Poslovni broj: UsI-2154/2025-17

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Splitu, po sucu Milanu Franiću, uz sudjelovanje zapisničarke Marijane Vidaković, u upravnom sporu tužitelja pod 1) FN, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 2) JN, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i pod 3) VN, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koje zastupaju opunomoćenici odvjetnici u Odvjetničkom društvu Babić & Babić d.o.o. Split, Put Plokita 8, protiv tuženika Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Ulica Republike Austrije 14, Zagreb, OIB: 95093210687, uz sudjelovanje zainteresirane osobe UN, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa opunomoćenica odvjetnica Ivanka Šamija, Lička 6b, Split, radi građevinske dozvole, 31. kolovoza 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev za poništenje rješenja tuženika Klasa: UP/II-361-03/25-02/192, Urbroj: 531-03-25-3 od 4. srpnja 2025. i građevinske dozvole prvostupanjskog tijela Grada Splita, Upravnog odjela za urbanizam, Odsjeka za izdavanje akata prostornog uređenja i gradnje Klasa: UP/I-361-03/23-01/000048, Urbroj: 2181-1-10-3/4-25-0039 od 13. veljače 2025.

II. Nalaže se tužiteljima pod 1), 2) i 3) da, u roku od 15 dana od dana dostave pravomoćne odluke o naknadi troška ovoga upravnog spora, isplate zainteresiranoj osobi iznos 2.500,00 eur na ime naknade troška ovoga upravnog spora, a za više traženo od toga iznosa zahtjev zainteresirane osobe za naknadu troška ovoga upravnog spora se odbija kao neosnovan; dok se zahtjev tužitelja pod 1), 2) i 3) za naknadu troška ovoga upravnog spora odbija kao neosnovan u cijelosti.

Obrazloženje

1. Navedenim rješenjem tuženika (dalje: osporeno rješenje), odbijene su žalbe koje su tužitelji pod 1), 2) i 3) (dalje: tužitelji) i TN izjavili protiv navedene građevinske dozvole prvostupanjskog tijela (dalje: prvostupanjska građevinska dozvola), izdane zainteresiranoj osobi, kao investitorici, za građenje zgrade stambene namjene, 2.b skupine, na građevnoj čestici kat. čest. zem. [katastarska čestica] (sud. čest. zem. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina], u skladu s glavnim projektom zajedničke oznake ZOP: SG 01, koji je sastavni dio građevinske dozvole, a kojega je glavna projektantica GN, dipl.ing.arh., br. ovl. A 3085.

2. Tužitelji, u pravodobnoj tužbi, u podnesku, i na raspravi, u bitnome, prigovaraju kako se izlaže u nastavku obrazloženja ove presude, ističući zahtjeve navedene u izreci ove presude.

3. Tuženik, u odgovoru na tužbu, predlaže odbijanje tužbenog zahtjeva, pozivom na obrazloženje osporenog rješenja.

4. Zainteresirana osoba, u odgovoru na tužbu, u podnescima, i na raspravi, navodi, u bitnome, u smislu, da su svi prigovori tužitelja neutemeljeni a osporeno rješenje zakonito u cijelosti. Pritom izlaže kako se, u bitnome, navodi u nastavku obrazloženja ove presude. Predlaže odbijanje svih zahtjeva tužitelja. Zahtijeva naknadu troška ovoga upravnog spora.

5. U ovome upravnom sporu, dostavljanjem svih gore navedenih podnesaka, i održavanjem javne rasprave 17. srpnja 2026., strankama je omogućeno izjašnjavanje o zahtjevima i navodima drugih stranaka te svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovoga spora; shodno članku 6. stavku 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ broj 36/24, dalje: ZUS-a).

5.1. Rasprava je održana u prisutnosti uvodno imenovanih odvjetnika, opunomoćenika tužitelja i zainteresirane osobe, a bez prisutnosti uredno pozvanog tuženika koji nije opravdao izostanak (članci 89. stavak 4. i 91. stavak 3. ZUS -a).

6. U dokaznom postupku na raspravi u ovome sporu, čitana je sva dokumentacija spisa ovoga spora i spisa predmetnoga upravnog postupka koji je tuženik dostavio uz odgovor na tužbu. Preostale, po tužiteljima predložene dokaze, vještačenjem te pribavljanjem i čitanjem spisa nekadašnjeg Upravnog suda RH broj Us-12600/2006, ovaj sud nije izvodio jer je to bilo suvišno za presuđenje kod navedenih izvedenih dokaza.

7. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

8. Predmet ovoga spora je ocjena zakonitosti osporenog rješenja i prvostupanjske građevinske dozvole, izdane na zahtjev koji je investitorica (zainteresirana osoba) podnijela 6. ožujka 2023.

