REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U BJELOVARU

Bjelovar, Trg Eugena Kvaternika 8

Poslovni broj: Pp-190/2026-5

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Bjelovaru, po sucu Ratku Labanu, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje zapisničara Andree Hudoletnjak, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog ES, radi prekršaja iz članka 51. stavka 5. u vezi članka 293. stavka 2. i 199. stavka 8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, a povodom Optužnog prijedloga Policijske postaje Bjelovar Klasa: 211-07/25-5/33999, Urbroj: 511-02-05-25-1 od 9.1.2026., nakon održane usmene, javne i glavne rasprave u prisutnosti okrivljenika, a u odsutnosti podnositelja Optužnog prijedloga, na temelju članka 183. u vezi članka 160. Prekršajnog zakona (NN 107/07), dana 15. rujna 2026.,

p r e s u d i o  j e

OKRIVLJENI ES, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin E i A, r. H, rođen **.**.2004. u [adresa], s prebivalištem u [adresa].,  strojar, 1.600,00 eura,  neoženjen,  bez  djece,  državljanin Republike Hrvatske, srednja stručna sprema, pismen, prekršajno osuđivan,

k r i v  j e

I što je dana 17. studenog 2025., u 21:00 sat, u mjestu [adresa], kao mladi vozač, upravljao osobnim automobilom registarske oznake i broja [registarska oznaka] iz smjera juga u smjeru sjevera, te prolaskom za oko 20 metara kbr. 138 na ravnom cestovnom potezu uslijed neprilagođene brzine kretanja vozila stanju ceste (mokar kolnik), atmosferskim prilikama (kiša) i vidljivosti (noć), izgubio je nadzor nad upravljačem vozila, zahvatio istočnu bankinu i sletio u putni jarak gdje se nastavio nekontrolirano kretati i rovati u zemljanu površinu, nakon čega je došlo do rotacije vozila i udara prednjeg dijela u betonski most kbr. 142, a stražnjeg dijela u metalnu ogradu kbr. 142 u vlasništvu AS, gdje se zaustavio prednjim dijelom okrenut u smjeru sjeverozapada, time da je u prometnoj nesreći na osobnom automobilu, betonskom mostu i metalnoj ogradi kbr. 142 nastala materijalna šteta, dok je ES zadobio lake tjelesne ozljede,

dakle, kao mlad vozač u prometu na cesti brzinu kretanja svog vozila nije prilagodio stanju ceste i atmosferskim prilikama, uslijed čega je izazvao prometnu nesreću,

II što je istog dana u isto vrijeme i na istom mjestu upravljao istim vozilom opisanim kao pod točkom I, kao mlad vozač, pod utjecajem alkohola, a što je utvrđeno primjenom alkometra marke «Drager» u koncentraciji od 1,97 g/kg, dok je izvršenom analizom izuzetih uzoraka krvi i mokraće utvrđeno prisustvo alkohola u organizmu u koncentraciji od 2,01 g/kg u krvi i u koncentraciji od 2,89 g/kg u mokraći, uz mišljenje vještaka da je u trenutku prometne nesreće bio pijan i apsolutno nesposoban za sigurnu vožnju s obzirom da je koncentracija etanola u krvi bila najmanje 2,26 g/kg,

dakle, kao mlad vozač u prometu na cesti upravljao motornim vozilom pod utjecajem alkohola,

pa je time počinio prekršaje iz članka 51. stavka 1. i 5. u vezi 293. stavka 2. i 199. stavka 2. u vezi stavka 8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, te mu se na temelju istih propisa, a uz primjenu članka 37. stavka 3. točke 1. u odnosu na svaki prekršaj i članka 39. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona u t v r đ u j u novčane kazne za svako djelo prekršaja i to:

za prekršaj pod točkom I, u iznosu od 300,00 eura (tristo eura) i za prekršaj pod točkom II, u iznosu od 1.200,00 eura (tisuću dvjesto eura), te mu se za navedena djela prekršaja

i z r i č e

UKUPNA NOVČANA KAZNA OD 1.500,00 EURA (tisuću petsto eura).

