Republika Hrvatska

Općinski sud u Gospiću

Trg Alojzija Stepinca 3

53000 Gospić

Poslovni broj R1-244/2024-26

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Gospiću po sucu Mirjani Kosanović kao sucu pojedincu u pravnoj stvari predlagateljica 1. VJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] koju zastupa punomoćnica ŠJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. SJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] koju zastupa punomoćnica ŽJ iz [adresa] i protustranaka 1. FJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. RJ iz [adresa] Deo 44, OIB: [osobni identifikacijski broj] oboje zastupani po punomoćnici Martini Perenčević Habeković, odvjetnici u Zagrebu, Smičiklasova 18, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina, 15. rujna 2026.

r i j e š i o  j e :

Odbija se kao neosnovan prijedlog radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina.

Obrazloženje

1. Predlagateljice su ovom sudu podnijele prijedlog radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina upisanih u zemljišnoknjižni uložak broj [broj ZK uloška] Zemljišnoknjižnog odjela Korenica, za katastarsku općinu [katastarska općina], i to na nekretninama označenim kao kč. br. [katastarska čestica]/P22, 411/P22, 412/P22, 416/7, 418/1, 418/5, 421/P22, 422/P22, 425/1 i 425/6 geometrijskom diobom, podredno civilnom diobom.

2. U očitovanju na prijedlog, protustranke su načelno bile suglasne s razvrgnućem suvlasničke zajednice nekretnina, međutim isključivo civilnom diobom . Navode kako suvlasnički omjeri na nekretninama ne odgovaraju upisu u zemljišnim knjigama budući da je stvarno stanje takvo da se na dijelu kčbr. [katastarska čestica]/P22 koja je u naravi kuća i dvorište površine 1511 m² na adresi [adresa] nalazi kuća PJ, a na istoj čestici na adresi [adresa] nalazi se kuća u vlasništvu trećeg susjeda. Smatraju da postoji spor o veličini suvlasničkih dijelova kao i u pogledu opsega imovine koja je predmet diobe pa predlažu da sud obustavi ovaj postupak i uputi predlagateljice s njihovim zahtjevom u parnicu.

3. Prijedlog radi razvrgnuća nije osnovan.

4. Razvrgnuće suvlasništva je postupak kojim prestaje suvlasnička zajednica nekretnine, a može se zahtijevati isključivo prema stanju upisanom u zemljišnoj knjizi, u odnosu na upisane suvlasnike i njihove suvlasničke udjele.

5. Tijekom postupka proveden je dokaz vještačenjem po vještaku geodetske struke koji je na licu mjesta identificirao predmetne nekretnine i utvrdio da su na grafičkom prikazu digitalnog katastarskog plana evidentirane samo kč. br. [katastarska čestica] dok ostale nekretnine navedene u zk. ul. [broj ZK uloška], a koje u svom podbroju sadrže oznaku „P22“, nisu prikazane na katastarskom planu. Daljnjom analizom katastarskog i zemljišnoknjižnog stanja vještak je utvrdio da su na katastarskom planu evidentirane nekretnine koje imaju isti brojnik kao predmetne nekretnine označene s „P22“ te da su te nekretnine upisane u više zemljišnoknjižnih uložaka s različitim nositeljima prava suvlasništva. Dakle, pojedine nekretnine obuhvaćene prijedlogom za razvrgnuće, osim kč. br. [katastarska čestica], upisane su u više zemljišnoknjižnih uložaka pri čemu su kao suvlasnici tih nekretnina upisane i osobe koje nisu obuhvaćene predmetnim prijedlogom niti sudjeluju u ovom izvanparničnom postupku.

6. Odredbom članka 47. stavka 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 i 81/15 - pročišćeni tekst; dalje: ZVDSP) propisano je da svaki suvlasnik ima pravo na razvrgnuće suvlasništva, ako je moguće i dopušteno, i to mu pravo ne zastarijeva. Prema članku 48. stavku 1. ZVDSP-a, suvlasnik može svoje pravo na razvrgnuće ostvarivati zahtijevajući ga potpuno ili djelomično, i to što se tiče suvlasnika s kojima se dijeli ili što se tiče stvari i prava glede kojih se suvlasništvo razvrgava, dok je stavkom 2. istoga članka propisano da će se pravo na razvrgnuće ostvarivati u sporazumu sa svim suvlasnicima s kojima se razvrgava suvlasništvo ili putem suda, ako nije što drugo zakonom određeno. Stavkom 3. istoga članka propisano je da se sudsko razvrgnuće provodi u izvanparničnom postupku, ako zakonom nije drukčije određeno. Odredbom članka 55 stavka 1. ZVDSP-a propisano je da svaki suvlasnik koji je sudjelovao u razvrgnuću stječe na temelju sporazuma o razvrgnuću ili pravomoćne odluke suda o razvrgnuću, na zakonom određeni način, pravo vlasništva ili neko drugo pravo, izvodeći ga iz onoga svoga suvlasničkog dijela s kojim je sudjelovao u tom razvrgnuću, a koji mu istodobno prestaje. Nadalje, člankom 56. stavkom 1. ZVDSP-a propisano je da razvrgnuće ne može biti na štetu prava trećih osoba, prava suvlasnika koji nisu sudjelovali u razvrgnuću, a kada razvrgnuće nije bilo potpuno - niti onih stvari i prava s kojima sudionici nisu sudjelovali u razvrgnuću.

