Baza je ažurirana 08.05.2025. 

zaključno sa NN 72/25

EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

              1              Poslovni broj: Gž Ovr-267/2023-2

 

 

Republika Hrvatska

Županijski sud u Bjelovaru

Bjelovar, Josipa Jelačića 1

Poslovni broj: Gž Ovr-267/2023-2

 

 

 

U I M E R E P U B L I K E H R V AT S K E

 

R J E Š E NJ E

 

 

Županijski sud u Bjelovaru kao drugostupanjski sud, po sutkinji toga suda Nadi Sambol kao sucu pojedincu, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja G. Z., Z., OIB , protiv ovršenice E. J. iz Z., OIB , radi ispražnjenja i predaje nekretnine, odlučujući o žalbi ovršenice protiv rješenje o ovrsi Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj Ovr-1438/2022-20 od 5. listopada 2023., 23. travnja 2024.,

 

 

r i j e š i o  j e

 

 

Odbija se kao neosnovana žalba ovršenice i potvrđuje se rješenje o ovrsi Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj Ovr-1438/2022-20 od 5. listopada 2023.

 

 

Obrazloženje

 

 

1. Rješenjem o ovrsi Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj Ovr-1438/2022-20 od 5. listopada 2023. riješeno je tako da izreka glasi:

 

"I/ Na temelju Ugovora o najmu stana na određeno vrijeme sa slobodno ugovorenom najamninom, Klasa: 370-01/16-002/239, Urbroj: 251-14-31/206-17-3 od 10. siječnja 2017., solemniziranog po javnom bilježniku Ž. M. iz Z., dana 3. veljače 2017. pod brojem OV-2929/17, radi ostvarenja nenovčane tražbine ovrhovoditelja, određuje se

 

o v r h a

 

- udaljenjem ovršenika iz stana u Z., 10. kat, površine 58,75 m2, a koji stan se sastoji od: ulaznog hodnika, kuhinje s blagovaonicom, dvije sobe, kupaonice, WC-a i balkona te mu pripada i spremište u podrumu, uklanjanjem svih njegovih stvari i predaja navedenog stana slobodnog od osoba i stvari u posjed ovrhovoditelju.

 

II/ Poziva se ovršenik da bez odgađanja sam isprazni i preda ovrhovoditelju gore navedenu nekretninu, jer će se u protivnom ovrha bezuvjetno provesti po sudskom ovršitelju ovog suda uz sudjelovanje djelatnika MUP-a i prije pravomoćnosti, time da će troškove prinudne ovrhe snositi ovršenik.

 

III/ Pokretnine koje budu uklonjene s nekretnine predat će se ovršeniku, a ako on nije nazočan, odraslom članu njegova kućanstva. Ako pri poduzimanju radnji nije nazočna niti jedna osoba kojoj se stvari mogu predati ili ih te osobe neće primiti, stvari će se predati na čuvanje drugoj osobi na trošak ovršenika. Ovrhovoditelj će osigurati drugu osobu kojoj će se stvari predati, a može ih i sam preuzeti na čuvanje.

 

IV/ Nalaže se ovršeniku nadoknaditi ovrhovoditelju trošak ovog postupka osiguranja u iznosu od 26,54 EUR, u roku od 8 dana."

 

2. Protiv rješenja žalbu je podnijela ovršenica. Ovršenica u žalbi navodi da rješenje pobija zbog svih žalbenih razloga, predlaže ukinuti rješenje.

 

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

 

4. Žalba nije osnovana.

 

5. Ispitujući rješenje utvrđeno je da nije počinjena bitna povreda iz članka 354. stavak 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. i 70/19. – dalje: ZPP) u vezi članka 381. ZPP-a i članka 21. stavak 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17. i 131/20. – dalje: OZ) na koje drugostupanjski sud primjenom odredbe članka 365. stavak 2. ZPP-a u vezi članka 381. ZPP-a i članka 21. stavak 1. OZ-a pazi po službenoj dužnosti.

 

6. Prvostupanjski sud je odredio ovrhu na temelju ovršne isprave ugovora o najmu stana na određeno vrijeme sa slobodno ugovorenom najamninom Klasa: 370-01/16-002/239 od 10. siječnja 2017. solemniziranog po javnom bilježniku Ž. M. iz Z. pod brojem OV-2929/17.