9. Zato se, u konkretnom slučaju, primjenjuje Zakon o gradnji („Narodne novine“ broj 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19; dalje: ZOG) u članku 108. propisuje: „(1) Zahtjev za izdavanje građevinske dozvole podnosi investitor.

(2) Zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola investitor prilaže:

1. glavni projekt u elektroničkom obliku

2. ispis glavnog projekta ovjeren od projektanata i glavnog projektanta ako je u njegovoj izradi sudjelovalo više projektanata

3. iskaznicu energetskih svojstava zgrade u elektroničkom obliku, potpisanu elektroničkim potpisom

4. ispis Iskaznice energetskih svojstava zgrade ovjerene od projektanata i glavnog projektanta ako je u njezinoj izradi sudjelovalo više projektanata

5. pisano izvješće o kontroli glavnog projekta, ako je kontrola propisana

6. potvrdu o nostrifikaciji glavnog projekta, ako je projekt izrađen prema stranim propisima

7. dokaz pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole

8. dokaz da može biti investitor (koncesija, suglasnost ili drugi akt propisan posebnim propisom) ako se radi o građevini za koju je posebnim zakonom propisano tko može biti investitor i

9. dokaz da je vlasnik građevinskog zemljišta ispunio svoju dužnost prijenosa dijela zemljišta u vlasništvo jedinice lokalne samouprave, odnosno dužnosti sklapanja ugovora o osnivanju služnosti provoza i/ili prolaza, propisane posebnim zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje, ako takva dužnost postoji.“

10. Člankom 110. ZOG je propisano:

„(1) Tijelo graditeljstva dužno je izdati građevinsku dozvolu za građevinu za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola nakon što u provedenom postupku utvrdi da:

1. su uz zahtjev priloženi svi propisani dokumenti

2. su utvrđeni svi propisani posebni uvjeti i uvjeti priključenja

3. su izdane sve propisane potvrde glavnog projekta

4. je glavni projekt u pogledu lokacijskih uvjeta izrađen u skladu s uvjetima za provedbu zahvata u prostoru propisanim prostornim planom

5. je glavni projekt izradila ovlaštena osoba

6. je glavni projekt propisno označen i da je izrađen tako da je onemogućena neovlaštena promjena njegova sadržaja, odnosno zamjena njegovih dijelova 7. je donesen urbanistički plan uređenja, ako se dozvola izdaje na području za koje je posebnim zakonom propisana obveza njegova donošenja.

(2) Stavak 1. podstavak 7. ovoga članka ne odnosi se na izdavanje građevinske dozvole za:

1. rekonstrukciju postojeće građevine

2. građenje nove građevine na mjestu ili u neposrednoj blizini mjesta prethodno uklonjene postojeće građevine unutar iste građevne čestice, kojom se bitno ne mijenja namjena, izgled, veličina i utjecaj na okoliš dotadašnje građevine.

(3) Tijelo graditeljstva dužno je izdati građevinsku dozvolu za građenje nove zgrade za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola nakon što u provedenom postupku utvrdi da:

1. su ispunjeni uvjeti iz stavka 1. ovoga članka 2. postoji mogućnost priključenja građevne čestice, odnosno zgrade na prometnu površinu ili da je izdana građevinska dozvola za građenje prometne površine 3. postoji mogućnost priključenja zgrade na javni sustav odvodnje otpadnih voda, ako prostornim planom nije omogućeno priključenje na vlastiti sustav odvodnje i 4. postoji mogućnost priključenja zgrade na niskonaponsku električnu mrežu ili da ima autonomni sustav opskrbom električnom energijom ako se radi o zgradi u kojoj je projektirano korištenje iste.

(4) Stavak 3. podstavci 2., 3. i 4. ovoga članka ne odnosi se na rekonstrukciju

12. Člankom 113. ZOG je propisano:

„(1) Građevinska dozvola izdaje se za:

1. građenje cijele građevine

2. izvođenje radova na postojećoj građevini propisanih ovim Zakonom

3. građenje jedne ili više cjelovitih građevina složene građevine (etapa) određenih lokacijskom dozvolom ili

4. jednu ili više faza pojedine građevine određenih lokacijskom dozvolom. (2) Glavni projekt je sastavni dio građevinske dozvole, a što na njemu mora biti navedeno i ovjereno po tijelu graditeljstva.“

11. Predmetna čestica je u obuhvatu Generalnog urbanistički plana Splita ("Službeni glasnik Grada Splita", broj 1/06, 11/06-ispravak greške, 15/07, 3/08, 3/12, 32/13, 52/13, 41/14 i 55/14 – pročišćeni tekst; dalje: GUP-a), i to:

- u zoni „S-stambena namjena" (prema kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena prostora GUP-a).

