Republika Hrvatska

Trgovački sud u Splitu

Split, Sukoišanska 6

Poslovni broj: P-346/2021-63

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Splitu, po sutkinji Rajani Buljan, u pravnoj stvari tužitelja HRVATSKE ŠUME d.o.o., Zagreb, Ulica kneza Branimira 1, OIB: 69693144506, zastupanog po punomoćniku Krunu Peronji, odvjetniku u Splitu, protiv tuženika POINT SPLIT d.o.o., Split, Blaženog Ivana Merza 8, OIB: 92462019127, zastupanog po punomoćniku Ivanu Močiću, odvjetniku u Splitu, radi naknade štete , nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 2. srpnja 2026. u prisutnosti punomoćnika tužitelja Kruna Peronju, odvjetnika u Splitu i punomoćnika tuženika Ivana Močića, odvjetnika u Splitu, na ročištu za objavu presude 15. rujna 2026.

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku POINT SPLIT d.o.o. da tužitelju Hrvatske šume d.o.o. isplati iznos od 63.470,57 EUR-a, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku na taj iznos od 8. veljače 2016. pa do isplate, po stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodni tekućem polugodištu uvećane za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 (petnaest) dana.

II Nalaže se tuženiku POINT SPLIT d.o.o. da tužitelju Hrvatske šume d.o.o. naknadi trošak postupka u iznosu od 17.900,00 EUR-a, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku na taj iznos od 15. rujna 2026. pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 (petnaest) dana.

III Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja za naknadu više zatraženih troškova postupka u iznosu od 6.422,50 EUR-a, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku na taj iznos od 15. rujna 2026. pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. s rpnja te godine.

Obrazloženje

1. Tužitelj je 29. studenog 2018. ovom sudu podnio tužbu protiv tuženika, radi isplate iznosa od 635.857,84 kuna, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama.

2. Tužitelj u tužbi navodi kako su čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (koja odgovara zk.čest. 5299/1), 9383 (koja odgovara zk.čest. 5301/3 k. o. [katastarska općina]) i k.o. 6743/1 k. o. [katastarska općina] šuma i šumsko zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske kojima na temelju članka 17. Zakona o šumama gospodare Hrvatske šume d.o.o. Predmetne čestice da se nalaze unutar obuhvata šumsko-gospodarskog područja gospodarske jedinica Omiška Dinara – odjel / odsjek 27c, 27e i 27 kr.

3. U razdoblju od 8. veljače 2016. do 13. listopada 2017. tuženik da je na dijelu katastarskih čestica: [katastarska čestica] (koja odgovara zk.čest. 5299/1 k. o. [katastarska općina]), površine 771 m2, 9383 (koja odgovara zk.čest. 5301/3 k. o. [katastarska općina]), površine 703 m2 i 6743/1 k. o. [katastarska općina] (upisana u Z. U. [broj ZK uloška] na RH) površine 584 m2, izgradio šumsku prometnicu protivno odredbama Zakona o šumama, izdanim Posebnim uvjetima građenja Hrvatskih šuma d.o.o., protivno glavnom projektu i Ugovoru o izgradnji i korištenju šumske ceste koji su zaključeni sa Hrvatskim šumama d.o.o. Površina zauzetog terena iznosi oko 2058 m2 od čega u k. o. [katastarska općina] cca 584 m2, u k. o. [katastarska općina] oko 1474 m2.

4. Nadalje, tužitelj u tužbi navodi da je tuženik strojnim širenjem postojeće staze izgradio šumski put i to na način da je izgradio šumsku prometnicu protivno posebnim uvjetima, glavnom projektu i Ugovoru o izgradnji i korištenju šumske ceste koje mu je izdao tužitelj i time da je počinio štetu koja sukladno obračunu štete iznosi 635.857,84 kuna.

5. Tužitelj navodi kako je pred ovim sudom pokrenuo postupak osiguranja dokaza koji se vodi pod poslovnim brojem R1-45/2018.

6. Naknada koju tužitelj potražuje od tuženika da je obračunata sukladno članku 9. Šumsko-odštetnog cjenika ("Narodne novine" broj 37/2015.).

7. Nadalje, tužitelj je predložio da sud u dokazne svrhe pregleda i pročita isprave i dokumentaciju koja je sadržana u spisu, da izvede dokaz saslušanjem svjedoka ON, MN, KN, UN, DN, ČN, AN, ZN, ŽN, IN, LN, CN i GN, da izvede dokaz saslušanjem zastupnika po zakonu stranaka, očevid na licu mjesta, da provede dokaz vještačenjem po sudskom vještaku geodetske struke te dokaz vještačenjem po Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša radi utvrđivanja visine štete.

8. Tužitelj je predložio da sud nakon tako provedenog postupka donese presudu kojom će naložiti tuženiku da tužitelju isplati iznos od 635.857,84 kuna na ime naknade štete.

9. Sukladno odredbi članka 284. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine " broj 53/1991., 91/1992., 58/1993., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 02/2007., 84/2008., 96/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022. i 155/2023. – dalje: ZPP) tužba je tuženiku dostavljena na odgovor.

10. Tuženik je u odgovoru na tužbu osporio osnovu i visinu tužbenog zahtjeva te je naveo kako nije jasno na temelju čega je tužitelj utvrdio da je tuženik baš u razdoblju od 8. veljače 2016. do 13. listopada 2017. poduzimao bilo kakve protupravne radnje, odnosno da nije jasno kako je utvrdio da je tuženik postupao protivno odredbama Zakona o šumama, Glavnom projektu i Ugovoru o izgradnji korištenju šumske ceste koji je zaključen između stranaka.

11. Naime, tuženik navodi kako nije uopće jasno kakvu to štetu tužitelj potražuje od tuženika jer da je tuženik poduzeo sve što je u njegovoj moći da spriječi devastaciju nekretnina koje se navode u tužbi. Nadalje, tuženik navodi da tome u prilog govori i činjenica da je tuženik ishodio svu potrebnu dokumentaciju za izvođenje spornih radova, kao i da je tuženik, kako bi spriječio bilo kakvu devastaciju uvale Vruja uistinu pristupio izradi novog projekta kojeg je izradilo društvo PRO-GRAM d.o.o. 1. svibnja 2016., a koji projekt je prilagođen spornoj šumskoj prometnici i na koji projekt je tužitelj dao svoju suglasnost. Dakle, u konkretnom slučaju je tuženik postupao sukladno članku 47. Zakona o šumama jer je zahvat na šumskoj prometnici prilagodio prirodnom okolišu, a što potvrđuje suglasnost Ministarstva kulture na projekt izvedenog stanja. Osim toga, tuženik navodi kako je i sam tužitelj tražio od tuženika produljenje Ugovora o izgradnji i korištenju šumske ceste na koji se poziva u tužbi pa da je nejasno kakvu to štetu tužitelj potražuje od tuženika.

12. Stoga, tuženik je predložio da sud nakon provedenog postupka odbije tužbeni zahtjev kao neosnovan i obveže tužitelja da tuženiku naknadi prouzročeni parnični trošak.

