Republika Hrvatska

Županijski sud u Šibeniku

Gž-107/2024-5

R E P U B L I K A H RV A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Šibeniku kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca Gorana Stošića, kao predsjednika vijeća, Jasmine Crnić kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Ljudevita Zoričića, kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja BT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i II. tužitelja ST iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupani po punomoćnici Bojani Tadić, odvjetnici iz Zagreba, protiv tuženika ĐT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, broj P-1374/2022-19 od 5. srpnja 2023., u sjednici održanoj dana 15. rujna 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Ukida se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, broj P - 1374/2022-19 od 5. srpnja 2023. i predmet vraća istom prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

II. O troškovima postupka nastalim u povodu podnesenog pravnog lijeka odlučiti će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom pod toč. I. izreke, ovrha određena rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-2668/17 od 10. veljače 2006. proglašena je nedopuštenom. Ujedno je tuženiku naloženo da tužiteljima naknadi trošak parničnog postupka u visini od 1.105,73 eura sa zateznim kamatama tekućim od 5. srpnja 2023. do isplate (toč. II. izreke).

2. Navedenu presudu pravodobno izjavljenom žalbom pobija tuženik ĐT iz svih žalbenih razloga propisanih čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23., dalje: ZPP) uz prijedlog da ovaj drugostupanjski sud prvostupanjsku presudu ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje pred drugog suca pojedinca , podredno preinači na način da tužbeni zahtjev odbije kao neosnovan , uz nalog tužitelju da mu naknadi troškove žalbenog postupka.

3. U odgovoru na žalbu tužitelji osporavaju navode žalbe te predlažu ovome sudu da odbije žalbu i potvrdi pobijanu presudu.

4. Žalba je osnovana.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja da se proglasi nedopuštenom ovrha koja se po prijedlogu ovrhovoditelja ĐT vodi protiv tužitelja kao ovršenika u predmetu Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-2668/17, a koja je određena na temelju presude Općinskog suda u Zagrebu broj P-6386/97 od 2. rujna 2003., na temelju koje je predmetnim rješenjem o ovrsi određena ovrha ispražnjenjem i uklanjanjem montažnog objekta sa nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini cca 3.950,00 m2 što odgovara dijelu zk.č.br. 8404/1 k. o. [katastarska općina] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] te predaje nekretnine slobodne od osoba i stvari ovrhovoditelju (ovdje tuženiku).

6. Na pokretanje postupka tužitelji su upućeni iz ovrhe rješenjem Općinskog građanskog suda broj Ovr-2668/17-95 od 10. veljače 2022. i to iz razloga iz čl. 46. st. 1. toč. 7. i 9. Ovršnog zakona (Narodne novine broj: 57/96, 29/99, 42/00, 173/03, 194/03, 151/04, 88/05, 121/05, 67/08, dalje: OZ), što znači da su tužitelji upućeni na pokretanje parnice jer ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti ovrhu na temelju ovršne isprave ili ju nije ovlašten tražiti protiv ovršenika (točka 7.), odnosno jer je tražbina prestala na temelju činjenice koja je nastala u vrijeme kad je ovršenik više nije mogao istaknuti u postupku iz kojeg potječe odluka (točka 9.).

7. Pobijanu presudu prvostupanjski sud temelji na činjeničnom utvrđenju da je uknjižba prava vlasništva tuženika na predmetnoj nekretnini izvršena u počinjenju kaznenog djela protiv službene dužnosti zemljišno-knjižnog referenta kao službene osobe zlouporabom položaja i ovlasti, pa se na temelju takve uknjižbe ne može ovrhovoditelju (ovdje tuženiku) pružiti zahtijevana pravna zaštita (provedba ovrhe na predmetnoj nekretnini), kao i na činjenici da se razlikuju podaci u zemljišnoj knjizi i katastru, te da je zemljišno knjižna čestica 8404/1 faktično podijeljena na više nekretnina, te da je odlukom Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske utvrđeno da tuženik nije ni vlasnik niti suvlasnik nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], već je vlasnik isključivo nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] (a ne i k. č. br. [katastarska čestica] - dio koje je u posjedu ovdje tužitelja i koja je predmet ovog kao i ovršnog postupka), a koje nekretnine čine dio nekretnine zk.č.br. 8404/1.

