REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-1544/2025-20

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji Andrei Krstanović Čada, kao sucu pojedincu, na temelju prijedloga sudskog savjetnika Nike Skelina, univ. spec. iur., u pravnoj stvari tužitelja HA, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Zvonimiru Bodrožiću, odvjetniku u Zagrebu, Jurišićeva ulica 30, protiv tuženika ADRIATIC OSIGURANJE d.d., OIB: 94472454976, Zagreb, Listopadska ulica 2, zastupanog po punomoćnici Dajani Tica, odvjetnici u Grgić & Partneri odvjetničkom društvu d.o.o., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, radi naknade štete, nakon održane glavne, usmene i javne rasprave zaključene 9. rujna 2026. u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužitelja i punomoćnice tuženika, 15. rujna 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku ADRIATIC OSIGURANJE d.d., OIB: 94472454976, Zagreb, Listopadska ulica 2, tužitelju HA, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], isplatiti

- iznos od 420,00 EUR (četiri stotine dvadeset eura i nula centa) zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom koja teče od 18. lipnja 2025. pa do isplate uvećanjem referentne kamatne stope odnosno stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, kao i

- zakonsku zateznu kamatu na iznos od 1.850,00 EUR tekuću od 18. lipnja 2025. pa do 8. listopada 2025. po stopi koja se određuje uvećanjem referentne kamatne stope odnosno stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena,

sve u roku od 15 (petnaest) dana, dok se u preostalom dijelu (za 230,00 EUR zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom) tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan.

II. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 1.095,37 EUR (tisuću devedeset i pet eura i trideset i sedam centi) zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom koja teče od 15. rujna 2026. pa do isplate uvećanjem referentne kamatne stope odnosno stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, u roku od 15 (petnaest) dana, dok se u preostalom dijelu zahtjev tužitelja za naknadom troška postupka odbija kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj u bitnom navodi kako je 13. kolovoza 2024. stradao kao vozač u prometnoj nezgodi za koju je odgovoran osiguranik tuženika. Navodi kako je u štetnom događaju zadobio ozljede opisane u dostavljenoj liječničkoj dokumentaciji ((istegnuće mišića vratne kralježnice) te potražuje naknadu neimovinske i imovinske (tuđa pomoć i njega) štete prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu u iznosu od 650,00 EUR zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom koja teče od 18. lipnja 2025. (dan nakon podnošenja odštetnog zahtjeva) pa do isplate. Predlaže sudu prihvatiti tužbeni zahtjev te potražuje trošak parničnog postupka.

2. Tuženik u bitnom osporava visinu tužbenog zahtjeva, ali i osnovu s obzirom na to da navodi kako je isplatom iznosa od 1.850,00 EUR, a koji je isplaćen nakon podnošenja tužbe, namirena šteta na ime štetnog događaja od 13. kolovoza 2024. godine. Predlaže sudu da odbije tužbeni zahtjev preko primjerenog iznosa (stranica spisa 93) i potražuje trošak parničnog postupka.

3. U tijeku postupka sud je proveo vještačenje po stalnoj sudskoj vještakinji Meliti Uremović (područje vještačenja: medicina, grana vještačenja: fizikalna medicina i rehabilitacija) (stranice spisa 82-83). Ujedno je sud pročitao potvrdu Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave zagrebačke, Policijske postaje Velika Gorica, klasa 211-08/24-4/28602 od 4. listopada 202. (stranice spisa 21-22) te zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu od 13. kolovoza 2024. (stranica spisa 6), kao i dopis Državnog zavoda za statistiku od 6. prosinca 2022. (stranica spisa 12). H, sud je pročitao liječničku dokumentaciju tužitelja, uključujući i njegov zdravstveni karton (stranice spisa 7-11, 35-77). Konačno, sud je pročitao odštetni zahtjev zajedno s dokazom o datumu slanja i primitka odštetnog zahtjeva (stranice spisa 13-16)

Sud nije saslušavao tužitelja s obzirom na to da su stranke učinile nespornim da su tužitelju tuđu pomoć i njegu pružali ukućani (stranica spisa 32) pri čemu su stranke suglasno na ročištu od 9. rujna 2026. navele kako nije potrebno saslušanje tužitelja (stranica spisa 92), a na kojem ročištu su odustale i od provođenja radiološkog vještačenja (predloženo od tuženika) odnosno financijskog vještačenja (predloženo od tužitelja).

4. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, a sukladno članku 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/1991., 91/1992., 112/1999., 129/2000., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 96/2008., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022. i 155/2023. – dalje u tekstu: ZPP) sud je utvrdio kako je tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

5. Predmet ovog spora male vrijednosti (članak 458. stavak 1. ZPP-a) jest zahtjev tužitelja za naknadom neimovinske i imovinske (tuđa pomoć i njega) štete u vezi sa štetnim događajem od 13. kolovoza 2024. godine.

6. U tijeku postupka među strankama nisu sporna aktivna i pasivna legitimacija, nastanak štetnog događaja i odgovornost osiguranika tuženika. Isto tako, nije sporno da je tuženik na ime štetnog događaja tužitelju u tijeku postupka isplatio iznos od 1.850,00 EUR (v. stranicu spisa 32), a nakon čega je tužitelj uredio tužbeni zahtjev (stranica spisa 29) pa sada u postupku potražuje iznos od 650,00 EUR zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom koja teče od 18. lipnja 2025. pa do isplate, kao i zakonsku zateznu kamatu na nesporno isplaćeni iznos od 1.850,00 EUR od 18. lipnja 2025. pa do

8. listopada 2025. (dan plaćanja).

Međutim, u tijeku postupka sporna je osnova, ali i visina tužbenog zahtjeva. Naime, u situaciji kada tuženik ospori visinu tužbenog zahtjeva tužitelj mora dokazati osnovanost visine tužbenog zahtjeva, a slijedom čega je na temelju odredbe članka 219. ZPP-a trebao predložiti izvođenje dokaza medicinskim vještačenjem, a što je i učinio, a zbog čega je u postupku pred ovim sudom utvrđeno da nije u cijelosti namirena šteta te je stoga u postupku tužitelj dokazao i osnovanost i visinu tužbenog zahtjeva na temelju čega mu je u ovom postupku dosuđen i daljnji iznos od 300,00 EUR.

Dakle, navodi tuženika da je sporna isključivo visina tužbenog zahtjeva (v. stranicu spisa 93) su neosnovani, a da je shvaćanje ovog suda ispravno potvrđuje i praksa Vrhovnog suda Republike Hrvatske, poslovni broj Rev-736/2023-2 od 21. veljače 2024. godine.

7. Radi utvrđivanja osnove i visine tužbenog zahtjeva, ali i uzročno-posljedične veze, sud je u postupku proveo vještačenje po stalnoj sudskoj vještakinji Meliti Uremović (područje vještačenja: medicina, grana vještačenja: fizikalna medicina i rehabilitacija) koja je u svom nalazu i mišljenju navela kako je tužitelj u štetnom događaju zadobio istegnuće mišića vratne kralježnice pri čemu je stalna sudska vještakinja prilikom izrade nalaza i mišljenja izvršila uvid u spis predmeta u kojemu se nalazi i zdravstveni karton tužitelja te je ujedno pregledala tužitelja. Prema navodima stalne sudske vještakinje liječenje tužitelja je završeno i zdravstveno stanje stabilizirano 19. veljače 2025. godine.

U pogledu trajanja i intenziteta bolova stalna sudska vještakinja u svom mišljenju navodi da je tužitelj trpio bol jačeg intenziteta u trajanju tri dana, bol srednjeg intenziteta u trajanju sedam dana, a bol manjeg intenziteta u trajanju trideset dana.

U vezi s trajanjem i intenzitetom straha stalna sudska vještakinja u svom nalazu i mišljenju navodi da je tužitelj trpio primarni strah u trenutku ugroženosti i istovremenog tjelesnog ozljeđivanja, a koji je bio kratkotrajan i intenzivan, dok je sekundarni strah, kao posljedicu tjelesne ozljede, jačeg intenziteta trpio dva dana, srednjeg intenziteta pet dana, a manjeg intenziteta deset dana. Kasni strah u vidu bojaznosti za ishod liječenja trajao je još petnaest dana.

U vezi sa smanjenjem životnih aktivnosti stalna sudska vještakinja je u svom mišljenju navela da je ozljeda koju je tužitelj pretrpio dovela do smanjenja životnih aktivnosti od dva do tri posto.

