjenice na kojima se temelji zahtjev za određivanje privremene mjere te predložiti dokazi kojima se ti navodi potkrepljuju, a predlagatelj osiguranja dužan je te dokaze, po mogućnosti, priložiti uz prijedlog.
13. Prema odredbi čl. 346. st. 1. i 2. OZ-a, propisano je da se radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, zatim ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti, s time da se odredbe članka 344. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona primjenjuju i pri određivanju privremenih mjera radi osiguranja nenovčanih tražbina.
14. Prema odredbi čl. 351. st. 1. OZ-a, propisano je da će se u rješenju kojim se određuje privremena mjera odredit i trajanje te mjere, a ako je mjera određena prije podnošenja tužbe ili pokretanja kojega drugoga postupka – i rok u kojemu predlagatelj osiguranja mora podnijeti tužbu, odnosno prijedlog za pokretan je drugoga postupka, radi opravdanja mjere.
15. Žalbenim navodima protivnik osiguranja osporava zaključak suda prvog stupnja da su u konkretnom slučaju ispunjene kumulativne zakonske pretpostavke za određivanje predložene privremene mjere iz čl. 346. st. 1. i 2. OZ-a, uz tvrdnju da iz prijedloga za njezino određivanje nije jasno o kojoj se nenovčanoj tražbini predlagatelja osiguranja radi, niti osnov te tražbine, pri čemu da ne proizlazi niti vjerojatnost nastanka nenadoknadive štete ili teško nadoknadive štete, a niti to da bi protivnik osiguranja otuđio nekretninu.
16. Prije svega treba naglasiti da, cijeneći sadržaj predložene privremene mjere kojom predlagatelj osiguranja predlaže istu ostaviti na snazi do okončanja parničnog postupka na koji je prednica tužitelja upućena s prijedlogom za razvrgnuće suvlasničke zajednice (s obzirom na to da je protivnik osiguranja u izvanparničnom postupku osporio suvlasničke omjere na predmetnoj nekretnini), slijedi da tražbina čije ostvarenje predlagatelj osiguranja predlaže osigurati predloženom privremenom mjerom, predstavlja potraživanje predlagatelja osiguranja prema protivniku osiguranja iz naprijed navedenog postupka radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, čime je, i po stavu ovoga suda, suprotno žalbenim navodima protivnika osiguranja, predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnim postojanje svoje tražbine koju ima prema protivniku osiguranja.
17. Međutim, neovisno o tome što je predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnim postojanje svoje tražbine, ovaj sud, suprotno zaključku suda prvog stupnja, nalazi da za određivanje predložene privremene mjere nisu ispunjene pretpostavke propisane odredbom čl. 346. OZ-a, čemu protivnik osiguranja žalbenim navodima osnovano prigovara.
18. Naime, svrha privremene mjere, kao mjere osiguranja, jest privremeno zamrznuti postojeće stanje ili urediti odnose s ciljem ostvarenja tražbine koja se osigurava, a to je u konkretnom slučaju tražbina predlagatelja osiguranja iz postupka razvrgnuća suvlasničke zajednice stranaka. Treba naglasiti da privremena mjera po svojoj pravnoj prirodi predstavlja samo sredstvo privremenog osiguranja vjerojatne tražbine predlagatelja osiguranja, sredstvo koje se može odrediti samo ako postoji vjerojatnost postojanja te tražbine i vjerojatnost da je predložena mjera potrebna kako bi se protivnika osiguranja spriječilo da osujeti ili oteža kasnije ostvarenje upravo te konkretne tražbine, ako i kada ona bude utvrđena izvjesnom, ili kako bi se spriječilo da za predlagatelja osiguranja nastane nenadoknadiva šteta.