13. Tužitelj je tijekom postupka ustrajao u navodima iz tužbe te je isticao kako je tužitelj pred ovim sudom pokrenuo postupak osiguranja dokaza koji se vodio pod brojem R1-45/2018 kako bi sudski vještak geodetske struke, usporedbom glavnih projekata i njihovih izmjena, utvrdio visinu i obujam štete, odnosno kako bi utvrdio je li tuženik prilikom izgradnje šumskog puta odstupao od glavnog projekta ili ne. Podneskom od 29. siječnja 2026. tužitelj je uredio tužbeni zahtjev na način da sada potražuje iznos od 63.470,57 EUR-a, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama.

14. Tuženik je tijekom postupka ustrajao u navodima iz odgovora na tužbu te je isticao kako nisu postojala odstupanja izvedenog stanja i glavnog projekta. Isti je tvrdio kako je i njemu u interesu da se utvrdi stvarni obujam i visina štete pa da su stranke iz tog razloga podnijele suglasni prijedlog za osiguranje dokaza.

15. Predmet postupka je zahtjev tužitelja za naknadu štete koja je nastala na dijelu k. o. [katastarska općina] i k. o. [katastarska općina] na kojima je tuženik, prema navodima tužitelja, izgradio šumsku prometnicu protivno odredbama Zakona o šumama, izdanim Posebnim uvjetima građenja Hrvatskih šuma d.o.o., protivno Glavnom projektu i Ugovoru o izgradnji i korištenju šumske ceste koji je zaključen između tužitelja i tuženika.

16. U dokazne svrhe ovaj sud je pregledao i pročitao isprave i dokumentaciju sadržanu u spisu i to: karta (list 4 spisa), optužni prijedlog od 19. siječnja 2018. (listovi 5-14 spisa), dopis trgovačkog društva Hrvatske šume d.o.o. ur.broj: ST -06(01IJ)-09- 3417/123 od 4. srpnja 2018. (listovi 15-17 spisa), karta (list 18-19 spisa), lugarski izvještaj br. 3 od 27. siječnja 2016. (list 20 spisa), lugarski izvještaj br. 4 od 8. veljače 2016. (list 21 spisa), lugarski izvještaj br. 5 od 4. svibnja 2016. (list 22 spisa), lugarski izvještaj br. 7 od 23. svibnja 2016. (list 23 spisa), lugarski izvještaj br. 3. od 27. siječnja 2016. (listovi 24-25 spisa), lugarski izvještaj br. 4 od 8. veljače 2016. (listovi 26-27 spisa), lugarski izvještaj br. 5 od 4. svibnja 2016. (list 28 spisa), lugarski izvještaj br. 7 (list 29 spisa), zemljišnoknjižni izvadak za nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica] ZGR, 509/1, 510/1, 510/2, 675/1, 676, 678, 683/1, 718, 820/1, 820/2, 840, 950, 1020/3, 1123/1, 1135, 5276/2, 5278/2, 5298/11, 5299/1, 5299/2, 5299/4, 5301/1, 5301/3, 5301/4, 5301/5, 5301/6, 5315/1, 5315/86, 5315/87, 5315/93, 5315/95, 5315/96, 5315/109, 5419, 5429/1 i 5430, sve kat. čest. upisane u Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] (listovi 30 -32 spisa), zemljišnoknjižni izvadak za nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica], sve kat. čest. upisane u Z. U. [broj ZK uloška] K.O . Žeževica – Zadvarje (listovi 33-37 spisa), prijepis posjedovnog lista br. 967 (listovi 38- 39 spisa), posjedovni list br. 2319 (listovi 40-41 spisa), identifikacija katastarskih čestica prema zemljišno-knjižnom stanju z6a nekretninu označenu kao kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] (list 42 spisa), program gospodarenja za G.J. Omiška Dinara od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2023. (listovi 43-48 spisa), zapisnik Grada Omiša, Klasa: 363-01-17-01/262, Ur.broj: 2155/01-05-17-02 od 15. svibnja 2017. (listovi 49- 51 spisa), ugovor o izgradnji i korištenju šumske ceste zaključen između trgovačkog društva Hrvatske šume d.o.o. i trgovačkog društva Point Split d.o.o. br. DIR -51-16- 5875/02 od 18. rujna 2016. (listovi 52-53 spisa), dopis trgovačkog društva Hrvatske šume d.o.o. – Posebni uvjeti protupožarnog puta na predjelu Vrulja, br.: DIR-07/MI-15- 5941/09 od 4. svibnja 2016. (listovi 54-55 spisa), dopis Policijske postaje Omiš br.:

511-12-30-02-5/125-2016. od 11. svibnja 2016. (listovi 56-57 spisa), obračun naknade za šumsku štetu Point Split d.o.o., k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te 6743/1 k. o. [katastarska općina] (listovi 58-61 spisa), presuda Općinskog prekršajnog suda u Splitu, Stalne službe u Omišu poslovni broj Pp G-123/18 od 31. siječnja 2019. (listovi 63-72 spisa), nalaz i mišljenje sudskog vještaka ĆN od 1. listopada 2019. (listovi 84 -85 spisa), skice s lica mjesta (listovi 86-101 spisa), pregledne situacije Projektnog Biroa Damjanić d.o o. ,Interdisciplinarne tehnologije d.o.o. i detaljnu situaciju PRO G: A: M.

- d.o.o u mjerilu 1 : 1000 (listovi 107-109 spisa), prijepis posjedovnog lista br. 968 (listovi 122-123 spisa), prijepis posjedovnog lista br. 969 (listovi 124-125 spisa), dopis trgovačkog društva Hrvatske šume d.o.o. – Izmjene i dopune glavnog projekta T.D.