 

7. Suprotno žalbenim navodima pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da je ovrhovoditelj kao najmodavac u skladu s člankom 13. Ugovora zatražio od javnog bilježnika stavljanje potvrde ovršnosti na ugovor temeljem članka 54. Zakona o javnom bilježništvu ("Narodne novine" broj 78/93, 29/94, 162/98, 16/07, 75/09, 120/16, 57/22 – dalje: ZJB). Ovršenica, iako tvrdi da je ugovor produžen, o tome nije priložila nikakav dokaz. Točno je da je ovršenica zatražila 31. prosinca 2019. produljenje ugovora o najmu, kako to proizlazi iz dopisa ovrhovoditelja od 12. svibnja 2022. (list spisa 72), međutim taj zahtjev je odbijen, jer ovršenica ima dugovanje s naslova najamnine, komunalne i vodne naknade, naknade za odvoz komunalnog otpada te potrošnju vode 48.851,69 kuna. Prema navodima ovrhovoditelja protiv ovršenice zbog neplaćanja troškova najamnine i naknada vodi se više ovršnih postupaka.

 

8. Članak XIII. Ugovora sadrži izričitu izjavu ovršenika da pristaje da javni bilježnik na pisani zahtjev ovrhovoditelja stavi na Ugovor potvrdu ovršnosti zbog nastupa isteka roka ili otkaza Ugovora, sve radi neposredne provedbe ovrhe radi ispražnjenja i predaje nekretnine, sve u smislu članka 54. ZJB-a. U odnosu na žalbene navode da je ugovor prešutno produžen, ističe se da je ovršenica zaključkom prvostupanjskog suda broj Ovr-1438/2022 od 16. studenog 2022. iz tog žalbenog razloga primjenom članka 52. stavak 3. OZ-a upućena da pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom. Nisu ostvareni žalbeni razlozi iz članka 50. stavak 1. točka 1., 3. i 5. OZ-a i pravilno je primijenjeno materijalno pravo na koje žalbene razloge drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

 

9. Budući je ovršenica isticala da je stan za koji je određeno iseljenje ovršenice njezin jedini dom, prvostupanjski sud je proveo test razmjernosti i utvrdio da predmetni stan predstavlja dom ovršenice, jer u njemu stanuje sa obitelji od 2011. kada je prvi puta dobila stan u najam sa zaštićenom najamninom. Ugovor o najmu sklopljen je sa zaštićenom najamninom do 45 m2, a za višak preko toga sa slobodno ugovorenom najamninom.

 

Dom čine prostorije s kojima je pojedinac ostvario dovoljno jaku, stvarnu i trajnu povezanost, bez obzira na to da li ih nastanjuje zakonito ili bez ovlaštenja (odluka Europskog suda za ljudska prava Bjedov protiv Republike Hrvatske). S druge strane miješanje jest svaki čin državne vlasti kojim se pravo na dom ograničava ili oduzima, ali i propust države da zaštiti prava pojedinca od miješanja trećih osoba. Miješanje je u načelu zabranjeno, ali ako su ispunjene određene pretpostavke, miješanje neće predstavljati povredu članka 8. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda Vijeća Evrope (Narodne novine - Međunarodni ugovori broj 18/97., 6/99., 8/99., 14/02., 1/06., dalje: Konvencija).

 

Pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da je stan dom ovršenice, pa je proveo test razmjernosti da bi se dobio odgovor na pitanje, je li u konkretnom slučaju došlo do povrede članka 8. Konvencije, odnosno je li zahtjev za iseljenje predstavlja neopravdano miješanje u pravo na dom. Test razmjernosti provodi se pomoću tri eliminacijska pitanja, kod čega je samo jedan negativan odgovor dovoljan da se radi o povredi prava na dom iz članka 8. Konvencije. Pored utvrđenja je li miješanje utemeljeno na zakonu, je li miješanje usmjereno na postizanje legitimnog cilja, potrebno je utvrditi i je li miješanje bilo nužno u demokratskom društvu. To znači da sud mora utvrditi je li se kod opravdanog cilja isti mogao postići blažom mjerom i ispitati je li miješanje (iseljenje) razmjerno potrebi ovrhovoditelja kao osobe javnog prava u odnosu na potrebe ovršenice.