19. Imajući u vidu cjelokupan sadržaj prijedloga za osiguranje iz kojeg slijedi da predlagatelj osiguranja opasnost za ostvarenje naprijed navedene tražbine vidi u mogućoj prodaji predmetne nekretnine (suvlasničkog dijela protivnika osiguranja) trećim osobama, čime bi (po stavu predlagatelja osiguranja), moglo doći do uključivanja trećih osoba u postojeći spor radi razvrgnuća suvlasničke zajednice te time do znatnog otežavanja ili onemogućavanja ostvarivanja prava predlagatelja osiguranja i budućeg namirenja njegove tražbine, slijedi da u konkretnom slučaju predlagatelj osiguranja predloženom privremenom mjerom, sadržaja kao u izreci pobijanog rješenja, traži osiguranje provedbe postupka razvrgnuća, ne ističući pri tome na suvlasničkom dijelu protivnika osiguranja nikakva svoja prava.
20. Međutim, imajući u vidu pravni učinak privremene mjere kojom predlagatelj osiguranja u suštini predlaže protivniku osiguranja zabraniti raspolaganje svojim suvlasničkim dijelom sporne nekretnine na kojem predlagatelj osiguranja ne svojata nikakva prava, po stavu ovoga suda, izdavanjem predložene mjere ne bi se postigla njezina svrha, koju svrhu svakako ne opravdava zahtjev predlagatelja osiguranja za očuvanjem postojećeg zemljišnoknjižnog stanja do pravomoćnog okončanja postupka razvrgnuća (što predlagatelj osiguranja smatra osobito važnim kako se ne bi otežalo ili onemogućilo ispunjenja njegove tražbine - uspješno razvrgnuće suvlasničke zajednice).
21. Naime, učinak privremene mjere kojom se predlaže zabrana otuđenja i opterećenja nekretnine, nije taj da se protivniku osiguranja doista zabranjuje otuđenje ili opterećenje nekretnine na koju je upravljena tražbina predlagatelja osiguranja, već se zapravo radi o tome da se zabilježbom u zemljišnoj knjizi publicira postojanje spora u vezi s nekretninom s određenim pravnim učincima. Pri tome je pravni učinak takve zabilježbe u tome da treća osoba koja unatoč zabilježbi odluči s protivnikom osiguranja sklopiti pravni posao u vezi sa spornom nekretninom, u slučaju da predlagatelj osiguranja uspije u parnici, prema predlagatelju osiguranja, nema nikakvo pravo na nekretnini, a predlagatelj osiguranja izravno protiv te treće osobe može tražiti ovrhu radi ostvarenja svog prava koje je bilo predmet parnice. Prema tome, suština zabrane otuđenja ili opterećenja je u zabilježbi zabrane otuđenja i opterećenja nekretninom radi publiciranja postojanja spora i pokrivanje svih raspolaganja koje je protivnik osiguranja mogao učiniti na štetu (mogućeg) prava predlagatelja osiguranja iz kojeg prava proizlazi nenovčana tražbina.
22. Imajući u vidu cjelokupan sadržaj prijedloga za osiguranje iz kojeg slijedi da predlagatelj osiguranja opasnost za ostvarenje naprijed navedene tražbine vidi u mogućem raspolaganju predmetnom nekretninom (suvlasničkim dijelom protivnika osiguranja), imajući u vidu i pravni učinak privremene mjere kojom predlagatelj osiguranja predlaže protivniku osiguranja zabraniti raspolaganje svojim suvlasničkim dijelom nekretnine, po stavu ovoga suda, predlagatelj osiguranja nije dokazao vjerojatnost (u potrebnom stupnju), da je predložena mjera potrebna i nužna za osiguranje njegove nenovčane tražbine, ali niti to da na strani protivnika osiguranja postoji namjera da spriječi ili znatno oteža ostvarenje tražbine predlagatelja osiguranja
- time što će svoj suvlasnički dio predmetne nekretnine otuđiti, opteretiti ili na drugi način njime raspolagati.
23. Naime, za ukazati je da je predlagatelj osiguranja u svakom konkretnom slučaju dužan učiniti vjerojatnim postojanje subjektivne opasnosti, odnosno ukazati na činjenice ili ponašanje protivnika osiguranja iz kojih bi se moglo zaključiti da bi bez određivanja predložene mjere protivnik osiguranja mogao spriječi ili znatno oteža ostvarenje tražbine predlagatelja osiguranja i to upravo time što će konkretnu nekretninu otuđiti, opteretiti ili na drugi način njome raspolagati. Ta opasnost mora biti subjektivne prirode, što znači da predlagatelj osiguranja mora ukazati na konkretne radnje protivnika osiguranja ili propuštanja, koje su svjesno poduzete radi ugrožavanja namirenja predlagateljeve tražbine, s time da te konkretne radnje ili propusti moraju stvarno ugrožavati buduće ostvarenje predlagateljeve tražbine, a sud treba utvrditi postojanje takvih radnji (propusta), kao i subjektivni odnos protivnika osiguranja prema njima.