20/16 od 8. prosinca 2017. (listovi 135-136 spisa), ugovor o izgradnji i korištenju šumske ceste zaključen između trgovačkog društva Hrvatske šume d.o.o. i trgovačkog društva Point Split d.o.o. (listovi 137-138 spisa), dopis Ministarstva poljoprivrede, Klasa: 930-01/20-01/211, Ur.broj: 525-11/0571-20-4 od 13. listopada 2020. (list 139 spisa), Zakon o šumama br. 01-081-05-3424-2 od 22. studenoga 2005. (listovi 143- 153 spisa), ugovor o izgradnji i korištenju šumske ceste, Klasa: ST-06-09-3417, Ur.broj: 15-00-08/01-21-179 od 5. svibnja 2021. (listovi 154-160 spisa), suglasnost na geodetski elaborat, Klasa: DIR/20-01/4214, Ur.broj: 00-07-02/06-20-02 od 23. rujna 2020. (listovi 161-164 spisa), suglasnost na geodetski elaborat za potrebe provođenja promjena u katastru zemljišta na k. č. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], Klasa: 930-01/20-+01/211, Ur.broj: 525-11/0571-20-4 od 13. listopada 2020. (list 165 spisa), tehnički uvjeti za gospodarske ceste (listovi 166-167 spisa), presuda Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Gž-400/2019 od 26. svibnja 2021. (listovi 168-175 spisa), tehnički uvjeti za gospodarske ceste (listovi 176-257 spisa), zahtjev za izgradnju protupožarnog puta i odobrenje za izgradnju PP staze (listovi 265- 266 spisa), dopis trgovačko društva Hrvatske šume d.o.o. - devastacija pomorskog dobra predio Vruja od 30. svibnja 2017. (listovi 267-274 spisa), izmjene i dopune TD 20/16 (listovi 275-317 spisa), prijava nezakonitog građenja Društva arhitekata Split od 3. studenog 2017. (listovi 318-336 spisa), prijedlog trgovačkog društva Hrvatske šume d.o.o. za raskid ugovora od 8. studenog 2017. (listovi 337-341 spisa), otkaz ugovora o izgradnji protupožarnog puta i izmjena trase strujnog i vodnog priključka za objekt Vruje, ub.broj: DIR-07/JM-17-6596/05 od 26. siječnja 2018. (listovi 342-355 spisa), očitovanje o česticama 9519/1, 9383, 9579, 9595/1, 9595/2, 6742, 9381, 9383/1 k. o. [katastarska općina] u svrhu gradnje šumske prosjeke, Klasa: SPL-05-04-17, Ur.broj: ST-SPL-18- 286 od 26. travnja 2018. (listovi 356-388 spisa), prijedlog dopune posebnih uvjeta građenja protupožarnog puta na predjelu Vrulja, ur.broj: ST-06-09-IŠ-34171/117 od 16. svibnja 2018. (listovi 389-399 spisa), ugovor o izgradnji i korištenju šumske ceste zaključen između trgovačkog društva Hrvatske šume d.o.o. i trgovačkog društva Point Split d.o.o. broj ST-6IK-09-3417/ od 14. lipnja 2018. (listovi 400-406 spisa), dopis trgovačkog društva Hrvatske šume d.o.o. – optužni prijedlog prekršajni postupak UŠP Split, traži se očitovanje nadzornog inženjera na odgovor na optužni prijedlog od 19. studenog 2018. (listovi 407-419 spisa, dopis Općinskog državnog odvjetništva broj KR- DO-1191/2018 od 17. prosinca 2018. (listovi 420-422 spisa), dopis trgovačkog društva Point Split d.o.o. od 21. siječnja 2020. (list 423 spisa), ugovor o izgradnji i korištenju šumske ceste zaključen između trgovačkog društva Hrvatske šume d.o.o. i trgovačkog društva Point Split d.o.o. (listovi 424-426 spisa), trgovačko društvo Hrvatske šume d.o.o. vraća ugovor o izgradnji i korištenju šumske ceste - nepotpisan i s Potvrdama o vraćanju novca od 5. svibnja 2021. (listovi 427-439 spisa), prijava radova sa fotografijama (listovi 440-446 spisa), zapisnik sastavljen u uredu komunalnog redarstva Grada Omiša, Klasa: 363-04/21-01/66, Ur.broj. 2155/01-21-7-01 od 9. lipnja 2021. (listovi 447-551 spisa), dopis trgovačkog društva Hrvatske šume d.o.o. DORH- u da se umiješa u parnicu, Klasa: ST-17-1752, Ur.broj: 15-00-08/03-21-34 od 19. srpnja 2021. (list 452 spisa), izmjene i dopuna glavnog projekta T.D. 20/16 Ur.broj:

DIR-07/JM-15-5941/23 od 8. prosinca 2017. (listovi 466-467 spisa), podnesak tužitelja od 21. studenog 2017 i e-mail od 8. studenog 2017. koji imaju isti sadržaj kao i podnesak od 8. prosinca 2017. (listovi 468-469 spisa), popis svih pismena koji su dostavljeni na CD u svim postupcima: prekršajnom uz optužni prijedlog te kasnijim vanparničnim postupcima i parničnom postupku (listovi 470-472 spisa), zemljišnoknjižni izvadak za nekretnine upisane u z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (listovi 473 - 476 spisa), prijepis posjedovnog lista br. 2472 (list 477 spisa), zemljišnoknjižni izvadak za nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica], sve nekretnine upisane u z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (listovi 478-479 spisa), prikaz mjere zaštite na radu (listovi 480-487 spisa), digitalni katastarski plan na 17. siječnja 2023. objedinjene obje k. o. [katastarska općina] i Žeževica prikazane u jedinstvenom koordinatnom sustavu kako ga je izdao OSS (list 507 spisa), uklop skice vještaka ĆN sa Digitalni katastarskim planom s prikazom katastarskih čestica i odstupanjima (list 508 spisa), preklop skice vještaka ĆN i snimljene situacije geodeta Hrvatskih šuma d.o.o. ĐN i razlike (list 509 spisa), preklop digitalnog katastarskog plana od 17. siječnja 2023. s digitalnim orto fotom i sa mjerenjima geodeta Hrvatskih šuma ĐN (list 510 spisa), podnesak kojim se upotpunjuje činjenični opis optužnog prijedloga, prilog skica geodeta ĐN (listovi 511-515 spisa), procjembeni elaborat vještaka LARIX IG d.o.o. iz veljače 2023. (listovi 565-579 spisa), skica (list 583 spisa), dopis Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša br. 04-79/5 od 20. siječnja 2020. (listovi 634-635 spisa), dopis Porezne uprave, Ispostave Makarska, Klasa: 410-20/16-01/30, Ur.broj: 513-007-29-2016-02 od 12. veljače 2016. (listovi 652-654 spisa), procjena tržišne vrijednosti šumskog zemljišta trgovačkog društva LARIX IG d.o.o. iz veljače 2023. (listovi 659-673 spisa), dopis – geodetski elaborat k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] mišljenje od 23. rujna 2020. (list 674 spisa), proveden je dokaz saslušanjem svjedoka TN i PN te je proveden dokaz vještačenjem po vještaku geodetske struke ĆN (Geodetski zavod d.d.) i dokaz vještačenjem po Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša.

17. Tužitelj je predlagao da sud pored tih dokaza izvede i dokaz saslušanjem svjedoka ON, MN, KN, UN, DN, ČN, AN, ZN, ŽN, IN, LN, CN i GN , kao i da provede dokaz očevidom na licu mjesta. Ovaj sud je takve dokazne prijedloge tužitelja odbio kao nepotrebne iz razloga što su sve sporne činjenice važne za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari utvrđene ocjenom isprava koje su sadržane u spisu, kao i provedenim vještačenjima. Dakle, kako izvođenje tih dokaza ne bi dovelo do drugačije odluke suda, a prouzročilo bi nepotrebno odugovlačenje postupka, sud je takve dokazne prijedloge odbio kao nepotrebne. U odnosu na dokazni prijedlog očevidom na licu mjesta potrebno je naglasiti kako se povodom ovog štete koja je predmet ovog postupka vodilo više postupaka osiguranja dokaza pred ovim sudom pa da je u tim postupcima proveden očevid na licu mjesta uz sudjelovanje sudskog vještaka ĆN te predstavnika Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša koji su i u ovom postupku izrađivali nalaz i mišljenje. Stoga, ponovno provođenje očevida na licu mjesta je ocijenjeno kao nepotrebno jer se istim ne bi utvrdile nikakve nove činjenice.

