Republika Hrvatska

Općinski sud u Pazinu

Stalna služba u Bujama-Buie

Buje, Istarska 1

Posl.br. Pp-2594/2025-13

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Bujama-Buie, po sutkinji Sanji Božić Turina uz sudjelovanje sudske zapisničarke Jelene Blažanović, protiv okrivljene pravne osobe Eding d.o.o. i MO iz [adresa] kao odgovorne osobe, oboje zastupani po Vedrani Jurić, odvjetnici iz Zagreba, po podnijetom optužnom prijedlogu Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Ispostave u Pazinu, zbog prekršaja čl.171.st.1. Zakona o gospodarenju otpadom i dr., shodno odredbi čl.183. Prekršajnog zakona, na održanoj glavnoj raspravi bez nazočnosti okrivljenika i njihove braniteljice, dana 14. rujna 2026. g.

p r e s u d i o  j e

OKRIVLJENICI:

1. EDING d.o.o., OIB: 04662316393, sa sjedištem u [adresa], djelatnost: građevina, pravna osoba, osoba ovlaštena za zastupanje EO, član uprave, prekršajno nekažnjavana,

2. EO, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.1983. g., od oca M i majke E, sa prebivalištem u [adresa], hrvatski državljanin, odgovorna osoba u pravnoj osobi, po zanimanju dipl.ing. građevinarstva, mjesečna primanja oko 5.000,00 eura, oženjen, otac dvoje maloljetne djece, prekršajno nekažnjavan, kazneno neosuđivan,

krivi su

što u periodu obavljanja građevinskih radova i opremanja hotela Coral Plava Laguna u Umagu, od 08. studenog 2024. do trenutka inspekcijskog nadzora 23. travnja 2025. god., kao izvođači radova preuređenja (rekonstrukcije), a time i kao posjednici građevnog otpada:

I. nisu osigurali propisno gospodarenje građevnim otpadom na način da nisu na gradilištu osigurali mjesta za skladištenje građevnog otpada odvojeno po svojstvu, vrsti i agregatnom stanju, nego su na više lokacija oko samog hotela, odložili hrpe miješanog – nerazvrstanog građevnog otpada, na nekoliko lokacija na prirodnom tlu otpadnu šutu, na dvije lokacije otpadni tepisone , na nekoliko lokacija biljni otpad, na jednoj lokaciji otpadne keramičke pločice te na jednoj lokaciji otpadnu plastična stolariju sa staklom, u više spremnika od 1.100 litara za miješani komunalni otpad, zatečena je različita kartonska i plastična ambalaža od građevinskih materijala, a zbrinjavanje miješanog komunalnog otpada nije ugovoreno sa komunalnim društvom 6. Maj d.o.o. Umag, nego su računi plaćani trgovačkom društvu Plava laguna d.d., te kao posjednici građevinskog otpada koji nisu sami razvrstavali neopasni otpad, nisu sklopili ugovor o razvrstavanju otpada sa osobom koja posjeduje odgovarajuću dozvolu za gospodarenje otpadom, niti za miješani građevinski otpad koji je zatečen na prirodnom tlu u okolišu hotela niti za miješani otpad uskladišten u metalnim spremnicima od 5 m[3] koji su povremeno naručivani i predavani komunalnom društvu 6. Maj d.o.o. Umag, također nisu na gradilištu osigurali zatvoreni spremnik za skladištenje opasnog otpada tj. ambalaža sa ostacima opasnih tvari od građevinskih materijala,

čime su postupili protivno odredbama čl.11. i 12. Pravilnika o građevnom otpadu i otpadu koji sadrži azbest (NN 69/16) i počinili djelo prekršaja iz čl.171.st.1., 2. i 3. Zakona o gospodarenju otpadom, zbog čega se u svezi čl.37. Prekršajnog zakona

pravnoj osobi

izriče

ublažena novčana kazna

od 1.040,00 (tisuću četrdeset) eura,

odgovornoj osobi

izriče

ublažena novčana kazna

od 500,00 (petsto) eura,

II. kao posjednici otpada nisu uz predaju otpadnog papira i kartona odnosno papirne i kartonske ambalaže, plastične ambalaže i plastičnog otpada (stirodur), miješanog građevinskog otpada (šuta, gips, keramika, knauf), a koji su predavani komunalnom društvu 6. Maj d.o.o. Umag, tijekom veljače i ožujka 2025. godine ispunjavali prateće listove za otpad,

čime su počinili djelo prekršaja iz čl.24.st.1. Zakona o gospodarenju otpadom, zbog čega se temeljem odredbe čl.164.st.1.toč.5. i st.2. cit. zakona, u svezi čl.37. Prekršajnog zakona

pravnoj osobi

izriče

ublažena novčana kazna

od 400,00 (četiristo) eura,

odgovornoj osobi

izriče

ublažena novčana kazna

od 100,00 (sto) eura.