III Na temelju članka 33. stavka 10. Prekršajnog zakona okrivljenik je dužan platiti novčanu kaznu u roku od 90 dana od dana pravomoćnosti presude. Ako okrivljenik u određenom roku u cijelosti ili djelomično ne plati izrečenu novčanu kaznu, ista će se na temelju članka 34. stavka 1. Prekršajnog zakona naplatiti prisilnim putem.

Ako okrivljenik plati 2/3 izrečene novčane kazne i to iznos od 1.000,00 eura (tisuću eura) u gore navedenom roku, smatrat će se da je novčana kazna plaćena u cjelini.

IV Na temelju članka 58. stavka 1. i 2. Prekršajnog zakona, u vezi članka 199. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, okrivljeniku se izriče zaštitna mjera ZABRANE UPRAVLJANJA MOTORNIM VOZILOM « B « KATEGORIJE U TRAJANJU OD 3 (tri) MJESECA, time da zaštitna mjera počinje teći od dana izvršnosti presude.

V Na temelju članka 298. stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (N.N. 105/04), u trajanje izrečene zaštitne mjere uračunat će privremeno oduzimanje vozačke dozvole u trajanju od 8 dana, a na temelju pravomoćne naredbe o određivanju mjere opreza.

VI Na temelju članka 139. stavka 3. u vezi članka 138. Prekršajnog zakona okrivljenik je dužan platiti trošak prekršajnog postupka u ukupnom iznosu od 175,00 eura (sto sedamdeset pet eura), u gore navedenom roku, pod prijetnjom ovrhe.

Obrazloženje

1. POLICIJSKA POSTAJA BJELOVAR, podnijela je protiv okrivljenika Optužni prijedlog Klasa: 211-07/25-5/33999, Urbroj: 511-02-05-25-1 od 9.1.2026., a radi prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci ove presude.

2. Okrivljenik se očitovao o optužbi na način da se u vezi činjeničnih navoda izjasnio kako se smatra krivim za prekršaje stavljene mu na teret.

3. Ispitani ES navodi da je kritične zgode u 21:00 sat, u mjestu [adresa], upravljao osobnim automobilom registarske oznake i broja [registarska oznaka] te se kretao u pravcu sjevera prema kući. Tom prilikom je bio u znatnoj mjeri alkoholiziran obzirom da je tokom večernjih sati pio alkoholna pića i to veću količinu piva. Razlog za to je bilo druženje s prijateljima povodom paljenja svijeća za stradale i poginule osobe u Vukovaru tokom Domovinskog rata. Nakon toga je nekritički upravljao vozilom ugrožavajući svoju sigurnost i drugih sudionika u prometu. Očito zbog stupnja opijenosti u jednom trenutku zaspao je za upravljačem vozila i nesumnjivo je to bio ključni razlog zbog kojeg način i brzinu kretanja vozila nije prilagodio atmosferskim prilikama te vidljivosti i stanju ceste, pa je zahvatio istočnu bankinu i sletio u putni jarak gdje se vozilo nastavilo nekontrolirano kretati do udara u betonski most kod kbr. 142. gdje se zaustavilo. Na predmetnom vozilu kojim je upravljao je nastupila totalna šteta, a on je zadobio nekoliko lakih tjelesnih povreda. Prema tome, opisani način vožnje od njegove strane je bio protupropisan i prekršaje priznaje u cijelosti.

4. Na temelju priznanja okrivljenika, koje je stavljeno u usporedbu sa izvješćem, zapisnikom o očevidu, dokumentacijom očevida, zapisnikom o alkoholiziranosti, zapisnikom o vještačenju te bolničkom prijavom, sud je sa sigurnošću utvrdio da je okrivljenik počinio prekršaje opisane u izreci ove presude koji mu se stavljaju na teret, pa je proglašen krivim te mu je nakon utvrđivanja pojedinačnih novčanih kazni i to blažih za svaki prekršaj, izrečena ukupna novčana kazna u skladu sa zakonom.