24. Dakle, nije dovoljna tvrdnja predlagatelja osiguranja o postojanju vjerojatnosti da će protivnik osiguranja raspolagati nekretninom, niti je dovoljno samo ukazati na nastup nekih objektivnih događaja (uslijed činjenice da je protivnik osiguranja već raspolagao svojom imovinom), već je predlagatelj osiguranja dužan učiniti vjerojatnim da protivnik osiguranja poduzima ili da bi mogao poduzeti neku ugrožavajuću radnju te uzročnu vezu između tog ponašanja i posljedice koja bi se sastojala u sprečavanju ili znatnom otežanju ostvarenja tražbine čije se osiguranje predlaže.
25. U tom kontekstu je za naglasiti da kod privremenih mjera predlagatelj mora učiniti vjerojatnom opasnost da će upravo protivnik osiguranja nekim konkretnim radnjama dovesti do otežanog namirenja, pri čemu u konkretnom slučaju predlagatelji osiguranja u prijedlogu za osiguranje samo navodi sumnju u mogućnost da će protivnik osiguranja otuđiti svoj suvlasnički dio predmetne nekretnine, pozivajući se pri tome na to da je protivnik osiguranja u prethodno vođenom postupku između istih stranaka (odnosno između prednice predlagatelja osiguranja i protivnika osiguranja), pokazao spremnost da otuđi svoju imovinu te da je iz dosadašnjeg ponašanja protivnika osiguranja tijekom više godina, razvidno da protivnik osiguranja sustavno onemogućava konačno razvrgnuće suvlasničke zajednice, iako su međusobni odnosi stranaka trajno i nepovratno narušeni, tako da ne postoji mogućnost zajedničkog korištenja niti upravljanja predmetnom nekretninom, dok konkretno niti ne navodi postupke protivnika osiguranja koji bi upućivali na njegovu namjeru za otuđenjem nekretnine koja je predmetom ovog postupka osiguranja (odnosno njegovog suvlasničkog dijela) , s time da činjenica da je protivnik osiguranja u nekom ranijem postupku otuđio neku svoju imovinu, nikako samo po sebi ne može ukazivati na njegovu namjeru otuđenja u odnosu na nekretninu koja je predmetom ovog postupka.
26. Dakle, činjenica da je protivnik osiguranja otuđio neku drugu svoju imovinu, sama po sebi ne ukazuje na postojanje namjere protivnika osiguranja za otuđenjem i raspolaganjem nekretninom koja je predmetom ovoga spora (suvlasničkim dijelom), a samim time navedeno ne ukazuje niti na postojanje namjere za poduzimanje radnji kojima bi se moglo ugroziti namirenje predlagateljeve tražbine, slijedom čega, u takvim činjeničnim i pravnim okolnostima, ne postoji osnova za određivanje predložene privremene mjere u smislu odredbe čl. 346. st. 1. i 2. OZ-a, čemu protivnik osiguranja žalbenim navodima osnovano prigovara.
27. Ovdje je ipak potrebno naglasiti da se privremenom mjerom zabrane otuđenja i opterećenja nekretnina ograničavaju vlasnička prava protivnika osiguranja, pa je prilikom ispitivanja je li privremena mjera potrebna i u kojem obimu, potrebno posebno voditi računa o tome je li zadovoljen test razmjernosti između zaštićenog interesa predlagatelja osiguranja i tereta koji protivnik osiguranja trpi takvom mjerom.