- u konsolidiranom području oznake "2.3. Zaštita i uređivanje pretežito dovršenih prostora mješovite gradnje" (prema kartografskom prikazu 4.b Urbana pravila GUP-a),

- unutar dijela povijesnog gradskog tkiva - kulturno dobro od lokalnog značaja - Zona "C" (prema kartografskom prikazu 4.a Uvjeti korištenja GUP-a).

12. Čitanjem navedenoga, po tuženiku dostavljenog, spisa upravnog postupka koji je prethodio ovom upravnom sporu, ovaj sud je utvrdio da tom spisu prileži:

- ovjereni ispis navedenoga glavnog projekta, koji glavni projekt je propisno označen sastavnim dijelom građevinske dozvole i izrađen na način da je onemogućena promjena njegovog sadržaja odn. zamjena njegovih dijelova;

- iskaznica energetskih svojstava zgrade u ovjerenom ispisu,

- izvadak iz zemljišne knjige Općinskog suda u Splitu, Zemljišnoknjižni odjel Split, z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], prema kojemu je zainteresirana osoba uknjiženi vlasnik, za cijelo, bez upisanih tereta, gore navedene sud.čest. zem od koje se formira ovdje predmetna građevna čestica, pa je time i tako dokazan pravni interes za izdavanje zahtijevane građevinske dozvole, sukladno članku 108. stavak 2. točka 7. ZOG u vezi članka 109. stavak 1. točka 1. ZOG.

13. Nadalje je u postupku utvrđeno da postoji mogućnost priključenja na prometnu površinu/ [adresa] u [adresa], na niskonaponsku mrežu, te na javni sustav odvodnje, kao i da su utvrđeni svi propisani posebni uvjeti odn. uvjeti priključenja te su izdane sve potvrde glavnog projekta koje su navedene u obrazloženju prvostupanjske građevinske dozvole (na str 5. toč. b) i c).

14. Iz stanja spisa predmetnog upravnog postupka, razvidno je da je, prije izdavanja prvostupanjske građevinske dozvole, strankama, pa tako i tužiteljima, pružena mogućnost uvida u spis predmeta radi izjašnjenja (članak 115. stavak 1. i 2. ZOG); koju mogućnost su tužitelji i iskoristili.

15. Što se tiče parametara predmetne gradnje tj. lokacijskih uvjeta utvrđenih osporenim rješenjem odn. prvostupanjskom građevinskom dozvolom , iz prvostupanjske građevinske dozvole (str. 5 do 7, toč. d). i glavnog projekta koji je njen sastavni dio, proizlazi, da su oni utvrđeni sukladno mjerodavnim odredbama iz članaka 8., 27., 32., 33., 49. i 66. GUP. Tomu tužitelji, u ovome upravnom sporu (a i u upravnom postupku koji mu je prethodio), prigovaraju, kako slijedi.

16. Tužitelji prigovaraju da su parametri gradnje prvostupanjskom lokacijskom dozvolom utvrđeni sukladno odredbi iz članka 66. GUP-a kojom su isti uvjetovani time da se radi o interpolaciji (jer je tom odredbom propisano "ukoliko se nova (jedna) građevna čestica formira između dvije izgrađene čestice"). No ovdje predmetna zgrada da glavnim projektom nije projektirana kao interpolacija budući da predmetna građevna čestica, istočno i zapadno, ne graniči sa izgrađenim česticama.

17. Suprotno ovome prigovoru tužitelja, i ovaj sud je stava da je, polazeći od navoda s tim u vezi danih u glavnome projektu (str. 44-52), u osporenom rješenju odn. prvostupanjskoj građevinskoj dozvoli, pravilno utvrđeno da se ovdje predmetna građevna čestica "formira između dvije izgrađene čestice" kako je propisano gore citiranim mjerodavnim dijelom članka 66. GUP sukladno kojemu su u konkretnome slučaju utvrđeni pojedini parametri gradnje odn. lokacijski uvjeti.

18. Naime, na istoku, predmetna građevna čestica (k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) neposredno graniči sa k. č. [katastarska čestica]; koja je u naravi izgrađena ulična odn. javna površina i to izgrađena pješačka ulična komunikacija sa izgrađenim stepenicama a istočno od ove pješačke/ulične komunikacije su izgrađene višestambene zgrade. Sve to se vidi na ispisu "street view" fotografija sa ucrtanim granicama netom navedenih dviju k.č. (sve na str. 46., 47. i 50 glavnog projekta, MAPA 1. ARHITEKTONSKI PROJEKT).