7. Slijedom navedenog, odluka o razvrgnuću može proizvoditi stvarnopravne učinke samo u odnosu na one suvlasnike i glede onih stvari i prava koji su obuhvaćeni razvrgnućem, ali pritom prava suvlasnika koji u razvrgnuću nisu sudjelovali ne smiju biti dovedena u pitanje. U postupku sudskog razvrgnuća stoga svi suvlasnici nekretnine koja je predmet razvrgnuća moraju biti obuhvaćeni postupkom jer se odluka o načinu razvrgnuća mora odnositi na cjelinu suvlasničke zajednice predmetne nekretnine odnosno mora biti donesena na način kojim se ne dira u prava osoba koje u postupku nisu sudjelovale.

8. U postupku razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina suvlasnici se smatraju jedinstvenim i nužnim suparničarima zbog čega svi suvlasnici nekretnine moraju biti obuhvaćeni prijedlogom za razvrgnuće. Takvo pravno shvaćanje zauzeto je, među ostalim, u pravnom shvaćanju Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Su-IV-148/2018 od 15. lipnja 2018..

9. U konkretnom slučaju navedena procesna pretpostavka nije ispunjena.

10. Naime, iz provedenog geodetskog vještačenja i uvida u zemljišnoknjižno stanje proizlazi da pojedine nekretnine označene u zk. ul. [broj ZK uloška] kao kč. br. [katastarska čestica]/P22, 411/P22, 412/P22, 418/1, 418/5, 421/P22 i 422/P22 nisu samostalno prikazane na važećem grafičkom prikazu digitalnog katastarskog plana, već da se njihov identitet u katastarskom smislu veže uz katastarske čestice s istim brojnikom koje su evidentirane na katastarskom planu. Istodobno je utvrđeno da su nekretnine s tim istim brojnikom upisane u više zemljišnoknjižnih uložaka te da na njima, osim osoba obuhvaćenih ovim postupkom, postoje i drugi upisani suvlasnici.

11. Stoga se predmet razvrgnuća, u dijelu u kojem predlagatelji zahtijevaju razvrgnuće navedenih nekretnina, ne može poistovjetiti isključivo s pravima osoba upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška]. Riječ je o nekretninama na kojima prema utvrđenom zemljišnoknjižnom stanju postoje i prava drugih osoba koje nisu obuhvaćene prijedlogom. Tim osobama u ovom postupku nije omogućeno sudjelovanje, očitovanje o predmetu i načinu razvrgnuća, sudjelovanje u dokaznom postupku niti korištenje pravnih lijekova protiv odluke kojom bi se odlučilo o njihovim suvlasničkim pravima. Donošenje odluke o razvrgnuću u takvoj procesnoj situaciji bilo bi protivno članku 56. stavku 1. ZVDSP-a jer bi se njome moglo zadirati u prava suvlasnika koji u razvrgnuću nisu sudjelovali, a istodobno bi takva odluka bila zemljišnoknjižno neprovediva u dijelu u kojem bi se njome raspolagalo suvlasničkim pravima osoba koje nisu bile stranke ovog postupka.

12. Iz utvrđenog činjeničnog stanja proizlazi da su stranke kao prioritet istaknule razvrgnuće suvlasničke zajednice upravo na nekretnini na kojoj se nalazi kuća, označenoj kao kč. br. [katastarska čestica]/P22. Međutim, upravo u odnosu na tu nekretninu utvrđeno je da ona nije evidentirana na grafičkom prikazu katastarskog plana pod oznakom 412/P22, već da postoji katastarska čestica istog brojčanog identiteta koja je u zemljišnim knjigama povezana i s drugim suvlasnicima koji nisu obuhvaćeni ovim postupkom. Sud u ovom postupku ne može odlučiti o razvrgnuću suvlasničke zajednice na toj nekretnini jer bi time odlučio o stvarnopravnom odnosu i pravima osoba koje nisu sudjelovale u postupku.