8. Neosnovano tuženik u žalbi ističe da je sud prvog stupnja počinio relativno bitnu povredu parničnog postupka u vezi odredbe čl. 335. st. 6. do 11. ZPP, jer da nije održao ročište za objavu presude zbog štrajka sudskih zapisničara, jer iz podataka u spisu proizlazi da je ročište za objavu presude održano upravo u vrijeme u koje je i zakazano – 5. srpnja 2023. u 14,00 sati, te je zapisnik i potpisan od strane suca i zapisničara te kao takav predstavlja javnu ispravu. Valja samo napomenuti da na pravilnost pobijane odluke ne bi utjecalo ni da prvostupanjski sud nije odredio ročište za objavu presude nakon što je zaključio glavnu raspravu, jer se ne radi o bitnoj povredi odredaba parničnog postupka da stranici nije dana mogućnost raspravljanja u postupku iz odredbe čl. 354. st. 2.toč. 6. ZPP, već bi se i u tom slučaju moglo raditi tek o pogrešnoj primjeni te odredbe koja nije utjecala na pravilnost donesene odluke.

9. Međutim, ispitujući prvostupanjsku presudu po žalbi tuženika, u granicama određenim člankom 365. stavkom 1. i 2. ZPP, ovaj sud nalazi da prvostupanjski sud, zbog pogrešnog pravnog pristupa u rješavanju ove pravne stvari, u obrazloženju presude nije naveo sve razloge o odlučnim činjenicama, slijedom kojih nedostatka se presuda u pobijanom dijelu ne može ispitati, te su istom ostvarene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP.

10. Predmet spora je zahtjev tužitelja da se proglasi nedopuštenom ovrha koja se po prijedlogu ovrhovoditelja ĐT vodi protiv tužitelja kao ovršenika u predmetu Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-2668/17, a koja je određena na temelju presude Općinskog suda u Zagrebu broj P-6386/97 od 2. rujna 2003., na temelju koje je predmetnim rješenjem o ovrsi određena ovrha ispražnjenjem i uklanjanjem montažnog objekta sa nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini cca 3.950,00 m2 što odgovara dijelu zk.č.br. 8404/1 k. o. [katastarska općina] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] te predaje nekretnine slobodne od osoba i stvari ovrhovoditelju (ovdje tuženiku).

11. Nije sporno u postupku da je protiv tuženika ĐT i zemljišnoknjižnog referenta Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Zagrebu vođen kazneni postupak zbog kaznenog djela zlouporabe položaja i ovlasti, kojim je zemljišnoknjižni referent neosnovano izvršio uknjižbu prava vlasništva u korist ĐT na kč. br. [katastarska čestica] k. o. u zk. ul. [broj ZK uloška] zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] i tužitelju omogućio da se upiše kao vlasnik svih katastarskih čestica upisanih u predmetnom zk. ul., u kojem postupku je donesena pravomoćna presuda kojom je zemljišnoknjižni referent proglašen krivim zbog počinjenja navedenog kaznenog djela, te je prema utvrđenjima iz pravomoćne kaznene presude isti proveo upis prava vlasništva u korist ĐT na zk. česticama broj 8404/1, 8404/14 i 8404/15 iste k. o. ukupne površine od 33729 m2 i navedenom mu uknjižbom na nepripadajućem dijelu zemljišta pribavio imovinsku korist od najmanje 4.792.995,00 kn, dok je osuđujuća kaznena presuda protiv tužitelja, radi poticanja na kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti, preinačena presudom Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Kž - 394/19 od 12. prosinca 2019. kojom je optužba protiv tužitelja odbijena zbog nastupa zastare.