18. Tužbeni zahtjev je osnovan.

19. Među strankama tijekom postupka nije bilo sporno to da su tužitelj i tuženik 18. rujna 2016. sklopili Ugovor o izgradnji i korištenju šumske ceste.

20. Nadalje, među strankama nije bilo sporno ni to da je predmet tog ugovora izgradnja i korištenje šumske ceste smještene na dijelovima k. č. [katastarska čestica] (nova izmjera), odnosno č.z. 5299/1 i 5301/3 (stara izmjera), k. o. [katastarska općina], g.j. Omiška Dinara, odjel 27c i 27k, dužine 1.424,1 m, prosječne širine 2,5 m, prikazane na preglednoj situaciji u mjerilu od 1:1.000 koja je sastavni dio ugovora (članak 1.).

21. Nadalje, među strankama nije bilo sporno ni to da katastarska čestica [katastarska čestica] (koja odgovara dijelu zk.čest. 5299/1 k. o. [katastarska općina]) i 9383 (koja odgovara dijelu 5301/03 k. o. [katastarska općina]) te 6743/1 k. o. [katastarska općina] predstavljaju šumsko zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske na temelju članka 17. Zakona o šumama ("Narodne novine" broj 68/2018., 115/2018., 98/2019., 32/2020., 145/2020., 101/2023., 145/2023., 36/2024. i 145/2024. – dalje: ZŠ).

22. Među strankama nije bilo sporno ni to da su na temelju tog Ugovora Hrvatske šume d.o.o. dozvolile tuženiku (korisniku) izgradnju i korištenje šumske ceste iz članka 1. tog ugovora, za pristup do hotela Vruja Resort sa javne ceste.

23. Nadalje, među strankama nije bilo sporno ni to da je tužitelj tvrdio kako se tuženik prilikom izvođenja radova izgradnje šumske prometnice nije pridržavao Glavnog projekta ni Posebnih uvjeta građenja koji su izdani od strane Hrvatskih šuma d.o.o., dok je tuženik tvrdio kako je isti za izgradnju šumske prometnice ishodio potrebne suglasnosti, kao i da je postupao u skladu sa svim propisima o gradnji takve prometnice te da je upravo tužitelj u svom dopisu od 8. prosinca 2017., kojim je odbio uvažiti izmjene i dopune projekta T.D. 10/17, potvrdio da minimalna širina prometnice treba biti 4 m, a da je u projektu 3 m.

24. Dakle, sporno je među strankama u ovom postupku bilo to je li tuženik prilikom izgradnje postupao protivno Glavnom projektu i Posebnim uvjetima građenja koji su izdani od strane Hrvatskih šuma d.o.o., odnosno odstupa li izvedeno stanje šumske prometnice od stanja koje je predviđeno u tim projektima, kao i koliko to odstupanje iznosi.

25. Uvidom u Ugovor o izgradnji i korištenju šumske ceste utvrđeno je da su tužitelj i tuženik 18. rujna 2016. sklopili ugovor na temelju kojeg je uređena izgradnja i korištenje šumske ceste smještene na dijelovima k. č. [katastarska čestica] (nova izmjera), odnosno č.z. 5299/1 i 5301/3 (stara izmjera), k. o. [katastarska općina], g.j. Omiška Dinara, odjel 27c i 27k, dužine 1.424,1 m, prosječne širine 2,5 m, prikazane na preglednoj situaciji u mjerilu od 1:1.000 koja je sastavni dio ugovora (članak 1.).

26. Na temelju tog Ugovora Hrvatske šume d.o.o. su dozvolile tuženiku (korisniku) izgradnju i korištenje šumske ceste iz članka 1. tog ugovora, za pristup do hotela Vruja Resort sa javne ceste. Ugovoreno je da će korisnik šumsku cestu izgraditi vlastitim sredstvima u roku od godinu dana od dana zaključenja ugovora, po projektu T.D. 20-16 od travnja 2016., kojeg je izradio Projektni biro Damjanić d.o.o. te je ugovoreno da će korisnik, nakon što izgradi cestu iz članka 1. ugovora istu predati bez naknade na gospodarenje Hrvatskim šumama d.o.o. (članak 2.).

27. Iz članka 4. predmetnog ugovora proizlazi da se korisnik pri izgradnji i korištenju ceste iz članka 1. ugovora dužan držati u cijelosti posebnih uvjeta građenja protupožarnog puta na predjelu Vrulja, Hrvatskih šuma d.o.o. Zagreb, broj DIR-07/MI- 15-5941/9 od 4. svibnja 2016. koji su sastavni dio tog ugovora (stavak 1.). Stavkom 2. istog članka propisano je da korisnik ne smije samovoljno širiti cestu ili graditi dodatne ceste ili uništavati šumske površine.

28. Uvidom u Posebne uvjete gradnje protupožarnog puta na predjelu Vrulja od 4. svibnja 2016. utvrđeno je da je na temelju zahtjeva tuženika utvrđeno kako se gradnja planira na dijelu kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koje su obuhvaćene g.j. Omiška Dinara, odsjek 27c – uređajni razred alepski bor starosti 21 bor (prije 4 godine izvršena njega sastojine) i odsjek 27k – uređajni razred ljuti krš kojima gospodare Hrvatske šume d.o.o., Zagreb, UŠP Split, Šumarija Split. Manji dio trase planira se na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je upisana kao javno dobro i predmetnom kč.br. prolazi Napoleonov put. Izgradnja i korištenje predmetnog protupožarnog puta bi bila na trošak investitora. Predmetni uvjeti se izdaju isključivo za površine koje su u vlasništvu RH, a kojima gospodare Hrvatske šume d.o.o. i vrijede godinu dana.

29. Tuženik je dužan točnu trasu predmetnog puta dogovoriti sa djelatnicima Šumarije Split te je dužan prije izgradnje donijeti na uvid stručnom suradniku za građevinarstvo i investicije Direkcije kako bi se utvrdilo je li isti u skladu sa tehničkim uvjetima projektiranja šumskih cesta i protupožarnih prometnica. Izgradnju protupožarnog puta u potpunosti će izvesti na temelju potvrđenog Glavnog projekta obzirom na obilježje teretna te isti nije dopušteno betonirati niti asfaltirati.

30. Posebnim uvjetima gradnje propisano je da je na temelju Zakona o šumama i tumačenja Ministarstva poljoprivrede, Uprave šumarstva, lovstva i drvne industrije pravna ili fizička osoba koja je investitor šumske infrastrukture u šumi i šumskom zemljištu u vlasništvu RH, dužna je za takve radove ishoditi dopuštenje središnjeg tijela državne uprave nadležnog za zaštitu okoliša i zaštitu prirode te ga dostaviti nadležnoj Upravi šuma Podružnice Split prije početka radova.