Sveukupno se temeljem odredbe čl.39.st.1. Prekršajnog zakona

pravnoj osobi

izriče

ublažena novčana kazna od

1.440,00 (tisuću četiristo četrdeset) eura,

odgovornoj osobi

izriče

ublažena novčana kazna od

600,00 (šesto) eura.

Temeljem članka 33. stavka 10. Prekršajnog zakona svaki okrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u roku od 1 (jedan) mjesec po pravomoćnosti ove presude.

Upozoravaju se okrivljenici da će se novčana kazna smatrati u cjelini plaćenom ako dobrovoljno plate dvije trećine (2/3) izrečene novčane kazne u gore navedenom roku (čl.152. Prekršajnog zakona).

Svakim daljnjim načinom naplate, novčana kazna naplatiti će se u punom iznosu.

Temeljem članka 139. stavka 3. u vezi s člankom 138. stavkom 3. Prekršajnog zakona, svaki okrivljenik je obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 50,00 (pedeset) eura u roku od 1 (jedan) mjesec po pravomoćnosti ove presude.

Ako okrivljenici novčanu kaznu i troškove prekršajnog postupka ne plate u cijelosti ili djelomično u određenom roku, naplatiti će se prisilno.

Svaki okrivljenik je dužan izvršiti uplate prema priloženim uplatnicama

Obrazloženje

1. Protiv okrivljenika Državni inspektorat, Područni ured Rijeka, Ispostava u Pazinu, pod brojem Klasa: 351-01/25-10/177, Ur.Broj: 443-02-02-14-25-15 od 24. listopada 2025. godine, izdao je prekršajni nalog zbog prekršaja naznačenih u izreci ove presude, na koji su okrivljenici uložili prigovor te je pred ovim sudom proveden redovni postupak.

2. Pred Prekršajnim sudom u Zagrebu u svojstvu predstavnika pravne osobe te kao odgovorna osoba, budući jedini zastupa tvrtku ispitan je EO, koji je u obrani naveo da se ne smatra krivim za počinjenje navedenih prekršaja. Da su pravovremeno tražili od komunalnog društva 6. Maj d.o.o. Umag kao jedinog ovlaštenog sklapanje ugovora radi obavljanja poslova koji su predmet inkriminacije, no isto da im nije omogućeno od strane trgovačkog društva 6. Maj d.o.o. Umag, već da su upućeni da za razvrstavanje otpada koriste trgovačko društvo Plava laguna d.d., a što su i učinili. Da je tome tako potvrđuje i e-mail korespondencija od 05. veljače 2026. godine, a kojom su i za drugi objekt na kojem izvode radove i ove 2026. godine ponovno odbijeni od strane trgovačkog društva 6. Maj d.o.o. Umag za sklapanje ugovora s njima, te su ponovno upućeni da po pitanju otpada se obrate trgovačkom društvu Sekundar usluge d.o.o. Stoga, kako su bez mogućnosti njihovog utjecaja dovedeni u situaciju koja im se stavlja na teret, a iz koje nisu nastale nikakve štetne posljedice za okoliš i štićeno dobro, ne smatraju se krivim za djela koja im se stavljaju na teret. Ističu da ova situacija predstavlja izoliranu situaciju u njihovom dugogodišnjem poslovanju, te da im je jako žao što je do nje došlo. Plaćanjem ovako visoko izrečenih novčanih kazni njihovo društvo da bi zapalo u poteškoće u redovitom poslovanju, a također i on kao otac dvoje maloljetne djece, te obveznik po stambenom kreditu ne bi mogao osigurati dostatnu egzistenciju članovima njegove obitelji. U spis su predao i fotografije, iz kojih da je vidljivo da se otpad propisno zbrinjavao u za to predviđen kontejner. Napominje da je sami inspekcijski nadzor obavljen tijekom dana, u vrijeme trajanja radova, te je zatečeno stanje na objektu kako se djelomično i navodi u prekršajnom nalogu, ali da su na kraju svakog radnog dana njihovi radnici sa objekta uklanjali otpad i propisno ga razvrstavali u spremnike. Vezano za opasni otpad da ga nisu proizvodili, već da su njihovi pod izvoditelji bili obvezni po ugovoru isti zbrinuti, što su i radili. Kao dokaz da postoje okolnosti koje u cijelosti isključuju njihovu krivnju i odgovornost za prekršaj, u spis predmeta predao je e-mail korespondenciju s tvrtkom 6. Maj d.o.o. Umag iz koje je vidljivo da su od njega pravovremeno i ustrajno tražili pružanje usluga vezano za otpad na navedenom objektu, a što im nije omogućeno zbog prekapacitiranosti.