5. U postupku nije bilo sporno da je okrivljenik počinio prekršaje opisane u izreci presude, jer osim što prvotno izjasnio da se smatra krivim za svaki od prekršaja te je potom jasno i obrazloženo u obrani opisao svoj protupravan način vožnje i priznao prekršaje, ujedno su spomenuti dokazi potpuno sukladni sa sadržajem njegove obrane.

6. Prvotno je u spomenutom izvješću službena osoba jasno naznačila da je u danoj situaciji okrivljenik kao mlad vozač upravljao osobnim automobilom [registarska oznaka] pod utjecajem alkohola u koncentraciji od 1,97 g/kg, dok je izvršenom analizom izuzetih uzoraka krvi i mokraće utvrđeno prisustvo alkohola u organizmu u koncentraciji od 2,01 g/kg u krvi i u koncentraciji od 2,89 g/kg u mokraći, uz mišljenje vještaka da je u trenutku prometne nesreće bio pijan i apsolutno nesposoban za sigurnu vožnju s obzirom da je koncentracija etanola u krvi bila najmanje 2,26 g/kg , time da je uslijed neprilagođene brzine kretanja osobinama ceste , atmosferskim prilikama i vidljivosti sletio s kolnika te izazvao prometnu nesreću sa materijalnom i nematerijalnom štetom.

7. Nadalje, iz spomenutog zapisnika o očevidu uviđa da je do prometne nesreće došlo unutar naselja u noćnim uvjetima vožnje na kolniku gdje se promet odvija u oba smjera te je širine 5 m, uz ograničenje brzine od 50 km/h, time da je u vrijeme nesreće padala kiša i kolnik je bio mokar. Potom se spominje okrivljenik kao sudionik prometne nesreće odnosno vozač osobnog automobila [registarska oznaka]. Nastavno se ističu oštećenja predmetnog automobila i radilo s o totalnoj šteti obzirom da je navedeni automobil uništen sa svih strana, posebno što se tiče prednjeg kraja vozila. Također se spominju utvrđeni materijalni tragovi na licu mjesta i to tragovi rovanja na travnatoj površni i punom mostu kbr. 140., tragovi vožnje desnih pneumatika kao i oštećenje metalne ograde kbr. 142., a napose i tragovi krhotina odnosno otpalih dijelova vozila sa osobnog automobila [registarska oznaka], pri čemu treba posebno napomenuti da je od mjesta gdje je okrivljenik prvotno zahvatio desnu bankinu i potom nastavio kretati po putnom jarku do mjesta zaustavljanja prošao putanju kretanja od oko 45 m, uz znatno usporavanje zbog vožnje i rovanja po mekanoj travnatoj površini, što dostatno ukazuje na neprilagođenu brzinu kretanja. S druge strane, činjenica da je na osobnom automobilu u trenutku zaustavljanja udarom u betonski putnji most na navedenom vozilu nastupila totalna šteta gdje je uništen prednji kraj vozila, također jasno ukazuje da je uslijed takvog usporavanja naletna brzina bila znatna koja nije mogla biti prilagođena stanju kolnika te atmosferskim prilikama. Još se ističe da je okrivljenik tom prilikom kao sudionik prometne nesreće alkotestiran te je bio u teže opitom stanju obzirom da je u njegovom organizmu utvrđena koncentracija alkohola od 1,97 g/kg.

8. Također, iz dokumentacije očevida te situacijskog plana se razabire mjesto nastupanja prometne nesreće koje u naravi predstavlja ravan dio kolnika gdje je okrivljenik izašao iz putanje kretanje i pod oštrim kutom se nastavio kretati prema desnoj bankini i preko nje preletio u putni jarak te udario u betonski putni most gdje se vozilo zarotiralo i zaustavio izvan prometnice. Pri tome se uočavaju znatna oštećenja navedenog vozila, posebno prednjeg kraja, uslijed čega vozilo više nije bilo u funkciji za vožnju.