31. S obzirom na to da trasa predmetnog protupožarnog dijela preklapa sa Napoleonovim putem potrebno je prije izgradnje zatražiti uvjete nadležnog konzervatorskog odjela. Tijekom izvođenja radova potrebno je pridržavati se mjera zaštite od požara. Zabranjeno je širenje i izgradnja dodatnih trasa putova i uništavanje šumskih površina. Tijekom izvođenja radova zabranjuje se svaka sječa i oštećivanje stabala izvan prostora rada. Za vrijeme izvođenja radova zabranjeno je odlaganje viška materijala, bacanje otpada i ispuštanje otpadnog ulja na šumsko zemljište i šumu.

32. Nadalje, točkom 6. Posebnih uvjeta je propisano da se tijekom izgradnje radova potrebno pridržavati mjera zaštite od požara, dok je točkom 7. propisano da je zabranjeno širenje i izgradnja dodatnih trasa putova i uništavanje šumskih površina.

33. Uvidom u lugarski izvještaj br. 3. Lugarije – Omiška Dinara od 27. siječnja 2016. (list 20 spisa) utvrđeno je kako su radnici lugarije obilaskom terena GJ. Omiška Dinara, kroz odjel 27 c zatekli proširenu pješačku stazu. Staza je prije bila široka cca 0,5 m, a nakon izvedenih radova staza je široka ukupno 1,5 m. Na terenu su zatečeni radnici firme POINT SPLIT d.o.o.

34. Iz lugarskog izvještaja br. 4. Lugarije – Omiška Dinara od 8. veljače 2016. utvrđeno je kako su obilaskom teretna GJ. Omiška Dinara odjel 27c radnici lugarije zatekli proširenu pješačku stazu, ukupne širine cca 1,5 m na još 0,5 m. Nakon izvedenih radova staza je ukupno široka cca 2m. Zatečeni su radnici i bager firme POINT SPLIT d.o.o. koji su radili na iskopu zemlje na odjelu 27c.

35. Iz lugarskog izvještaja br. 5. Lugarije – Omiška Dinara od 4. svibnja 2016. utvrđeno je da je obilaskom terena GJ Omiška Dinara u odjelu 27e zatečen bager firme POINT SPLIT d.o.o. koji je nastavio raditi put kroz odjel 27e. Radnici Lugarije navode kako su zaustavili radove jer radnji na bageru firme POINT SPLIT d.o.o. nije imao nikakve papire koji su izdani od strane Hrvatskih šuma d.o.o. za izvođenje radova.

36. Iz lugarskog izvještaja br. 7. od 23. svibnja 2016. proizlazi da je redovnim obilaskom terena GJ Omiška Dinara u odjelu 27c, od strane radnika Lugarije zatečen bager firme POINT SPLIT d.o.o. na izradi i širenju puta te da je uopćeno da je počinjena šumska šteta na Alepskom boru, ukupno 10 komada, promjera na panju cca 15-30 cm. Šumsku štetu da nije moguće doznačiti, šumokvarnim čekićem iz razloga što je bager izvadio panjeve iz zemlje.

37. Prema članku 8. stavak 1. točka 1. ZŠ-a propisano je da je bespravna sječa svaka sječa stabala koja nije propisana šumskogospodarskim planovima ili dopuštena sukladno odredbama tog Zakona, dok je točkom 8. propisano da je krčenje šuma sječa svih ili gotovo svih stabala i/ili njegovih grmolikih oblika u šumi radi provedbe prostornih planova ili izgradnje šumske infrastrukture.

38. Člankom 9. stavak 1. ZŠ-a je propisano da gospodarenje šumama obuhvaća uzgoj, zaštitu i korištenje šuma i šumskih zemljišta te planiranje, projektiranje, izgradnju i održavanje šumske infrastrukture, sukladno sveeuropskim kriterijima za održivo gospodarenje šumama.

39. Šumama i šumskim zemljištima u vlasništvu Republike Hrvatske gospodari javni šumoposjednik (članak 16. stavak 1. ZŠ-a).

40. Člankom 17. stavak 1. ZŠ-a propisano je da je javni šumoposjednik pravna osoba od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku koja gospodari šumama i šumskim zemljištima u vlasništvu Republike Hrvatske. Osnivač javnog šumoposjednika kao društva s ograničenom odgovornošću je Republika Hrvatska (stavak 2.), a naziv javnog šumoposjednika je »HRVATSKE ŠUME društvo s ograničenom odgovornošću« (stavak 4.).

41. Dakle, tužitelj je javni šumoposjednik koji gospodari šumama i šumskim zemljištima u vlasništvu Republike Hrvatske. Prema članku 9. ZŠ-a upravo tužitelj obavlja gospodarenje šumama i šumskim zemljištem, što obuhvaća uzgoj, zaštitu i korištenje šuma i šumskih zemljišta te planiranje, projektiranje, izgradnju i održavanje šumske infrastrukture, sukladno sveeuropskim kriterijima za održivo gospodarenje šumama.

42. Prema članku 44. stavak 1. tužitelj je dužan osigurati zaštitu šuma i šumskih zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske od protupravnog prisvajanja, korištenja i drugih protupravnih radnji te provoditi šumski red, dok iz stavka 3. istog članka proizlazi da je tužitelj dužan osigurati izravno čuvanje šuma, osim na površinama šuma posebne namjene gdje je pristup ograničen ili zabranjen, u kojima u vrijeme ograničenja i zabrane pristupa čuvanje šuma osigurava osoba u čiju korist je proglašena šuma posebne namjene.

43. Prema članku 47. stavak 1. ZŠ-a šumska infrastruktura je sastavni dio šume i šumskog zemljišta, a obuhvaća šumsku prometnu infrastrukturu (šumske prometnice) i druge građevine u šumama i na šumskom zemljištu namijenjene njihovom gospodarenju, a mogu je koristiti i druge pravne i fizičke osobe pod uvjetima koje odredi šumoposjednik. Iz stavka 2. istog članka proizlazi da se šumska prometna infrastruktura sastoji od primarne (šumske ceste, protupožarne prosjeke s elementima šumske ceste) i sekundarne (traktorski put, traktorska vlaka i žična linija) šumske prometne infrastrukture.

44. Člankom 48. stavak 1. ZŠ-a propisano je da se planiranje, projektiranje, izgradnja i održavanje šumske infrastrukture obavlja uz poštivanje tehničkih, gospodarskih i ekoloških uvjeta šumskoga tla, raslinja, divljači i uz njihovu maksimalnu zaštitu. Iz stavka 2. istog članka proizlazi da je pri planiranju i projektiranju šumske infrastrukture potrebno prilagoditi se prirodnom okolišu te uvažavati turističke, rekreativne i protupožarne potrebe, dok iz stavka 3. istog članka proizlazi da se šumske prometnice planiraju, projektiraju te njihovu izgradnju i održavanje vode i nadziru ovlašteni inženjeri odgovarajućeg stručnog smjera Komore.