3. Svjedokinja BO, inspektorica zaštite okoliša, iskazala je da je kao ovlaštena inspektorica zaštite okoliša postupala u konkretnom slučaja po prijavi Hrvatskih šuma i komunalnog redara Grada Buja, koji su utvrdili da se na šumskom zemljištu na području Umaga, gdje su zatečene plastične kade (sanitarne), za koje se naknadno utvrdilo da je to otpad koji je nastao prilikom rekonstrukcije hotela Coral u Umagu. Naknadno je utvrdila da je glavni izvođač radova okrivljena pravna osoba Eding d.o.o. sa kojom je sklopila ugovor o rekonstrukciji tvrtka Plava laguna. Ona da je obavila nadzor na gradilištu i tamo zatekla stanje kako je to opisano činjenično u prekršajnom nalogu i u zapisniku o obavljenom nadzoru, odnosno utvrdila je da nije osigurano propisno gospodarenje građevnim otpadom sukladno postojećem pravilnikom, a koji je provedbeni propis, da nisu okrivljenici osigurali mjesta za skladištenje građevnog otpada i to odvojeno, nego je zatečeno više vrsta miješanog i nerazvrstanog građevnog otpada. Također da okrivljenici nisu ugovorili sa ovlaštenim trgovačkim društvom 6. Maj u Umagu nego su račune plaćali trgovačkom društvu Plava laguna tj. uslugu zbrinjavanja miješanog otpada. Ugovorom o rekonstrukciji sa Plavom laguna propisano je da otpad zbrinjava izvođač, a to su okrivljenici. Nadalje je navela da je izvođenjem radova rekonstrukcije navedenog objekta nastao otpad te se okrivljenici u tom smislu smatraju posjednicima otpada, pa da je temeljem toga utvrdila elemente navedenih prekršaja, kao i to da osim gore navedenog oni nisu osigurali zbrinjavanje tog otpada i njegovo razvrstavanje, niti su to povjerili osobi koja za to ima dozvolu. Osim toga od tvrtke 6. Maj oni da su naručivali spremnike za otpad međutim nisu osigurali niti ispunjavali prateće listove za otpad kako je to zakonom propisano. Navela je da su okrivljenici tvrtki Plava laguna naknadu plaćali za miješani komunalni otpad, dok su bili dužni i za te poslove sklopiti ugovor sa ovlaštenikom, a to je 6. Maj a vezano za navode obrane okrivljenika navela je da je ona opisano stanje zatekla na licu mjesta u vrijeme inspekcijskog nadzora i to neposrednim zapažanjem. U nadzoru da je bila u jednom navratu i to u vrijeme radnog vremena kada su tamo bili radnici i izvodili radove a da na ovom području za zbrinjavanje miješanog komunalnog otpada je ovlaštena tvrtka 6. Maj, dok za druge vrste otpada postoji više ovlaštenika. Nadalje je navela da što se tiče korespondencije okrivljenika sa tvrtkom 6. Maj da joj je poznato da su oni putem elektroničke pošte tražili dostavu spremnika, te da joj je poznato da je tvrtka 6. Maj d.o.o. iz Umaga odbila podizvođača, tvrtku Sokol Brod, vezano za preuzimanje gore spomenutih kada radi količine i ograničenih vlastitih kapaciteta. Navela je a na pitanje da li je u konkretnom slučaju bilo ugroženo zaštićeno dobro ili okoliš jer je nastala određena šteta, da se ne može posebno očitovati, ali da je navedeni otpad zatečen na prirodnom tlu, da je opasni otpad bio pomiješan sa ostalim otpadom, a u svakom slučaju da se trebalo postupati na drugačiji način.