Konačno, u pogledu tuđe pomoći i njege stalna sudska vještakinja navodi da je predmetna bila potrebna sedam dana po dva sata dnevno, a koja se sastojala u pomoći u aktivnostima svakodnevnog nužnog samozbrinjavanja, nabavci veće količine živežnih namirnica te u obavljanju težih kućanskih poslova.

Predmetno vještačenja prihvaća ovaj sud s obzirom na to da je stručno, logično objektivno i međusobno neproturječno i utemeljeno na uvidu u mjerodavnu liječničku dokumentaciju uključujući i zdravstveni karton tužitelja pri čemu se ističe i kako stranke nisu prigovarale nalazu i mišljenju, a niti su posljedično tražile usmeno saslušavanje stalne sudske vještakinje.

8. Kako je utvrđena osnova tužbenoga zahtjeva, kao i uzročno-posljedična veza između štetnog događaja i posljedica koje je tužitelj pretrpio, to preostaje odlučiti o visini tužbenog zahtjeva.

Međutim, prije odlučivanja o visini tužbenog zahtjeva potrebno se osvrnuti i na nespornu činjenicu da je tuženik 8. listopada 2025., dakle nakon podnošenja tužbe, isplatio tužitelju iznos od 1.850,00 EUR na ime štetnog događaja pri čemu iz stanja spisa nije razvidno koji dio predmetnog iznosa otpada na neimovinsku, a koji na imovinsku (tuđu pomoć i njegu) štetu.

U tom smislu, ovaj sud je prilikom odlučivanja uzeo u obzir navedeni iznos koji je na kraju oduzeo s obzirom na to da je nesporno isplaćen.

9. Slijedom prethodno navedenoga, a uzimajući u obzir karakter ozljeda i dob tužitelja (rođen 2004.), ovaj sud smatra da sukladno članku 1095. stavku 1. i članku 1100. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj: 35/2005., 41/2008., 125/2011. , 78/2015., 29/2018. i 126/2021. – dalje u tekstu: ZOO) tužitelju pripada pravična novčana naknada na ime neimovinske štete u iznosu od 2.200,00 EUR, dok je u preostalom dijelu zahtjev tužitelja za naknadu neimovinske štete neosnovan.

Za imovinsku štetu, tj. tuđu pomoć i njegu, ovaj sud smatra kako tužitelju pripada naknada u iznosu od 70,00 EUR, a na temelju cijene neto sata u iznosu od 5,00 EUR u ukupnom trajanju od 14 sati (v. stranicu spisa 83), a koji iznos je sud odredio po slobodnoj ocjeni na temelju članka 223. stavka 1. ZPP-a uzimajući u obzir da bi se visina cijene sata tuđe pomoći i njege mogla utvrditi samo s nerazmjernim teškoćama odnosno da bi se moralo provoditi financijsko vještačenje, a što bi u konkretnom slučaju bilo protivno načelu ekonomičnosti postupka iz članka 10. stavka 1. ZPP-a. Pritom je sud prilikom određivanja cijene sata tuđe pomoći i njege uzeo u obzir minimalnu neto plaću u Republici Hrvatskoj koju svake godine Vlada Republike Hrvatske određuje uredbom i javno objavljuje u Narodnim novinama, službenom listu Republike Hrvatske, sve s obzirom na to da bi uzimanje u obzir minimalne bruto mjesečne plaće prema shvaćanju ovoga suda bilo protupravno s obzirom na to da se na dosuđeni iznos tuđe pomoći i njege ne plaćaju doprinosi na plaću u vidu mirovinskog i zdravstvenog osiguranja i poreza.

Slijedom navedenoga, a uzimajući u obzir nesporno isplaćeni iznos od 1.850,00 EUR, tuženik je u obvezi tužitelju na ime štetnog događaja isplatiti daljnji iznos od 420,00 EUR, dok je u preostalom dijelu (za 230,00 EUR) tužbeni zahtjev valjalo odbiti kao neosnovan.