45. Člankom 63. stavak 1. ZŠ-a je propisano da je osoba koja nanese štetu šumi, šumskom zemljištu, šumskim proizvodima i šumskoj infrastrukturi dužna platiti naknadu šumske štete. Naknada za šumsku štetu iz stavka 1. ovoga članka pripada šumoposjedniku koji gospodari šumom i šumskim zemljištem na kojima je nastala šteta (stavak 2.). Visinu, način izračuna i mjerila prema kojima se određuje naknada za šumsku štetu iz ovoga članka ministar propisuje pravilnikom (stavak 3.).

46. Dakle, tužitelj je sukladno naprijed citiranim odredbama ZŠ-a dužan osigurati šumu i šumsko zemljište od bespravne sječe stabala i krčenja šuma.

47. Bespravna sječa stabala i krčenje šuma može imati za posljedicu nastanak štete. Prema članku 63. ZŠ-a ta naknada pripada tužitelju.

48. Stoga, u ovom postupku je trebalo utvrditi je li tuženik prilikom izgradnje šumske prometnice na k. o. [katastarska općina] i k. o. [katastarska općina] postupao protivno posebnim uvjetima, glavnom projektu i Ugovoru o izgradnju i korištenju šumske ceste, odnosno je li takvim postupanjem prouzročio štetu na šumskom zemljištu koju bi prema ranije citiranim odredbama ZŠ-a bio dužan naknaditi tuženiku.

49. Sud je proveo dokaz vještačenjem po sudskom vještaku ĆN (Geodetski zavod d.d.) radi utvrđivanja je li tuženik prilikom gradnje šumske prometnice postupao u skladu s posebnim uvjetima, glavnim projektom i Ugovoru o izgradnji i korištenju šumske ceste.

50. Naime, tuženik je prilikom izgradnje i korištenja šumske ceste iz članka 1. Ugovora o izgradnji i korištenju šumske ceste bio dužan postupati u skladu s odredbama tog ugovora i izgraditi šumsku cestu prosječne širine 2,5 m, kao što je to i određeno člankom 1. predmetnog Ugovora. Tuženik je tijekom postupka isticao kako ga je upravo tužitelj dopisom od 8. prosinca 2017., kojim je odbio prihvatiti prijedlog izmjena i dopuna projekta T.D. 10/17, obavijestio da minimalna širina prometnice treba biti 4 m, a u projektu da je 3m. Međutim, tuženik gubi da je njegova obveza izgradnje i korištenja šumske ceste regulirana člankom 1. Ugovora o izgradnji i korištenja šumske ceste te da je istim ugovorena prosječna širina 2,5 m, kao i da je ugovoreno da se tuženik pri izgradnji i korištenju ceste dužan u cijelosti pridržavati posebnih uvjeta građenja protupožarnog puta na predjelu Vrulja, broj DIR-07/MI-15-5941/9 od 4. travnja 2016., koji su sastavni dio ugovore te da je ugovoreno da isti ne može samovoljno širiti cestu ili graditi dodatne ceste ili uništavati šumske ceste.

51. Osim toga, Pravilnik o zaštiti šuma od požara razlikuje protupožarni put od protupožarne prosjeke i protupožarne prosjeke s elementima šumske ceste. Ono što je tužitelj tuženiku dao na korištenje i omogućio izgradnju sukladno Ugovoru o izgradnji i korištenju šumske ceste predstavlja protupožarni put. Protupožarni put je definiran kao šumska staza koja je preuska za prolaz vozila te služi za prolazak vatrogasaca i priručne vatrogasne tehnike do požarišta.

52. Dakle, tuženik se prilikom izgradnje protupožarnog puta bio dužan pridržavati odredbi naprijed spomenutog ugovora, posebnih uvjeta građenja i glavnog projekta te za svako odstupanje od tih dokumenata isti odgovara tužitelju za štetu. Stoga, kao sporno u ovom postupku je trebalo utvrditi je li tuženik odstupio od predmetnih projekata. Radi utvrđivanja te sporne činjenice sud je proveo dokaz geodetskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku ĆN.

53. Iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka ĆN proizlazi kako ukupna površina puta iznosi 5279 m2. Površina puta k. o. [katastarska općina] iznosi 2.075 m2, a površina puta k. o. [katastarska općina] iznosi 3.204 m2. Površina puta na čestici 5406/1 (k. č. zem. [katastarska čestica]) vodnog dobra u k. o. [katastarska općina] iznosi 919 m2, površina puta na čestici 6956/3 vodnog dobra u k. o. [katastarska općina] iznosi 183 m2, površina puta na čestici 5301/3 (k. č. zem. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina] iznosi 1467 m2, površina puta na čestici 5299/1 (k. č. zem. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina] iznis 978 m2., površina puta na čestici 6743/1 k. o. [katastarska općina] iznosi 754 m2, površina puta na čestici 6744/1 k. o. [katastarska općina] iznosi 80 m2, površina puta na čestici 6744/2 k. o. [katastarska općina] iznosi 102 m2. Površina puta koja se preklapa sa starim Napoleonovim putem, tj. čest. zem. [katastarska čestica] (k. č. zem. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina] iznosi 581 m2, a površina puta koja se preklapa sa starim Napoleonovim putem č. zem. [katastarska čestica] ko.o. Žeževica iznosi 215 m2. Dakle, ukupnna površina puta u k. o. [katastarska općina] umanjena za vodno dobro i područje starog Napoleonovog puta iznosi 575 m2, a ukupna površina puta u k. o. [katastarska općina] umanjena za vodno dobro i područje starog Napoleonovog puta iznosi 2.806 m2.

54. Sudski vještak je u svom nalazu i mišljenju naveo kako je navedeni put prvenstveno zamišljen kao protupožarni makadamski put za potrebe gašenja požara i to nakon katastrofalnog požara 2017. koji je napravio totalnu pustoš u tom prostoru te da je jedini problem to što je izgradnja puta praktički izvedena "odoka" unatoč egzaktno napravljenom i odobrenom projektu.

55. Sudski vještak ĆN je u svom nalazu i mišljenju izvršio usporedbu projektirane poprečne presjeke s izvedenim stanjem te je u tu svrhu izvršio geodetska mjerenja kompletne trase predmetnog makadamskog puta točno na mjestima projektiranih poprečnih presjeka (profila) i i utvrdio kako iz usporedbe po poprečnim presjecima u potpunosti proizlazi da navedeni makadamski put u velikoj mjeri nije ni visinski niti položajno izveden u skladu s projektom.