4. U završnoj riječi braniteljica je navela da obrana smatra kako iz provedenog dokaznog postupka nije utvrđeno da bi okrivljenici počinili prekršajna djela za koja ih se tereti. Iz pisane obrane okrivljenika kako i priloženih materijalnih dokaza da je vidljivo da postoje okolnosti koje isključuju krivnju okrivljenika jer usprkos njihovim traženjima nije im omogućeno u cijelosti ugovaranje usluge zbrinjavanja i razvrstavanja otpada sa jedinim licenciranim društvom za ovo područje tj. 6. Maj. Koji je u više navrata odbio zahtjeve okrivljenika za ugovaranjem traženih usluga zbog prekapacitiranosti. Nadalje je istaknula da je ovlašteni inspektor samo jednom bio na objektu i to za vrijeme aktivnog izvođenja građevinskih radova od strane okrivljenika i svih njegovih podizvođača uslijed čega, a upravo zbog izvođenja radova, nije objektivno moguće istovremeno i odmah razvrstati otpad već je to rađeno na kraju svakog radnog dana u cijelosti. Stoga a kad bi postupanje okrivljenika bilo toliko protupravno i štetno za štićeno dobro, za očekivati je da bi ovlašteni inspektor onda ponovno došao u nadzor i nakon ovog izoliranog slučaja. Stoga je predložila da sud u cijelosti oslobodi okrivljenike krivnje, a ukoliko bi sud utvrdio postojanje elemenata ijednog od ova dva prekršaja, moli da primjeni odredbe o maksimalnom ublažavanju novčane kazne jer postoje bitne olakotne okolnosti na strani okrivljenika, a između kojih posebno da nikada nisu prekršajno kažnjavani za bilo koji prekršaj kao i da se protiv njih na području cijele Republike Hrvatske gdje izvode građevinske radove ne vodi ni jedan drugi prekršajni postupak. I zaključno tijekom 30 godina aktivne djelatnosti okrivljenika isti su izvodili građevinske radove na više različitih objekata kao glavni izvođač poput Hrvatskog Sabora, Ustavnog suda, hotela poslovnog subjekta Liburnia, nacionalnog parka Plitvice, Općinskog kaznenog suda u Zagrebu, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u Zagrebu i mnogih drugih, a u odnosu na koje nikada nije utvrđeno da bi postupali nezakonito glede zbrinjavanja otpada ili bilo čega drugog.

5. U postupku je sud na uvidu imao zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 23. travnja 2025., kopiju posebnih uvjeta, rješenje o imenovanju glavnog inženjera gradilišta, fakturu za odvoz otpada, e-mail korespondencija, račune za zbrinjavanje otpada, građevinski dnevnik, dopis Hrvatskih šuma za ilegalno deponiranje krupnog otpada, službovnice Hrvatske šume, kopije fotografija ilegalno deponiranog otpada i otpada na gradilištu, prijavu Grada Buja za odbacivanje otpada, zapisnik Grada Buja, ugovor o izvođenju radova, te izvode iz prekršajne evidencije.

6. Nakon provedenog postupka, analizirajući obranu okrivljenika i sve provedene dokaze, kako pojedinačno tako i u njihovoj uzajamnoj povezanosti, sud nalazi utvrđenim da su se u postupanju okrivljenika stekla obilježja prekršaja iz navedenog propisa, zbog čega su oni proglašeni krivima i odgovornima, kako je opisano u izreci ove odluke.

7. Razlozi i okolnosti na koje se okrivljenici pozivaju u svojoj obrani ne isključuju njihovu odgovornost za djela kojima se terete.

8. Okrivljenici nisu u pravu kada tvrde da oni nisu posjednici otpada, jer naime odredba čl.10. stavak 2. Pravilnika o građevnom otpadu i otpadu koji sadrži azbest (NN 69/16) izrijekom i bez iznimke propisuje: „Izvođač radova smatra se posjednikom građevnog otpada koji je nastao na gradilištu na kojem izvodi radove."

9. Citiranom odrednom, status posjednika nastaje činjenicom izvođenja radova, bez potrebe dokazivanja stvarnog upravljanja ili nadzora nad konkretnim otpadom u određenom trenutku. Argument obrane da su radnici "na kraju svakog radnog dana razvrstavali otpad" stoga nije relevantan za pitanje statusa posjednika.