13. Isto tako, nema mjesta upućivanju predlagateljica u parnicu kako su to predložile protustranke. Naime, člankom 27. stavkom 1. Zakona o izvanparničnom postupku („Narodne novine“ 59/23; dalje: ZIP) propisano je da će, ako u postupku u kojem sudjeluju dvije ili više stranaka dođe do spora o pravu čije rješenje ovisi o utvrđivanju spornih činjenica, sud prekinuti izvanparnični postupak i uputiti predlagatelja na parnični postupak ili drugi postupak pred nadležnim sudom ili drugim tijelom. Stavkom 4. istoga članka propisano je da će, ako među strankama nema spora o bitnim činjenicama, već o pravu koje se temelji na tim činjenicama, sud o spornom pravu odlučiti u izvanparničnom postupku.

14. U konkretnom slučaju ne postoji spor o tome tko je upisan kao suvlasnik predmetnih nekretnina niti postoji spor o nekoj drugoj odlučnoj činjenici čije bi utvrđivanje bilo pretpostavkom za odluku o pravu na razvrgnuće. Naprotiv, upravo je zemljišnoknjižnim stanjem utvrđeno da postoje suvlasnici koji nisu obuhvaćeni prijedlogom. Dakle, ne radi se o sporu o pravu u smislu članka 27. ZIP -a, već o nedostatku procesne pretpostavke za vođenje postupka u odnosu na predmet razvrgnuća kako je određen prijedlogom.

15. U konkretnom slučaju jedino razvrgnuće koje bi, prema postojećem katastarskom i zemljišnoknjižnom stanju, eventualno bilo moguće provesti bez uključivanja drugih suvlasnika jest na česticama broj 416/7, 425/1 i 425/6 koje su kao samostalne čestice evidentirane na grafičkom prikazu digitalnog katastarskog plana. Međutim, niti u odnosu na te nekretnine među sudionicima nije postignut sporazum o načinu razvrgnuća, dok su sami sudionici kao prioritetno pitanje istaknuli razvrgnuće nekretnine na kojoj se nalazi kuća odnosno kč. br. [katastarska čestica]/P22.

16. Prema članku 49. stavku 1. ZVDSP-a suvlasnici sporazumno određuju način razvrgnuća, u granicama mogućega i dopuštenoga, dok je prema stavku 4. istoga članka, ako se suvlasnici ne mogu sporazumjeti o bilo kojem pitanju razvrgnuća, svaki od njih ovlašten zahtijevati da o tome odluči sud. Č lankom 50. ZVDSP-a nadalje su propisani načini sudskog razvrgnuća, pri čemu je sud, kada ne postoji sporazum stranaka o načinu razvrgnuća, ovlašten odrediti zakonom predviđeni način razvrgnuća. Međutim, ovlast suda da, u slučaju izostanka sporazuma, sam odredi način razvrgnuća ne znači da može proširiti krug osoba koje sudjeluju u razvrgnuću niti odlučiti o suvlasničkim pravima osoba koje nisu obuhvaćene prijedlogom. Upravo suprotno, pretpostavka za primjenu članka 50. ZVDSP-a jest sudjelovanje svih suvlasnika u postupku razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina koje su predmet razvrgnuća.

17. Slijedom svega navedenog, u ovom postupku nisu ispunjene procesne pretpostavke za donošenje odluke o razvrgnuću suvlasničke zajednice nekretnina navedenih u prijedlogu budući da prijedlogom nisu obuhvaćeni svi suvlasnici nekretnina koje su predmet razvrgnuća. Ovakvom odlukom predlagateljicama se ne uskraćuje pravo iz članka 47. ZVDSP-a da u bilo koje doba zahtijevaju razvrgnuće suvlasništva, već im se samo onemogućuje da to pravo ostvare u postupku u kojem nisu obuhvaćeni svi suvlasnici nekretnina koje su predmet razvrgnuća. Predlagatelji stoga mogu ponovno zahtijevati sudsko razvrgnuće, uz pravilno označavanje predmeta razvrgnuća i obuhvaćanje svih osoba koje su prema zemljišnoknjižnom stanju suvlasnici predmetnih nekretnina.

U Gospiću 15. rujna 2026.

Sudac:

Mirjana Kosanović

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja stranka može podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka rješenja. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

Dna:

1. HJ, [adresa] (punomoćnik za primanje pismena u RH)

2. Odvjetnica Martina Perenčević Habeković, Zagreb, Smičiklasova 18