9. Isto tako, iz samog zapisnika o provedenom alkotestiranju je vidljivo kako je okrivljenik u svojstvu vozača bio sudionik u prometu u stanju etiliziranosti od 1,97 g/kg, što znači da se radilo o teže opitom stanju, time da nije bilo stavljanja primjedbi na utvrđeni stupanj opijenosti, nakon čega je sadržaj samog zapisnika potpisao. Nadalje, uvidom u analizu alkohola u krvi koja je obavljena u Centru za forenzična ispitivanja i vještačenja u Zagrebu razabire se da je okrivljeniku nakon nesreće izuzeta krv i mokraća, gdje je vještačenjem utvrđeno kako je koncentracija alkohola u krvi bila 2,89 g/kg u mokraći, uz mišljenje vještaka da je u trenutku prometne nesreće bio pijan i apsolutno nesposoban za sigurnu vožnju s obzirom da je koncentracija etanola u krvi bila najmanje 2,26 g/kg,

10. I na kraju, uvidom u bolničku prijavu na ime okrivljenika proizlazi kako je u samoj prometnoj nesreći zadobio izvjesne tjelesne povrede i to oguljotine lijevog lakta i lijevog koljena, kako je to utvrdio ovlašteni liječnik prilikom pregleda neposredno nakon same nesreće i time se radilo o lakim tjelesnim povredama.

11. Dakle, neupitno je uzrok nastupanju štetne posljedice protupravan način vožnje od strane okrivljenika koji se odnosi na neprilagođenu brzinu kretanja vozila, jer je okrivljenik na ravnom dijelu prometnice izgubio nadzor nad upravljačem vozila i sletio u putni jarak gdje se nastavio nekontrolirano kretati i rovati u zemljanu površinu, nakon čega je došlo do rotacije vozila i udara prednjeg dijela u betonski most, a stražnjeg dijela u metalnu ogradu. Prema tome, bez obzira što nije utvrđeno o kojoj se brzini kretanja radilo prilikom slijetanja s prometnice, treba reći da prilagođena brzina kretanja predstavlja svaku brzinu kod koje vozač na siguran način može kontrolirati i po potrebi zaustaviti vozilo nailaskom na neku prepreku, a što okrivljenik u konkretnom slučaju nije mogao učiniti, bez obzira na činjenicu da li je tokom vožnje mogao zaspati za upravljačem. S druge strane, dodatna činjenica njegove etiliziranosti u navedenom stupnju svakako je utjecala na njegov način vožnje i reakciju kod koje nije uspio kontrolirati vozilo na prometnici i pravovremeno donijeti zaključak da se ne kreće brzinom koja nije primjerena i prilagođena za osobine i stanje ceste.

12. Kako postoji izričito priznanje okrivljenika za prekršaje stavljene mu na teret, sud je jedino provodio dokaze koji se odnose isključivo na odluku o prekršajno pravnoj sankciji i drugim mjerama, sukladno članku 171a stavka 3. Prekršajnog zakona i u tom smislu je izvršen uvid u prekršajnu evidenciju za okrivljenika iz koje proizlazi da je do sada kažnjavan za dva blaža prekršaja iz oblasti prometa.

13. Dakle, cijeneći detaljnu i uvjerljivu obranu okrivljenika kojom izričito i u cijelosti priznaje protupravan način vožnje, sud ga je oglasio krivim za spomenute prekršaje te mu je nakon utvrđivanja pojedinačnih novčanih kazni i to blažih za svaki prekršaj, izrečena ukupna novčana kazna u skladu sa zakonom.

14. Prilikom odmjeravanja kazne sud je uzeo u obzir obiteljsko i imovno stanje okrivljenika, kao olakotna okolnost cijeni se priznanje prekršaja, usprkos tome da se protupravna radnja mogla utvrditi drugim dokazima, te činjenica da je primjereno kritičan za svoje ponašanje u prometu i izrazio je žaljenje, time da sud nije kao posebno otegotno cijenio njegovu kažnjavanost u dva navrata za blaže prekršaje iz prometa koji su počinjeni prije više od godine dana. Stoga uzevši u obzir visok propisan raspon novčane kazne za prekršaj pod točkom II, ipak je bilo uvjeta za primjenu instituta ublažavanja novčane kazne za svaki prekršaj, tako da je izrečena ukupna novčana kazna primjerena načinu počinjenja prekršaja i njihovoj težini odnosno stupnju krivnje. Upravo takvom novčanom kaznom može se utjecati na svijest okrivljenika da ubuduće izbjegava takvo i slično neprimjereno ponašanje u prometu, na koji način će se postići zakonska svrha kažnjavanja u smislu individualne prevencije.