12. Prvostupanjski je sud u bitnom utvrdio slijedeće:

- da je tuženik ishodio presudu broj P-6386/97 od 2. rujna 2003. kojom je naloženo ovdje tužiteljima ispražnjenje i uklanjanje montažnog privremenog objekta i svakog materijala s nekretnine – dijela zkčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], [adresa], u površini od cca 3950m2, a što odgovara dijelu zkčbr. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina];

- da su u zemljišnoj knjizi za k. o. [katastarska općina] upisane kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica], te u zk. ul. [broj ZK uloška] iste k. o. da je bila upisana kč. br. [katastarska čestica] od 32666 m2, kao isključivo vlasništvo tužitelja sve do provedbe u zemljišnoj knjizi pravomoćne presude Trgovačkog suda u Zagrebu broj P-1645/2015 od 13. ožujka 2020. potvrđene presudom Visokog trgovačkog suda u Zagrebu broj Pž-3266/2020 od 8. rujna 2021. kojom je utvrđeno, i u odnosu na tuženika ĐT da je Republika Hrvatska suvlasnik nekretnina upisanih u predmetnom zk. ul. za 27576/32666 dijela, a tuženik ĐT preostalih 5090/32666 dijela, te da je Republika Hrvatska vlasnica za cijelo kč. br. [katastarska čestica] iste k. o., a tužitelj obvezan na trpljenje uknjižbe prava suvlasništva odnosno vlasništva u korist Republike Hrvatske, nakon čega je u zemljišnoj knjizi upisano pravo suvlasništva odnosno pravo vlasništva u korist tuženika ĐT i [adresa] na navedeni način,

- da je, imajući u vidu predmetnu pravomoćnu presudu Trgovačkog suda u Zagrebu broj P1645/2015 od 13. ožujka 2020. potvrđenu presudom Visokog trgovačkog suda u Zagrebu broj Pž-3266/2020, tuženikov suvlasnički dio od 5090 m2 kč. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] nastao na temelju njegovog isključivog vlasništva na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koje su ukupne površine od 5090 m2, pa da je upis prava suvlasništva tuženika navedene nekretnine u predmetnom dijelu samo formalan, jer stvarno nije vlasnik niti jednog drugog dijela navedene katastarske čestice osim 5090 m2 koje pripadaju navedenim katastarskim česticama u k. o. [katastarska općina], a koji dio da ni na koji način nije povezan sa nekretninom odnosno katastarskom česticom (3716/1 k. o. [katastarska općina]) koja je predmet ovog spora,

13. S obzirom na navedena utvrđenja, prvostupanjski sud je zaključio da tuženik nije vlasnik nekretnine koja je predmet spora odnosno koja je predmet ovrhe broj Ovr- 2668/17 (k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) jer je zemljišno-knjižna čestica 8404/1 faktično podijeljena na više nekretnina, a tuženik je vlasništvo stekao isključivo na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ukupne površine 5090m2 i isključivo te čestice čine njegov udio od 5090/32666 dijela suvlasništva nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a ne i predmetna k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

14. Međutim, tužitelji su na pokretanje predmetne parnice upućeni iz razloga predviđenih odredbom čl. 46. st. 1. toč. 7. OZ (ako ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti ovrhu na temelju ovršne isprave, odnosno ako nije ovlašten na temelju nje tražiti ovrhu protiv ovršenika ) i toč. 9. (ako je tražbina prestala na temelju činjenice koja je nastala u vrijeme kad je ovršenik više nije mogao istaknuti u postupku iz kojeg potječe odluka, odnosno nakon zaključenja sudske ili upravne nagodbe ili sastavljanja, potvrđivanja ili ovjeravanja javnobilježničke isprave), sve u vezi čl. 49. OZ.