56. Tuženik je imao niz prigovora na nalaz i mišljenje sudskog vještaka ĆN. Po ocjeni ovog suda, sudski vještak je na sve prigovore tuženika odgovorio stručno i argumentirano te je jasno izložio svoj nalaz i mišljenje te je naveo kako je proveo izmjere i na koji način je utvrdio koliko iznosi odstupanje tuženika pri izgradnji ceste od projektne dokumentacije. Stoga, ovaj sud nalaz i mišljenje sudskog vještaka ĆN prihvaća u cijelosti kao pravilnog, potpunog i izrađenog u skladu s pravilima struke. U odnosu na prigovore tuženika, kojima je isticao da je širina puta trebala biti najmanje 4 metra, istom je za odgovoriti da je upravo Ugovorom o izgradnji i korištenju šumske ceste od 18. rujna 2018. zadana širina puta koju je tuženik bio dužan poštivati prilikom izgradnje te je određeno da isti ne može samovoljno širiti cestu niti graditi dodatne ceste. Dakle, nisu osnovani navod i tuženika o tome da protupožarni put mora biti širok najmanje 4 metra pa da je zbog toga tuženik mogao raditi širi protupožarni put od onog kojeg je po ugovoru i projektnoj dokumentaciji trebao.

57. Svjedok PN, jedan od osnivača tuženika, je u svom iskazu naveo kako je tuženiku bilo u interesu da se obnovi pristupni put i omogući pristup vatrogasnim vozilima te da je za to tuženik dobio suglasnost čak pet ministarstava. Međutim, problem da je nastao jer postoji nesuglasnost između propisa koji reguliraju pitanje vatrogasnih puteva te propisa na temelju kojih je izrađen njihov projekt.

58. Svjedok TN, voditelj uprave Hrvatskih šuma, Podružnica Split, je u svom iskazu naveo kako je tuženik prilikom izgradnje prometnice upoznat s tim da je odstupio od projekta puta te da bi tužitelju trebao naknaditi štetu. Istom da je ponuđen drugi ugovor u kojem je bilo sadržano da je tuženik dužan tužitelju naknaditi štetu, međutim, taj ugovor da nije potpisan jer se nisu usuglasili oko načina plaćanja štete, odnosno vraćanja iznosa u područje na kojem je nastala šteta.

59. Ovaj sud iskaze navedenih svjedoka ocjenjuje kao vjerodostojne. Naime, svjedok PN je u svom iskazu naveo kako je tuženik želio izgraditi put kojim će biti moguć pristup vatrogasnim vozilima. Međutim, tuženik gubi iz vida da je ugovor na temelju kojeg mu je tužitelj omogućio izgradnju i korištenje predmetne ceste primarni dokument kojeg se isti trebao pridržavati prilikom izgradnje ceste. Naime, projektnoj dokumentacijom koja je prilog tog ugovora je izričito propisana širina ceste do 2,5 m pa je tuženik prilikom izgradnje ceste bio dužan poštivati te odredbe. Točno je da Pravilnik o zaštiti šuma od požara propisuje da cesta za pristup vozilima mora biti široka 4 metra, međutim, u konkretnom slučaju se ne radi o protupožarnoj cesti nego o protupožarnom putu čija širina je zadana projektnom dokumentacijom.

60. Sud je proveo dokaz vještačenjem po Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša radi utvrđivanja visine štete koja je nastala na dijelovima k. o. [katastarska općina] i k. o. [katastarska općina] uslijed toga što se tuženik prilikom izvođenja radova šumske prometnice nije pridržavao glavnog projekta niti posebnih uvjeta ugovora.

61. Iz nalaza i mišljenja Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša proizlazi kako na temelju nalaza i mišljenja sudskog vještaka ĆN proizlazi da ukupna površina spornog prostora (spornog puta) iznosi 5279 m2. Nakon umanjenja za vodno dobro i površinu starog Napoleonovog puta, površina u k. o. [katastarska općina] iznosi 575 m2, a u k. o. [katastarska općina] 2.806 m2. U Programu gospodarenja za gospodarsku jedinicu "Omiška Dinara" za odjele/odsjeke 27c, 27e i 27kr u obrascu 0-2 nije iskazana drvena masa po jedinici površine pa zbog toga šteta na drvnim proizvodima nije obračunata. Opisi staništa i sastojina upućuju na neujednačen i pretežito slab obrast, što je dodatno potvrđeno analizom povijesnih ortofoto snimaka iz razdoblja 2017.-2018. i 2022.-2024.

62. Naknada za šumsko zemljište utvrđena je sukladno članku 9. stavak 1. i 2. Šumskog-odštetnog cjenika kojim je propisano da se iznos naknade šumske štete koja je nanesena šumskom zemljištu korištenjem, razaranjem, kopanjem ili odvoženjem humusa, treseta, gline, pijeska, zemlje, šljunka, kamena, ... ispuštanjem otrovnih tvari, uskladištenjem štetnih otpadaka te drugim biotskim ili abiotskim čimbenicima ili na neki drugi način utvrđuje na temelju troškova otklanjana štete nanesene šumskom zemljištu i njegove sanacije kojom će biti dovedeno u prvobitno stanje. Trošak sanacije šumskog zemljišta se obračunava pram cjeniku trgovačkog društva.

63. U nalazu i mišljenju Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša navedeno je da je, s obzirom na to da u spisu ne postoje podaci o količinama iskopanog, nasutog ili deponiranog zemljanog i kamenog materijala, troškovi otklanjanja štete nanesene šumskom zemljištu na taj način kao ni troškovi njegove sanacije kojom će biti dovedeno u prvobitno stanje nisu obračunati.

64. Za izračun naknade za korištenje šumskog zemljišta primijenjena je prosječna vrijednost poljoprivrednog zemljišta po m2 za katastarske općine [katastarska općina] i Žeževica, sukladno podacima Porezne uprave Omiš od 19. studenog 2019. koji su sadržani u spisu. Naime, Porezna uprava je, postupajući po zahtjevu suda za dostavu podataka o prometnoj vrijednosti građevinskog, šumskog i poljoprivrednog zemljišta na području navedenih općina, u podnesku od 10. rujna 2025., obavijestila sud da ne raspolaže podacima o prometnoj vrijednosti predmetnih nekretnina. Stoga, s obzirom na nepostojanje dostupnih podataka o prometnoj vrijednosti šumskog zemljišta u katastarskim općinama [katastarska općina] i Žeževica, za potrebe vještačenja korištena je prometna vrijednost poljoprivrednog zemljišta, sve sukladno članku 9. stavak 2.

Šumsko-odštetnog cjenika ("Narodne novine" broj 37/2015.).

65. Člankom 9. stavak 2. tada važećeg Šumsko-odštetnog cjenika propisano je da se naknada za bespravno korištenje šumskog zemljišta određuje prema podacima dobivenim od strane Ministarstva financija, poreznih ureda o prometnoj vrijednosti:

- šumskog zemljišta u katastarskoj općini,

- poljoprivrednog zemljišta u katastarskoj općini ukoliko ne postoji prometna vrijednost za šumsko zemljište u nadležnom poreznoj uredu,

- građevinskog zemljišta u katastarskoj općini ukoliko je šteta počinjena na zemljištu unutar građevinske zone.