15. Također, odredbom članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona izričito je propisano da okrivljenik u roku koji mu je određen u presudi može platiti i dvije trećine izrečene novčane kazne u kojem slučaju se smatra da je novčana kazna plaćena u cjelini, dok protekom tog roka ipak mora platiti cjelokupan iznos izrečene novčane kazne.

16. Iako je dana 15. kolovoza 2026. stupio na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona (NN 86/26), gdje se između ostalog, ukida mogućnost i privilegij da se u određenom roku plati 2/3 dijela izrečene novčane kazne, čime se smatra kako je novčana kazna plaćena u cijelosti, zbog činjenice da je protupravna radnja izvršena prije stupanja na snagu tog Zakona, potrebno je primijeniti odredbu članka 3. Prekršajnog zakona, što znači kako se kod izmijene propisa nakon izvršenja djela primjenjuje propis koji je najblaži za okrivljenika, tako da mu ostaje mogućnost plaćanja 2/3 izrečene novčane kazne.

17. Za prekršaj opisan u izreci presude pod točkom II, propisana je zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilima. Međutim, Zakonom se određuje da se takva vrsta zaštitne mjere može odrediti ovisno o težini počinjenog prekršaja i objektivne mogućnosti daljnjeg ugrožavanja sigurnosti drugih sudionika u prometu i imovine. Ovdje je sud takvu mjeru odredio za počinjeno djelo prekršaja iz članka 199. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, te smatra primjerenim i svrsishodnim izreći mu tu vrstu zaštitne mjere, a u trajanje izrečene zaštitne mjere uračunat će se privremeno oduzimanje vozačke dozvole u trajanju od 8 dana prema nalogu Policijske Postaje Bjelovar. Kako je okrivljenik počinio prekršaj izravnom namjerom i dobrovoljno se stavio u stanje teže opijenosti kod koje je bio potpuno nesposoban na siguran način upravljati vozilom, te je direktno ugrožavao sebe i druge sudionike u prometu, gdje je nastupila i štetna posljedica, a radi se o mladoj osobi i mladom vozaču, tada je zbog težine prekršaja i razloga specijalne prevencije, svakako bilo uputno i svrsishodno isključiti ga iz prometa na izvjesno vrijeme, kako bi zbog te zaštitne mjere bio spriječen u novom kršenju prometnih propisa i dovođenja u opasnost ljudi i imovine, a dužina trajanja mjere u skladu je sa utvrđenim stupnjem alkoholiziranosti .

18. Navedena zaštitna mjera počinje teći danom izvršnosti ove presude.

19. Okrivljenik je na temelju članka 139. stavka 3. u vezi članka 138. Prekršajnog zakona dužan platiti trošak postupka s naslova paušala, čija je visina odmjerena obzirom na dužinu trajanja i složenost postupka, kao i stvarni trošak koji se odnosi na upotrebu alkometra te izradu fotoelaborata i skice lice mjesta prometne nesreće, kao i materijalni trošak toksikološkog vještačenja, jer je zaposlen te ima redovna mjesečna primanja i time može platiti naznačeni trošak bez da ugrožava vlastitu egzistenciju.

U Bjelovaru, 15. rujna 2026.

SUDAC

Ratko Laban

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude okrivljenik i podnositelj Optužnog prijedloga imaju pravo žalbe nadležnom Prekršajnom sudu u Zagrebu, time da se žalba može podnijeti samo zbog odluke o prekršajno pravnoj sankciji i drugim mjerama, u roku od 8 dana od dana primitka pisanog otpravka presude, a ista se podnosi putem ovog Suda, u dva istovjetna primjerka.

Dostaviti:

1.) Okrivljeniku

2.) Tužitelju

- Po pravomoćnosti

3.) Referadi za promet