28. Naime, uzimajući u obzir vjerojatnost tražbine predlegetelja, mjera koju predlaže predlagatelj bi morala biti proporcionalna njegovom zaštićenom interesu, a proporcionalnost mjere uključuje u sebi i učinkovitost i nužnost mjere, tako da sud određuje takvu mjeru samo ako nađe da je mjera učinkovita i nužna i da je proporcionalna zaštićenom interesu predlagatelja, pri čemu je privremena mjera zabrane otuđenja i opterećenja nekretnine po svojoj prirodi zadiranje u Ustavom Republike Hrvatske zaštićena vlasnička prava koja uključuju u sebi i pravo raspolaganja, tako da se u tome kontekstu ne može govoriti o neznatnoj šteti koju podrazumijeva odredba čl. 344. st. 2. OZ-a. Zbog toga će sud na prijedlog predlagatelja osiguranja odrediti takvu mjeru samo ako nađe da je mjera nužna i da je proporcionalna pravom zaštićenom interesu predlagatelja, pri čemu o nužnosti mjere sud odlučuje na temelju podataka koje je iznio predlagatelj.
29. Za tvrdnje o tome da protivnik osiguranja ne bi pretrpio nikakvu štetu ili da bi ona bila neznatna, potrebno je dati određeno i logično obrazloženje postojanja vjerojatnosti, a iz predmetnog prijedloga za osiguranje se ne može zaključiti da je određivanje mjere nužno, kako je to već prethodno obrazloženo, dok tvrdnje predlagatelja osiguranja da protivnik osiguranja sustavno onemogućava konačno razvrgnuće suvlasničke zajednice, iako su međusobni odnosi stranaka trajno i nepovratno narušeni, tako da ne postoji mogućnost zajedničkog korištenja niti upravljanja predmetnom nekretninom, sve i da se radi o istinitim tvrdnjama predlagatelja osiguranja, također ne upućuje na takav zaključak
30. Stoga, s obzirom na to da predlagatelj osiguranja nije dokazao da bi protivnik osiguranja pokušao otuđiti ili opteretiti nekretninu koja je predmetom predložene mjere (suvlasničkog dijela protivnika osiguranja), niti je učinio vjerojatnim da bi se predloženom mjerom pretrpjela samo neznatna šteta, ali isto tako niti opasnost da bi bez određivanja predložene mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine predlagatelja osiguranja, usvajanjem predložene privremene mjere prvostupanjski sud je pogrešno primijenio materijalno pravo, što je rezultiralo donošenjem nezakonite i nepravilne odluke, slijedom čega je valjalo u skladu s odredbom čl. 380. toč 3. ZPP-a, u svezi s čl. 381. ZPP-a i čl. 21. st.1 OZ-a, uvažiti žalbu protivnika osiguranja i preinačiti pobijano rješenje prvostupanjskog suda odbijanjem prijedloga za određivanje privremene mjere te odlučiti kao izreci ovog rješenja pod točkom I.
31. Odluka o zahtjevu protivnika osiguranja za naknadu troška žalbenog postupka donesena je na temelju odredbe čl. 166. st. 2. ZPP-a, u svezi s čl. 14. st. 5. OZ-a, slijedom čega je odlučeno kao pod točkom II. izreke ove odluke te je protivniku osiguranja na teret predlagatelja osiguranja valjalo dosuditi troškove za zastupanje po punomoćniku odvjetniku sukladno važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj: 138/23 i 107/25, dalje Tarifa), Tbr. 13. toč. 1. u svezi s Tbr. 7. toč. 1., Tbr. 46. i Tbr. 54. Tarife (pri čemu se supsidijarnom primjenom odredbe čl. 40. st. 5. ZPP-a ima smatrati da je vrijednost predmeta spora 6630,00 eura, imajući u vidu da je predlagatelj osiguranja u prijedlogu propustio odrediti vrijednost predmeta spora), i to trošak za sastavljanje žalbe protiv rješenja u iznosu od 200,00 eura, što uvećano za 25% PDV-a (50,00 eura) iznosi 250,00 eura, pri čemu protivniku osiguranja nije priznat zatraženi trošak sudske pristojbe za žalbu jer nije dokazao da je istu podmirio (čl. 219. st. 1. ZPP-a i čl. 220. st. 1. ZPP-a), slijedom čega je odlučeno kao pod točkom II. izreke ovog drugostupanjskog rješenja.
U Zagrebu 15. rujna 2026.
Sutkinja:
Roberta Pandža