19. Nadalje, na zapadu, predmetna građevna čestica (k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) neposredno graniči sa k. č. [katastarska čestica]; koja, suprotno navodima tužitelja, a prema podacima koje je Grad Split dao tijekom predmetnoga upravnog postupka, nije javna površina, nego je to privatni kolno-pješački pristup, širine cca 2 m, koji vodi do privatnog natkrivenog parkirališta u funkciji druge postojeće višestambene a zapadno od navedene k. č. [katastarska čestica] je višestambena zgrada i navedeno natkriveno parkiralište do kojega taj privatni kolni pristup i vodi (sve vidljivo na fotografijama na str. 51 i 52 glavnog projekta, MAPA 1. ARHITEKTONSKI PROJEKT).Stoga se, po stavu ovoga suda, navedenu k. č. [katastarska čestica], ne može smatrati neizgrađenom česticom budući da ona svojim karakteristikama (širina cca 2 m) ne udovoljava prostorno-planskim uvjetima ikakve nove gradnje, nego bi ju se jedino moglo obuhvatiti građevnom česticom postojeće građevine odn. zgrade, sukladno njenoj namjeni privatnog kolnog pristupa pomoćnom objektu odn. natkrivenom parkiralištu.

20. Zbog navedenog, po nalaženju ovoga suda, a suprotno ovom prigovoru tužitelja, netom navedene dvije k.č., između kojih se formira ovdje predmetnu građevnu česticu, ne može se smatrati neizgrađenim česticama; pa je u konkretnome slučaju udovoljeno citiranom uvjetu "ukoliko se nova (jedna) građevna čestica formira između dvije izgrađene čestice" iz članka 66. GUP-a.

21. U prilog tomu da se ovdje ipak radi o zemljištu na kojemu je dopuštena nova gradnja, odn. o neizgrađenom građevinskom zemljištu; govorilo bi i to što se predmetnu građevnu česticu formira upravo od onoga zemljišta koje je naturalno denacionalizirano (vraćeno u vlasništvo prijašnjim vlasnicima) baš kao neizgrađeno građevinsko zemljište.

22. Tužitelji, nadalje, prigovaraju da nije udovoljeno uvjetu minimalne udaljenosti predmetne zgrade od granica građevne čestice, ima li se u vidu da ta građevna čestica i sa istoka i sa zapada graniči sa gore navedenim javnim površinama, kao i to da ta udaljenost u glavnom projektu, nije iskazana od podesta sa stepenica na pročelju, nego je pogrešno iskazana od same linije toga pročelja na kojemu je taj podest sa stepenicama.

23. Sporne minimalne udaljenosti, kojima tužitelji prigovaraju, su na istoku 3,02 m a na zapadu je 3,06 m; kako se to u glavnome projektu navodi tekstualno (na str. 55) i prikazuje grafički ("ŠIRA SITUACIJA"-LIST 1 i "SITUACIJA"-LIST 2).

24. Navedene minimalne udaljenosti (3,02 m i 3,06 m), a kako se to pravilno navodi u prvostupanjskoj građevinskoj dozvoli te u odgovoru zainteresiran osobe na tužbu, sukladne su mjerodavnim odredbama iz članaka 27. i 49. GUP-a.

25. Prema tim odredbama, od granice susjedne građevne čestice, kao i od javne površine, građevina može biti udaljena minimalno 3 metra (članak 27. GUP -a); s tim da je, kod javne prometne površine, za minimalnu udaljenost manju od 5 m propisan i ovaj dodatni uvjet: "gdje zbog lokalnih uvjeta to nije moguće ili gdje lokalni uvjeti dopuštaju manju udaljenost." (članak 49. GUP).

26. Stoga je, u konkretnome slučaju, i po stavu ovoga suda, a suprotno ovom prigovoru tužitelja, i na zapadu i sa istoku, dopušteno minimalno 3,00 m udaljenosti od granice građevne čestica; imajući u vidu, da zapadno neposredno granična k. č. [katastarska čestica] nije javna nego je privatna površina (kako je to već gore obrazloženo ovom presudom), dok od istočno neposredno granične k. č. [katastarska čestica], koja je javno prometna površina, lokalni uvjeti dopuštaju manju udaljenost od 5 m, s obzirom da postoje s njom neposredno granične postojeće zgrade; kako se to pravilno navodi u obrazloženju prvostupanjske građevinske dozvole (str. 9 i 10) te u odgovoru zainteresirane osobe na tužbu.