10. Pritom je potrebno navesti i kako se sud prilikom odlučivanja o tužbenom zahtjevu vodio (novim) Orijentacijskim kriterijima Vrhovnoga suda Republike Hrvatske donesenim na sjednici Građanskog odjela Vrhovnoga suda (2/20.) održanoj 5. ožujka 2020. i 15. lipnja 2020. pod brojem Su-IV-2020-5 pri čemu je uzeo u obzir i inflaciju, a koju činjenicu uvažavaju i drugostupanjski sudovi (v. presudu Županijskog suda u Zagrebu, poslovni broj Gž-5040/2024-2 od 18. prosinca 2024., presudu Županijskog suda u Velikoj Gorici, poslovni broj Gž-1361/2024-2 od 23. siječnja 2025., presudu i rješenje Županijskog suda u Varaždinu, poslovni broj Gž-1105/2025-2 od 22. listopada 2025., presudu Županijskog suda u Puli – Pola, poslovni broj Gž-1442/2025-2 od 27. listopada 2025. i dr.), a što je posljedica potrebe da se pravo primjenjuje u skladu s novonastalim okolnostima.

Dakle, sud je uvažio inflaciju jer je notorna činjenica da je došlo do značajnog pada vrijednosti novca. Međutim, i uz uvažavanje inflacije, potrebno je navesti da je tužbeni zahtjev postavljen u iznosu koji odstupa od onog koji se dosuđuje u istovrsnim predmetima, a koji sud nije mogao prihvatiti jer u ovom slučaju ne postoji nijedna specifičnost takve naravi koja bi predmetno opravdala.

11. Na iznos neimovinske i imovinske (tuđa pomoć i njega) štete trebalo je dosuditi zakonsku zateznu kamatu od 18. lipnja 2025., a sukladno članku 12. stavku 6. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine", broj: 151/2005., 36/2009., 75/2009., 76/2013. i 152/2014.) koji je lex specialis u odnosu na ZOO, dok je na istoj osnovi dosuđena i zakonska zatezna kamata na ime iznosa od 1.850,00 EUR za razdoblje od prvog dana nakon podnošenja odštetnog zahtjeva (18. lipanj 2025.) pa do dana plaćanja (8. listopad 2025.).

12. Odluka o stopi zakonske zatezne kamate donesena je na temelju članka 29. stavka 2. ZOO-a po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine (članak 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosnima, „Narodne novine“ broj: 155/2023.).

13. Odluka o troškovima parničnog postupka donesena je na temelju članka 154. stavka 2. u vezi s člankom 155. ZPP-a, a sami trošak odmjeren je sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj: 138/2023. i 107/2025. – dalje u tekstu: OT) pri čemu je potrebno razlikovati odvjetničke radnje prije i nakon plaćanja iznosa od 1.850,00 EUR 8. listopada 2025., a za koje prema shvaćanju ovog suda tužitelju pripada naknada u vrijednosti prvotno postavljenog tužbenog zahtjeva s obzirom na to da je upravo krivnjom tuženika, tj. njegovim neplaćanjem u mirnom postupku, vrijednost prvotno postavljenog tužbenog zahtjeva bila 2.500,00 EUR (v. stranicu spisa 3).

14. Tako je tužitelju valjalo priznati 100 bodova na ime odštetnog zahtjeva od 17. lipnja 2025. (Tbr. 32. toč. 1. u vezi s Tbr. 7. toč. 1. OT-a), 100 bodova na ime tužbe od 24. srpnja 2025. (Tbr. 7. toč. 1. OT-a), 75 bodova na ime podneska od 16. listopada 2025. (Tbr. 8. toč. 1. u vezi s Tbr. 7. toč. 1. OT-a), 75 bodova na ime ročišta od 13. siječnja 2025. (Tbr. 9. toč. 1. u vezi s Tbr. 7. toč. 1. OT-a), 18,75 bodova na ime podneska od 3. veljače 2026. (Tbr. 8. toč. 4. u vezi s Tbr. 7. toč. 1. OT-a), kao i 75 bodova na ime ročišta od 9. rujna 2026. (Tbr. 9. toč. 1. u vezi s Tbr. 7. toč. 1. OT-a), odnosno ukupno 443,75 bodova, a što kada se uzme u obzir vrijednost boda od 2,00 EUR (Tbr. 54. OT-a) iznosi 887,50 EUR na koji iznos je valjalo priznati i pripadajući PDV (25%) sukladno Tbr. 46. OT-a (221,88) EUR, a što sveukupno iznosi 1.109,38 EUR.

Kako je tužitelj u sporu kvalitativno uspio u cijelosti (100%), a kvantitativno djelomično (65%), to je njegov uspjeh u ovom sporu 83%, dok je uspjeh tuženika u sporu 17%. Kada se uspjeh tužitelja oduzme od uspjeha tuženika, to tužitelju pripada trošak parničnog postupka u iznosu od 732,19 EUR.