10. Nije sporno da je okrivljena pravna osoba potpisala ugovor o rekonstrukciji hotela naziva Coral s tvrtkom Plava laguna d.d., koji je glavni izvođača radova. Time je pravna osoba postala posjednik cjelokupnog građevnog otpada nastalog na gradilištu, bez obzira na sudjelovanje podizvođača, što je potvrdio i inspekcijski nadzor zatečenim stanjem.

11. Također odredba čl.11.st.2. cit. Pravilnika obvezuje posjednika da na gradilištu odvojeno skladišti sve količine opasnog otpada te najmanje 80% mase neopasnog otpada, dok odredba čl.12.st.1. propisuje da se otpad skladišti odvojeno po svojstvu, vrsti i agregatnom stanju na čvrstoj površini te da se opasni otpad skladišti u natkrivenom spremniku ili čvrstoj zatvorenoj vreći.

12. Činjenično stanje utvrdila je inspektorica neposrednim zapažanjem na licu mjesta o čemu je sastavila zapisnik, što je potvrdila i u svojem iskazu i to da se radilo o hrpama miješanog (nerazvrstanog) otpada na više lokacija oko hotela, otpadnoj šuti na prirodnom tlu (ne na čvrstoj površini) ambalaža s ostacima opasnih tvari u nepropisnom spremniku, pomiješana s drugim otpadom , te raznovrsne vrste otpada (tepisi, keramika, stirodur, plastična stolarija) bez razvrstavanja.

13. Iznimka iz čl.11.st.3. cit. Pravilnika je u slučaju kada posjednik nije dužan sam razvrstavati neopasni otpad pod uvjetom da je tu obvezu ugovorom prenio na osobu s odgovarajućom dozvolom za gospodarenje otpadom. Kod okrivljenika to nije slučaj, jer nisu predočili sklopljeni ugovor s ovlaštenim subjektom za razvrstavanje, niti za miješani otpad na tlu, niti za otpad u metalnim kontejnerima koji je naručivan od 6. Maj d.o.o. bez pratećih listova.

14. Nadalje, napominje se da je za miješani komunalni otpad, tvrtka 6. Maj jedini ovlaštenik na navedenom području za tu kategoriju otpada. Međutim, građevinski otpad nije miješani komunalni otpad. Za razvrstani građevinski otpad (šuta, gips, keramika, plastika, papir) postoji više ovlaštenih osoba, što je inspektorica i sama potvrdila u iskazu, dok okrivljenici nisu tražili ugovor od alternativnih ovlaštenika za razvrstavanje, nisu se obratili nadležnom tijelu (Državnom inspektoratu ili lokalnoj samoupravi) radi upozorenja na problem dostupnosti usluge niti su tražili prilagođeni vremenski okvir. Sama prekapacitiranost ovlaštene tvrtke 6. Maj d.o.o. ne isključuje odgovornost za prekršaj koji se može ispuniti i angažiranjem drugog ovlaštenika za veliku većinu vrsta otpada.

15. Argument obrane da je nadzor proveden za vrijeme radnog vremena i da su radnici razvrstavali otpad na kraju dana, također ne isključuje odgovornost okrivljenika jer obveza propisnog skladištenja je kontinuirana, ne samo na kraju radnog dana. Propis zahtijeva organiziran sustav koji uvijek osigurava odvojeno skladištenje, a ne periodično "čišćenje".

16. Otpad pronađen na šumskom zemljištu je otpad odbačen u okoliš, što je kategorički zabranjeno čl. 18. Zakona o gospodarenju otpadom i ne može se opravdati dinamikom završetka radnog dana. Fotografije koje prikazuju propisno stanje u kontejnerima ukazuju na određenu organiziranost, ali ne dokazuju kontinuirano propisno postupanje.

17. Odsutnost konkretne ekološke štete, na što se također pozivaju okrivljenici, nije uvjet za postojanje ovih prekršaja. Radi se o prekršajima ugrožavanja, kod kojih je biće prekršaja ispunjeno samim nepridržavanjem propisanog načina postupanja, bez obzira na nastupanje štetne posljedice. Inspektorica je to potvrdila ali se nije mogla "posebno očitovati" o šteti, ali potvrđujući da je otpad zatečen na prirodnom tlu i da je opasni otpad bio pomiješan s ostalim otpadom.

18. Slijedom iznesenog u postupanju okrivljenika stekla su se obilježja prekršaja iz navedenog propisa opisanog u toč.I. izreke ove presude.