27. Nadalje, suprotno prigovoru tužitelja, sporni betonski podest s tri stube koje vode do ulaza u predmetnu zgradu, u glavnome projektu (MAPA 2. PROJEKT KONSTRUKCIJE) je projektiran kao element uređenja okolnog terena zgrade a ne kao element pročelja zgrade na kojemu je ulaz u zgradu. To je vidljivo na PLANU POZICIJA PRESJEK 1-1 koji je uložen u glavni projekt, MAPA 2. PROJEKT KONSTRUKCIJE. Posljedično tomu se minimalna udaljenost u konkretnome slučaju ne mjeri od toga podesta nego se mjeri od toga pročelja; kako se to pravilno navodi u odgovoru zainteresirane osobe na tužbu.

28. U odnosu na pozivanje tužitelja na presudu Upravnog suda Republike Hrvatske broj UsI-12600/2006-9 od 23. listopada 2009., navesti je da se ta presuda ni ne odnosi na ovdje predmetnu upravnu stvar radi izdavanja građevinske dozvole, u kojoj se upravni postupak vodi po zahtjevu zainteresirane osobe podnesenom 2023. a ta je presuda donesene 2009. i to u drugoj upravnoj stvari radi izdavanja lokacijske dozvole.

29. Najzad, neosnovano tužitelji prigovaraju da je osporeno rješenje neobrazloženo glede njihovih žalbenih navoda. To jer se obrazloženjem osporenog rješenja, sukladno odredbi iz članka 120. stavak 3. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ broj 47/09 i 110/21, dalje: ZUP-a) upućuje na obrazloženje prvostupanjske građevinske dozvole upravo glede onih parametara gradnje odn. lokacijskih uvjeta kojima su tužitelji u žalbama prigovarali, a koji su pravilno i potpuno utvrđeni i obrazloženi u prvostupan jskoj građevinskoj dozvoli.

30. Imajući u vidu, prethodno izloženo stanje spisa upravnog postupka koji je prethodio ovome upravnom sporu, te prethodno obrazloženo analizirane prigovore tužitelja; ovaj sud ocjenjuje da je taj postupak proveden zakonito; pri čemu su pravilno utvrđene sve činjenice koje su pravno relevantne u smislu citiranog članka 111. ZOG, te su u vezi tih činjenica dani pravilni, jasni i neproturječni razlozi u obrazloženju osporenog rješenja odn. prvostupanjske građevinske dozvole, koje rješenje odn. dozvola je doneseno pravilnom primjenom prethodno navedenih mjerodavnih odredaba navedenih materijalnih propisa.

30.1. Stoga ovaj sud osporeno rješenje, kao i prvostupanjsku građevinsku dozvolu, ocjenjuje zakonitim.

30.2. Nije ostvaren koji od razloga ništavosti (članak 128. stavka 1. ZUP-a) na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti (članak 47. stavak 3. ZUS).

31. Zbog navedenog je, na temelju članka 116. stavka 1. ZUS-a, presuđeno kao u točki I. izreke.

32. S obzirom na uspjeh zainteresirane osobe u ovome sporu, trebalo je tužitelje obvezati da joj naknade zatraženi trošak odvjetničkog sastavljanja odgovora na tužbu i zastupanja na navedenome ročištu za raspravu. To su dvije radnje, svaka po 500 bodova, što pomnoženo vrijednošću boda (2,00 EUR) iznosi 2.000,00 EUR, a uvećano za 25% PDV-a (500,00 EUR) daje ukupan iznos 2.500,00 eur; sve sukladno Tbr. 27. točka 1. alineja druga te točka 2., Tbr. 52. stavak 3. i Tbr. 54. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 138/23.). Više traženo od toga iznosa, a za odvjetničko sastavljanje podneska; zainteresiranoj osobi nije priznato jer to nije opravdano učinjen izdataka budući da se u tomu podnesku opširnije iznosi ono što je u odgovoru zainteresirane osobe na tužbu u bitnome već izneseno. Tužiteljima nije priznata tražena naknada troška jer su u cijelosti izgubili ovaj upravni spor.

32.1. Stoga je, na temelju članka 144. i članka 147. stavka 1. te članka 148. ZUS-a, odlučeno kao pod točkom II. izreke.

U Splitu 31. kolovoza 2026.

SUDAC

Milan Franić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude, dopuštena je žalba, u roku od 15 dana od dana dostave, putem ovoga suda, u 5 primjeraka, za Visoki upravni sud Republike Hrvatske. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude.

DNA:

1. opun. tužitelja pod 1) do 3), uz zapisnik o objavi

2. tuženiku, uz zapisnike o raspravi i objavi

3. opun. zaint. o., uz zapisnik o objavi

4. u spis