Na predmetni iznos valjalo je priznati i trošak vještačenja u iznosu od 300,00 EUR (stranica spisa 79), razmjerni dio pristojbe na tužbu u iznosu od 23,58 (v. stranicu spisa 17), kao i razmjerni dio sudske pristojbe na prvostupanjsku presudu u iznosu od 39,60 EUR (od ukupnog iznosa na ime sudske pristojbe na prvostupanjsku presudu u iznosu od 60,00 EUR), a sukladno Zakonu o sudskim pristojbama („Narodne novine“, broj: 118/2018. i 51/2023.) i na temelju njega donesene Uredbe o Tarifi sudskih pristojbi, dok je u preostalom dijelu (preko dosuđenog iznosa na ime sudskih pristojbi u iznosu od 63,18 EUR, tj. za 336,82 EUR, v. stranicu spisa 29) zahtjev tužitelja valjao odbiti kao neosnovan.

15. Na temelju članka 155. stavka 1. ZPP-a tužitelju nije priznat trošak podneska od 29. srpnja 2025. s obzirom na to da sud sam može provjeriti je li plaćena sudske pristojba na tužbu pri čemu je potrebno navesti i kako e-Komunikacija dozvoljava kreiranje nacrta podneska (tužbe) sudu prilikom čega se generira uplatnica pa je stoga tužitelj mogao i trebao već prilikom podnošenja tužbe platiti sudsku pristojbu na tužbu.

Konačno, tužitelju nije priznat trošak podnesaka preko dosuđenog iz točke 14. obrazloženja za sve radnje nakon 8. listopada 2025. (preko 75 bodova do 100 bodova, tj. za 25 bodova i pripadajući PDV) s obzirom na to da je vrijednost predmeta spora nakon izvršenog djelomičnog plaćanja iznosila 650,00 EUR.

16. U pogledu troška ročišta za objavu presude potrebno je navesti kako za sada nije izvjesno hoće li tužitelj na predmetno pristupiti ili ne.

Slijedom navedenoga, a u slučaju da tužitelj pristupi na ročište za objavu, sud će zasebnim rješenjem odlučiti o predmetnom trošku kojeg je tužitelj pravovremeno postavio (članak 164. stavak 3. ZPP-a).

17. Slijedom navedenoga, ukupno je tužitelju priznat trošak u iznosu od 1.095,37 EUR, dok je u preostalom dijelu zahtjev tužitelja odbijen kao neosnovan.

Kamata na trošak parničnog postupka dosuđena je na temelju članka 151. stavka 3. ZPP-a kojim je propisano da parnični troškovi obuhvaćaju i zatezne kamate od dana donošenja odluke kojom je naloženo plaćanje troškova postupka pod uvjetom da je stranka tražila zateznu kamatu na trošak. Kako je tužitelj potraživao zakonsku zateznu kamatu, to mu je predmetnu valjalo i dosuditi od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate po stopi propisanoj člankom 29. stavkom 2. ZOO-a.

18. Slijedom svega navedenoga odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Zagrebu 15. rujna 2026.

Sutkinja

Andrea Krstanović Čada

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba. Žalba se podnosi ovom sudu u roku od 15 (petnaest) dana od dana dostave ove odluke (članak 348. stavak 1. u vezi s člankom 357. ZPP-a), a o žalbi odlučuje županijski sud (članak 348. stavak 3. ZPP-a).

Presuda u sporovima male vrijednosti može se pobijati samo zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. ZPP-a, osim zbog povrede iz članka 354. stavka 2. točke 3. ZPP-a (članak 467. stavak 1. ZPP-a).

Stranka se može odreći prava na žalbu od časa kada je presuda objavljena, a ako presuda nije objavljena onda od časa kada joj prijepis presude bude dostavljen pri čemu je odricanje od žalbe neopozivo (članak 349. stavci 1. i 3. ZPP-a).

Stranka koja podnosi žalbu dužna je platiti sudsku pristojbu, osim u slučaju da je oslobođena plaćanja sudskih pristojbi sukladno Zakonu o sudskim pristojbama ("Narodne novine", broj: 118/2018. i 51/2023.).

Dostaviti:

- tužitelju putem punomoćnika, zajedno s rješenjem o pristojbi na prvostupanjsku presudu

- tuženiku putem punomoćnika