66. Prometna vrijednost poljoprivrednog zemljišta (s obzirom na to da nema podataka o tržišnoj vrijednosti šumskog zemljišta) u k. o. [katastarska općina] iznosi 305,07 kn/m2 do 349,44 kn/m2. Dakle, prosječna prometna vrijednost u toj katastarskoj općini iznosi 327,26 kn/m2 / 43,43 eur/m2. Prometna vrijednost poljoprivrednog zemljišta (s obzirom na to da nema podataka o tržišnoj vrijednosti šumskog zemlj išta) u k. o. [katastarska općina] iznosi 100,00 kn/m2 / 13,72 eur/m2.

67. Stoga, kako prema nalazu i mišljenju sudskog vještaka geodetske struke proizlazi da ukupna površina puta u k. o. [katastarska općina], umanjena za vodno dobro i područje starog Napoleonovog puta, iznosi 575 m2, kada se ta površina pomnoži sa prosječnom vrijednosti poljoprivrednog zemljišta od 43,43 eur/m2, dobije se iznos od 24.972,25 EUR-a. Ukupna površina puta u k. o. [katastarska općina], prema nalazu i mišljenju sudskog vještaka geodetske struke, umanjena za vodno dobro i područje starog Napoleonovog puta, iznosi 2.806 m2 pa kada se ta površina pomnoži sa prosječnom vrijednosti poljoprivrednog zemljišta na tom području od 13,72 eur/m2, dobije se iznos od 38.498,32 EUR-a.

68. Dakle, prema nalazu i mišljenju Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša ukupna naknada za korištenje šumskog zemljišta na k. o. [katastarska općina] i k. o. [katastarska općina] iznosi 63.470,57 EUR-a.

69. Ovaj sud nalaz i mišljenje Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša prihvaća u cijelosti kao pravilnog i potpunog. Tuženik je prigovarao nalazu i mišljenju na način da je isticao kako je prilikom procjene vrijednosti predmetne nekretnine trebalo koristiti "adekvatnu poredbenu metodu" sukladno Pravilniku o metodama procjene vrijednosti nekretnine. Međutim, u konkretnom slučaju se ne radi o procjeni nekretnine u smislu propisa koji uređuju procjenu vrijednosti nekretnine nego se utvrđuje naknada za korištenje šumskog zemljišta i šumske ceste sukladno Šumsko- odštetnom cjeniku kojom je propisano na koji način se utvrđuje vrijednost šumskog zemljišta (članak 9. stavak 2.).

70. Stoga, uzimajući u obzir sve naprijed navedeno, kako iz svih dokaza koji su provedeni tijekom postupka proizlazi da je tuženik prilikom izgradnje protupožarnog puta postupio protivno odredbama Ugovora o izgradnji i korištenju šumske ceste te projektnoj dokumentaciji i da je počinio šumsku štetu na dijelu k. o. [katastarska općina] i k. o. [katastarska općina] koja površina je utvrđena u nalazu i mišljenju sudskog vještaka geodetske struke, tuženik je tužitelju dužan naknaditi tu štetu u visini koja je, po ocjeni ovog suda, pravilno obračunata u pisanom nalazu i mišljenju Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša. Tužitelju je na dosuđeni iznos naknade od 63.470,57 EUR-a priznata i zakonska zatezna kamata od 8. veljače 2016. Naime, iz lugarskog izvještaja od 8. veljače 2016. proizlazi da je tužitelj upravo putem lugara saznao za bespravno korištenje šumskog zemljišta. Visina kamatne stope određena je člankom 29. stavak 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., 126/2021., 114/2022., 156/2022., 155/2023., 69/2026.

– dalje: ZOO).

71. Slijedom navedenog, odlučeno je kao pod točkom I. izreke ove presude.

72. Kako je tužitelj u cijelosti uspio u postupku, odluka o troškovima postupka donesena je sukladno odredbi članka 154. stavak 1. ZPP-a kojom je propisano da je stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna protivnoj stranci i njezinu umješaču nadoknaditi troškove izazvane vođenjem postupka, u svezi s odredbama članaka 164. stavak 1. ZPP-a i 155. stavak 1. ZPP-a.

73. Odredbom članka 164. stavak 1. ZPP-a propisano je da o naknadi troškova odlučuje sud na određen zahtjev stranke, bez raspravljanja, dok iz stavka 2. istog članka proizlazi da je stranka dužna u zahtjevu određeno navesti troškove za koje traži naknadu.

74. Odredbom članka 155. stavak 1. ZPP-a propisano je da će sud prilikom odlučivanja o troškovima postupka stranci odrediti naknadu samo onih troškova koji su bili potrebni za vođenje parnice. O tome koji su troškovi bili potrebni te o visini troškova odlučuje sud ocjenjujući brižljivo sve okolnosti, osobito vodeći računa o pravilima ovoga Zakona koja za pripremanje glavne rasprave određuju upućivanje podnesaka i jedno pripremno ročište te jedno ročište za glavnu raspravu.

75. Uzimajući u obzir vrijednost predmeta spora, tužitelju osnovano pripada 636 bodova za zastupanje na ročištima koja su održana 23. veljače 2023., 6. listopada 2023., 1. prosinca 2023., 8. veljače 2024., 24. travnja 2026. i 2. srpnja 2026. (Tbr. 9.1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetn ika ("Narodne novine" broj 138/2023. - dalje: Tarifa) te trošak sastavljanja četiri obrazložena podneska sukladno Tbr. 8.1. Tarife od po 636 bodova. Dakle, tužitelju osnovano pripada 6.360 bodova. Kako vrijednost boda iznosi 2,00 EUR-a (Tbr. 54. Tarife), tužitelju osnovano pripada 12.720,00 EUR-a, uvećano za 25% PDV-a (3.180,00 EUR-a), odnosno ukupno 15.900,00 EUR-a.

76. Pored tog iznosa, tužitelju je priznat i uplaćeni predujam vještačenja u iznosu od 2.000,00 EUR-a.

77. Dakle, tužitelju je valjalo priznati ukupno 17.900,00 EUR-a.

78. Sukladno članku 151. stavak 3. ZPP-a tužitelju je na dosuđeni trošak postupka priznata i zakonska zatezna kamata koja je člankom 29. stavak 2. ZOO -a određena za ostale iznose.

79. Slijedom navedenog, odlučeno je kao pod točkom II. izreke.

80. Zahtjev tužitelja odbijen je kao neosnovan za više zatraženi trošak postupka u iznosu od 6.422,50 EUR-a. Naime, tužitelju je priznat trošak sastavljanja četiri obrazložena podneska sukladno Tbr. 8.1. Tarife iako je tužitelj u spis dostavio više od četiri obrazložena podneska.

81. Slijedom navedenog, odlučeno je kao pod točkom III. izreke ove presude.

U Splitu 15. rujna 2026.

Sutkinja

Rajana Buljan

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude stranke mogu izjaviti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka pisanog otpravka presude. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske.

Dostaviti:

- tužitelju po punomoćniku Kruni Peronji, odvjetniku u Splitu

- tuženiku po punomoćniku Ivanu Močiću, odvjetniku u Splitu

- u spis