19. Djelo prekršaja opisano u toč.II. izreke ove presude, okrivljenici nisu osporavali a utvrdila ga je ovlaštena inspektorica i o tome sastavila zapisnik, zbog čega je utvrđeno da se i u takvu postupanju okrivljenika stječu obilježja prekršaja iz navedenog propisa, zbog čega su proglašeni krivima.

20. Pri odmjeravanju kazni za počinjenja djela prekršaja, sud je u obzir uzeo sve okolnosti na strani okrivljenika, kako otegotne tako i olakotne. Okrivljenici su postupali iz nehaja, dok su kao profesionalni sudionici u graditeljstvu morali i mogli biti svjesni propisa o gospodarenju otpadom, a nisu poduzeli sve mjere u svojoj moći da osiguraju njihovu provedbu. Na gradilištu su radili od 8. studenog 2024. do dana inspekcijskog nadzora, punih pet i pol mjeseci, bez poduzimanja aktivnih koraka prema alternativnim ovlaštenicima a otpad je pronađen izvan gradilišta, na šumskom zemljištu.

21. Kao olakotne okolnosti sud je cijenio dugogodišnje aktivno poslovanje bez evidentirane nepravilnosti u gospodarenju otpadom na referentnim objektima, djelomična aktivna suradnja s tvrtkom 6. Maj d.o.o., pri kojoj su naručivani kontejneri, plaćanje usluge, iako nije bila propisno ugovorena. Kao posebno olakotne okolnosti, sud je cijenio njihovu dosadašnju nekažnjavanost za ovakva i slična prekršajna djela, njihovo sudjelovanje u postupku, čime su doprinijeli utvrđivanju činjeničnog stanja i ekonomičnosti vođenja postupka, poslovni ugled okrivljenika, kao i obiteljske i imovinske prilike odgovorne osobe (dvoje maloljetne djece, stambeni kredit). Zbog toga je sud u smislu odredbe čl.37. Prekršajnog zakona, okrivljenicima izrekao ublažene novčane kazne.

22. Odredba čl.37.st.3.toč.2. Prekršajnog zakona propisuje da sud može ublažiti kaznu ako je za prekršaj propisan minimum iznad 1.327,23 eura ili u točno određenom iznosu novčane kazne iznad 5.308,91 eura, a da se kazna može ublažiti do četverostrukog iznosa općeg zakonskog minimuma kazne propisanog ovim Zakonom, za odgovarajuću vrstu okrivljenika (članak 33. ovoga Zakona).

23. Odredba čl.33.st.1. Prekršajnog zakona propisuje da za prekršaj propisan zakonom, za počinitelja prekršaja pravnu osobu ne može biti propisana ni izrečena novčana kazna u iznosu manjem od 260,00 eura, stoga je okrivljenoj pravnoj osobi a primjenjujući gore citirane zakonske odredbe izrečena novčana kazna u iznosu od 1.040,00 eura, što je četverostruki iznos općeg zakonskog minimuma kazne za pravnu osobu. Odgovornoj osobi je također izrečena novčana kazna u ublaženom novčanom iznosu.

24. Slijedom iznesenog a primjenom odredbe čl.37. Prekršajnog zakona, cijeneći sve utvrđene okolnosti, okrivljenicima su izrečene novčane kazne ispod najnižih propisanih kazni za taj prekršaj, držeći da se obzirom na navedene okolnosti i ovako ublaženim kaznama može postići svrha kažnjavanja, da okrivljenici ubuduće ne čine ovakva i slična prekršajna djela. Slijedom iznesenog, valjalo je odlučiti kao u izreci ove odluke.

25. Troškovi prekršajnog postupka izrečeni su u paušalnom iznosu razmjerno složenosti i trajanju postupka.

U Bujama, dana 15. rujna 2026. godine.

Sutkinja

Sanja Božić Turina

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Svaki okrivljenik ili njegov branitelj, zakonski zastupnik, stranke, podnositelj optužnog prijedloga i oštećenik (čl.192. Prekršajnog zakona) imaju pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana po primitku otpravka ove presude, pa se žalba podnosi u dva istovjetna primjerka pismeno i predaje se osobno ili putem pošte Općinskom sudu u Pazinu, Stalnoj službi u Bujama, za Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.

O TOME OBAVIJEST:

1. Okrivljeniku, svakome,

2. Braniteljici,

3. Tužitelju,

4. Prekršajna evidencija, po pravomoćnosti,

5. Spis, ovdje.