15. Razlog za žalbu sadržan u čl. 46. st. 2. toč. 7. OZ, spada u tzv. opugnacijske razloge. Taj opugnacijski razlog tiče se nedostatka aktivne ili pasivne legitimacije stranaka. U ovršnom se postupku procesna i stvarna legitimacija određuju na temelju ovršne isprave. Ovrha se određuje na prijedlog i u korist osobe koja je u ovršnoj ispravi označena kao vjerovnik, a protiv osobe koja je u ovršnoj ispravi označena kao dužnik. Međutim, ovrha se može odrediti i na prijedlog osobe koja u ovršnoj ispravi nije označena kao vjerovnik ako ona javnom ili javnoovjerovljenom privatnom ispravom dokaže da je tražbina na nju prenesena ili da je na nju na drugi način prešla. Na odgovarajući način se dokazuje i da je obveza prenesena ili da je drukčije prešla na osobu protiv koje se ovrha traži koja u ovršnoj ispravi nije označena kao dužnik.

16. Nadalje razlozi za žalbu koji su sadržani u čl. 46. st. 1. toč. 9. OZ su razlozi koji se odnose na postojanje tražbine i spadaju u tzv. opozicijske razloge, a odnose se na prestanak tražbine.

17. Kako u odnosu na navedene odlučne razloge zbog kojih su tužitelji upućeni na pokretanje ovog postupka, a koji se odnose na navedene opugnacijske i opozocijske razloge prvostupanjska presuda ne sadrži razloge, to se ista ne može ispitati, čime je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP na što žalbom upućuje tuženik.

18. Osnovano u žalbi tuženik navodi i da u ovom sudskom postupku sud nije ovlašten ocjenjivati pravilnost pravomoćne presude a ni da li su u drugom sudskom postupku pogrešno utvrđene zemljišno-knjižne čestice i površine istih, kao ni jesu li te odluke bile podobne za provedbu u zemljišne knjige, odnosno da li je katastarsko i zemljišnoknjižno stanje usklađeno. Također valja ukazati da sve dok je tuženik upisan u zemljišnoj knjizi kao vlasnik ili makar suvlasnik zk.č.br. 8404/1 k. o. [katastarska općina], on ima ovlaštenje tražiti ovrhu, posebice s obzirom na to da pravomoćna i ovršna presuda Općinskog suda u Zagrebu poslovni broj P-6386/97 od 2. rujna 2003. potvrđena presudom Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-2575/05 od 23. kolovoza 2005. je valjana ovršna isprava, koja nije ukinuta, poništena, preinačena ili na drugi način stavljena izvan snage, odnosno izgubila svoju djelotvornost te nije utvrđeno da je bez učinka.

19. Dakle, do nedopuštenosti ovrhe mogu dovesti samo one okolnosti koje potvrđuju prestanak tražbine ovdje tuženika, onemogućenje ispunjenja te tražbine, ili prestanak legitimacije tuženika kao ovrhovoditelja za vođenje ovrhe.

20. Radi navedenog prvostupanjska presuda je, uključujući i odluku o troškovima parničnog postupka koja ovisi o uspjehu stranaka u parnici, ukinuta i predmet je vraćen istom prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje na temelju odredbe čl. 369. st. 1. ZPP (točka I izreke rješenja ovog suda). U ponovnom suđenju prvostupanjski sud će otkloniti bitnu povredu odredaba parničnog postupka na koju mu je ukazano ovom odlukom te će nakon provođenja nove glavne rasprave ponovnom ocjenom izvedenih dokaza sukladno članku 8. ZPP, imajući na umu sve gore navedeno i razloge zbog kojih je upućen na pokretanje parnice, utvrditi sve odlučne činjenice i o zahtjevu tužitelja donijeti novu i na zakonu osnovanu odluku, a kojom će odlučiti i o troškovima parničnog postupka.

21. Na temelju članka 166. stavka 3. ZPP odlučeno je kao pod točkom II izreke rješenja ovog suda.

U Šibeniku, 15. rujna 2026.

PREDSJEDNIK VIJEĆA

Goran Stošić