 

10. Pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da je miješanje ovrhovoditelja zakonito, jer je ovrhovoditelj vlasnik predmetne nekretnine i najmodavac, stranke su sklopile ugovor o najmu stana potvrđen po javnom bilježnikom koji je primjenom članka 23. točka 5. OZ-a ovršna isprava. Predmetni ugovor o najmu sklopljen je na određeno vrijeme s mogućnošću produljenja. Pravilno prvostupanjski sud navodi u odgovoru, je

li miješanje usmjereno na postizanje legitimnog cilja, da se legitimni cilj sastoji u zaštiti imovinskih prava ovrhovoditelja koje proizlazi iz njegovog prava vlasništva, ali u ovom slučaju i zaštita prava trećih fizičkih osoba i njihovih direktnih imovinskih interesa, prava na stambeno zbrinjavanje kao potrebitih građana sukladno Odluci Grada. Predmetni stan služi za zbrinjavanje potrebitih građana na njima pristupačan način koji sukladno odluci nemaju riješeno stambeno pitanje niti mogućnost ga riješiti (članak 2. Odluke o najmu stanova (Službeni Glasnik Grada Zagreba broj 7/09, 3/12, 15/12, 22/13, 11/20) dalje: Odluka). Međutim, osobe koje ostvaruju pravo na najam stana kao ovršenica dužne su plaćati najamninu i troškove režija, što se ovršenica i obvezala člankom VI. Ugovora, a ne plaćanje najamnine i troškova je jedan od razloga zbog kojeg se može otkazati ugovor (članak XI. Ugovora).

 

11. Pravilno prvostupanjski sud ocjenjuje da u predmetnom slučaju, obzirom na utvrđene činjenice prevladava interes ovrhovoditelja i javni interes kroz da osobama koje ispunjavaju uvjete za sklapanje ugovora za najam stana pod povoljnim uvjetima ali da plaćaju najamninu i troškove stanovanja nad interesom ovršenika. Sklapanjem ugovora o najmu ovršenica se obvezala plaćati najamninu i druge troškove stanovanja. Za površinu stana od 45 m2 ugovorena je zaštićena najamnina od 2,70 kuna po m2, a za površinu stana od 13,75 m2 koja je veća od odgovarajuće površine stana po članu obiteljskog domaćinstva 13,50 kuna po m2, a koja je obzirom na tržišne cijene najma stana u Z. višestruko manja. Bitna činjenica je da ovršenica ima prema priloženim u spis podacima ovrhovoditelja dug s osnove najamnine i troškova koje je ovršenica dužna plaćati 48.851,69 kuna i ovrhovoditelj protiv ovršenice vodi više ovršnih postupaka radi naplate te tražbine. Prema iskazu ovršenice svjesna je svojih obveza, ali trenutno objektivno nema mogućnosti platiti dug. Ovršenica je u spis dostavila uplatnicu o plaćanju duga u iznosu od 652,01 eur, međutim to je samo manji iznos u odnosu na ukupan dug.

 

12. Prema iskazu ovršenice u predmetnom stanu živi ovršenica i suprug koji prima malu mirovinu i ima zdravstvenih problema, imaju odvjetničke troškove zbog rješavanja pitanja suprugovog državljanstva, što je potvrđeno priloženim dokazima. Ovršenica povremeno radi. Kraj uvažavanja svih navedenih problema u obitelji ovršenice, treba istaći da ovršenica samo povremeno radi. Ovršenica je rođena 1969., nije isticala da ima zdravstvenih problema, pa povremeni rad ne može biti dovoljan prihod za plaćanje najamnine, troškova stanovanja i drugih troškova za život, osobito kraj malih primanja supruga ovršenice. Osim toga, stan veličine 58,75 m2 nije nužan za stanovanje za dvije osobe, jer za manji stan manji su najamnina i troškovi režije, pa ovršenica ima razloga za podnošenje zahtjeva za davanje u najam manjeg stana.

 

13. Sve naprijed navedene činjenice opravdavaju zaključak suda u opravdano miješanje u pravo na dom. Ovršenica je u žalbi predložila odgodu ovrhe, o kojem prijedlogu će odlučiti prvostupanjski sud uvažavajući sve okolnosti predmeta.

 

14. Primjenom odredbe članka 380. točka 2. ZPP-a u vezi članak 21. stavak 1. OZ-a odbijena je žalba ovršenice i potvrđeno rješenje.

 

Bjelovar, 23. travnja 2024.

       Sutkinja

                                                                                                                                           

  Nada Sambol v.r.

 

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu