Republika Hrvatska

Općinski sud u Bjelovaru

J. Jelačića 3, Bjelovar

Poslovni broj: R1 Ob-211/2026-14

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Bjelovaru, po sucu Martini Kozar, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom postupku predlagatelja Hrvatskog zavoda za socijalni rad, OIB: 52966791065, Zagreb, Trg Nevenke Topalušić 1, Područni ured Bjelovar, zastupan po upraviteljici ZOM, dipl. soc. radnici, a oboje po punomoćniku ZO, mag.iur., protiv protustranke PO, OIB: [osobni identifikacijski broj], kojega zastupa poseban skrbnik ČO, zaposlenik Centra za posebno skrbništvo - Podružnica Virovitica, Trg Ljudevita Patačića 1, radi djelomičnog lišenja poslovne sposobnosti protustranke, 14. rujna 2026.,

r i j e š i o  j e

Protustranka BO, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.2001. u [adresa] od oca LO i majke HO, s prebivalištem u [adresa], sada u Neuropsihijatrijskoj bolnici dr. Ivan Barbot Popovača, djelomično se lišava poslovne sposobnosti u dijelu koji se odnosi na: donošenje odluka o zdravlju, odlučivanju o zdravstvenom liječenju i uzimanju terapije, ostvarivanju prava iz sustava socijalne i zdravstvene skrbi, upravljanju novcem i imovinom, raspolaganju prihodima, sklapanju ugovora i drugih pravnih poslova, odlučivanju o smještaju, zastupanju pred sudovima, upravnim tijelima, bankama i drugim institucijama.

Obrazloženje

1. Predlagatelj je protiv protustranke PO (u daljnjem tekstu: protustranka) podnio prijedlog radi djelomičnog lišenja poslovne sposobnosti.

1.1. U prijedlogu se navodi da je protustranka rođen u izvanbračnoj zajednici roditelja GO i SO. Odgajan je u primarnoj obitelji, brigu je najviše preuzela braka po ocu Z. Krenuo je u školu sa sedam godina, a brigu o školovanju najviše je vodila baka Z. Baka je redovito odlazila na informacije i roditeljske sastanke, pisala s njim domaće zadaće te vježbala čitanje i pisanje. Upućen je na opservaciju te mu je predložen pojačani individualni rad iz svih predmeta. Tijekom prvog razreda BO nije imao većih ispada u ponašanju, bilo je nekoliko ispada, ali je učiteljica razgovor postizala da bude miran i poslušan. Otac je već tada svjedočio da mu je BO u dva navrata ukrao novac iz novčanika, a novac je trošio na kupnju slatkiša za sebe i prijatelje. Kada je BO govorio o majci nije pokazivao nikakve emocije, majku je opisivao kao nižeg, manje vrijednog člana obitelji, smetnju. Činjenicu da majci govori ružne riječi („đubre“), da je udara nogama i da joj brani da ga dodiruje, mazi ili dira njegove stvari smatra potpuno normalnim i o tome govori bez zadrške. Ovakva njegova ponašanja nailazila su na prešutno odobravanje od strane bake, ali i oca što je kod PO stvorilo dojam kako isto nije neuobičajeno, već naprotiv poželjno. Već tada u dobi od osam godina govorio je kako majku uopće ne uvažava, s njom ne razgovara, ne povjerava joj se i jedva je čekao da se ona odseli iz kuće. Pri tome SO se nije niti trudila sa sinom uspostaviti odnos (što se djelomično može pripisati bolesti) već svojim ponašanjem isti dodatno narušava. Iskazivao je kako ga majka često znala napadati i na način da ga želi tući šibom ili rukom, ali je baka to sprječavala. Nakon SO odlaska iz kućanstva mijenja se obiteljska dinamika kad se u kućanstvo doselila GO nova djevojka ĆO, a koja se osoba djelomično lišena poslovne sposobnosti koja nije sposobna brinuti se niti o sebi. U takvoj situaciji baka Z nije više mogla pravilno skrbiti o PO niti ga zaštiti od negativnih utjecaja oca i maćehe. Majka od kada se odselila iz kućanstva nije ispunjavala ispunjavala većinu sadržaja roditeljske skrbi te je prema tome Centar za socijalnu skrb Bjelovar pokrenuo kod Općinskog suda u Bjelovaru 2010. postupak povjeravanja mlljt. djeteta ustanovi socijalne skrbi te određivanje susreta i druženja roditeljima.

Protustranci je rješenjem predlagatelja s danom 18. rujna 2014. priznato pravo na dugotrajni smještaj u Dječjem domu A.G. Matoš, Selska 132. Dana 21. lipnja 2016. tijekom terenskog obilaska PO u kućanstvu majke kada je bio na ljetnim praznicima utvrđeno je da se protustranka posvađao s očuhom P, što je rezultiralo fizičkim obračunom, te je BO vraćen u Dom. Kasnije je bio na smještaju u Domovima, a rješenjem predlagatelja KLASA: UP/I-553-02/17-01/9, URBROJ: 2103- 14/03-06-17-5, od 08. rujna 2017. upućen je na izvršavanje odgojne mjere - upućivanja u odgojnu ustanovu u Odgojni dom Ivanec, počev od 11. rujna 2017. Dana 21. ožujka 2019. istekao je maksimalni zakonom predviđen rok trajanja odgojne mjere te je BO u Odgojnom domu Ivanec uz dogovor stručne službe Odgojnog doma, ovog CZSS-a i Općinskog suda u Bjelovaru ostao do završetka započetog procesa radnog osposobljavanja pri Centru za odgoj i obrazovanje Pahinsko. Dana 28. svibnja 2019. Odgojni je dom Ivanec pismeno obavijestio ovaj Centar kako je BO s danom 22. svibnja 2019. uspješno završio upisani obrazovni program te je istoga dana u pratnji oca LO otišao iz Ustanove kući. Rješenjem predlagatelja KLASA: UP/I-553- 02/19-01/4, URBROJ: 2103-14/05-02-19-3, od 06. lipnja 2019. prestaje pravo na socijalnu uslugu skrbi izvan vlastite obitelji - privremeni smještaj u Odgojnom domu Ivanec, Pahinsko 6, sa danom 22. svibnja 2019. Nakon punoljetnosti vratio se kod majke u kućanstvo, a u kojemu razdoblju života s majkom je bilo nasilnih ponašanja protustranke i članova obitelji 2020., 2022. godine, a tijekom 2024. su između majke i Č bile konstante svađe, a sve je eskaliralo u rujnu 2024. kada je majka PO prijavila za obiteljsko nasilje te su PO izrečene mjere opreza udaljavanje iz zajedničkog kućanstva i zabrana prilaska majci, a od kada živi s ocem i njegovom partnericom B u očevu kućanstvu na adresi [adresa].

1.2. Dok je živio s majkom protustranka se nije liječio niti je koristio propisanu terapiju, otac ga je vodio na liječničke kontrole i nekoliko puta je bio hospitaliziran u Općoj bolnici Bjelovar na Odjelu psihijatrije, no liječenje nije imalo uspjeha jer BO više nije mogao funkcionirati sam, samostalno pripremiti obrok niti obavljati osobnu higijenu, u svemu su mu pomagali otac i maćeha L. Dana 09. ožujka 2025. otac GO dostavio je potrebnu dokumentaciju za BO prijem u Bolnicu "Sv. Rafael" Strmac te je predlagatelj odmah uputio zahtjev, a 11. ožujka 2025. ocu LO potvrđeno je od strane Bolnice "Sv. Rafael" Strmac da će primiti PO na hospitalizaciju, međutim, istoga dana u popodnevnim satima BO je zapalio očevu kuću koja je u potpunosti izgorjela sa svim stvarima. Nakon tog događaja hospitaliziran je u Općoj bolnici Bjelovar, Odjelu psihijatrije. Dana 14. ožujka 2025. predlagatelj je izvršio terenski izvid na adresi Opće bolnice Bjelovar, Odjela psihijatrije te je obavljen razgovor s PO. BO navodi kako je toga dana palio papiriće od bombona i na taj način izazvao požar u kući. Nije pokušao ugasiti nego je legao u krevet i nije pokušao izaći iz kuće. Navodi kako je susjed H došao i izveo ga iz kuće. U bolnici se nalazio do 20. ožujka 2025. kada je otpušten iz bolnice, a zatim priveden zbog osnovane sumnje u počinjenje kaznenog djela. Tijekom istraženog postupka bio je smješten u Zatvorskoj bolnici u Zagrebu, a od tamo je Odlukom Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Uprave za zatvorski sustav, KLASA: 730-03/25-01/1297, URBROJ:514-10-06-01-02/60-25-1, zaprimljen je u Neuropsihijatrijsku bolnicu Popovača dana 12. svibnja 2025. na Odjel muške urgentne psihijatrije VIII-a, radi potrebe za pružanjem zdravstvene skrbi tijekom istražnog zatvora. Dana 17. rujna 2025. premješten je na forenzičko liječenje na Odjel za forenzičku psihijatriju III-d, a sukladno Rješenju Županijskog suda u Bjelovaru, poslovni broj: R1-7/2025-6, a na temelju pravomoćne Presude Općinskog suda u Bjelovaru, poslovni broj: K-226/2025-18, od 01. srpnja 2025. kojom je utvrđeno da je u neubrojivom stanju počinio protupravno djelo zakonskih obilježja kaznenog djela protiv opće sigurnosti - dovođenje u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom, opisano člankom 215. stavkom 1. Kaznenog zakona te mu je temeljem članka 554. stavka 1. Zakona o kaznenom postupku određen prisilni smještaj u psihijatrijskoj ustanovi.

1.3. Uvidom u Izvod iz povijesti bolesti, Neuropsihijatrijske bolnice "Dr. Ivan Barbot" Popovača, od dana 20. listopada 2025. utvrđeno je da je izvršeno psihijatrijsko vještačenje kojim je zaključeno da je BO intelektualno funkcioniranje na razini lake mentalne retardacije, čak i slabije, emocionalno je sniženog kapaciteta kod kojeg je prisutan duboki poremećaj u strukturi ličnosti kojim dominira nezrelost i nestabilnost, a što je posljedica organskog oštećenja, koje je najvjerojatnije nastalo još ti jekom trudnoće ili poroda te je rezultiralo sniženim organskim i intelektualnim nivoom. Na toj osnovi razvio se organski poremećaj ličnosti, a kasnije su se psihički poremećaji produbljivali, tako da su se zadnjih mjeseci javile promjene koje su dijagnosticirane kao Neorganska nespecificirana psihoza. Pri dolasku na liječenje u Neuropsihijatrijsku bolnicu Popovača BO je indiferentnog raspoloženja, zaravnjenog afekta, tok misli je osiromašen, spontano ne producira, daje jednostavne odgovore na pitanja, ne pronalaze se organizirane sumanutosti, negirao je halucinacije i iste se ne naslućuju. Voljno-nagonski dinamizmi su održani. Kognitivno-mnestičke funkcije su narušene po primarnom tipu. BO upoznat je od strane socijalne radnice u Neuropsihijatrijsku bolnicu Popovača sa postupkom djelomičnog lišenja poslovne sposobnosti te je suglasan sa istim. Dana 27. veljače 2026. predlagatelj je zaprimio rješenje Županijskog suda u Sisku, poslovni broj: R1-298/2026-9, od dana 24. veljače 2026. kojim je PO produžen prisilni smještaj u Neuropsihijatrijskoj bolnici Popovača u trajanju od godinu dana, počevši od 03. ožujka 2026.

1.4. Stoga se predlaže djelomično lišiti protustranku poslovne sposobnosti u pogledu odlučivanja o zdravlju i liječenju i smještaju te odlučivanju o mjestu prebivališta i boravišta, raspolaganja imovinom i novčanim sredstvima, u pogledu poduzimanju pravnih radnji, sklapanju pravnih poslova te zastupanja pred institucijama države i javnopravnim tijelima.

2. Rješenjem predlagatelja od 9. travnja 2026. protustranci je sukladno čl. 236. st. 2. Obiteljskog zakona (“Narodne novine”, broj 103/15., 98/19., 47/20., 49/23., 156/23.) imenovan posebni skrbnik u osobi ČO iz Centra za posebno skrbništvo, Podružnica Virovitica, Virovitica, Trg Ljudevita Patačića 1, a koji je očitujući se na prijedlog naveo da će se o prijedlogu detaljnije očitovati nakon što se provede sudsko- medicinsko vještačenje protustranke o njezinu zdravstvenom stanju i o utjecaju toga stanja na njezine sposobnosti zaštite pojedinog prava ili skupine prava interesa te na ugrožavanje prava i interesa drugih osoba (čl. 234. st. 3. i čl. 499. st. 1. Obiteljskog zakona).

3. Tijekom postupka sud je izveo dokaze uvidom u: socijalnu anamnezu za protustranku KLASA: 552-02/25-21/5, URBROJ: 139-004/04-02-26-7 od 31. ožujka 2026., medicinsku dokumentaciju za protustranku, te je provedeno vještačenje po Poliklinici MKS, stalnom sudskom vještaku med. struke, prim.dr.sc. POM, subspecijalistici forenzičke psihijatrije.

4. Na temelju rezultata cjelokupnog postupka, ocjena ovoga suda je da je prijedlog predlagatelja osnovan, a u smislu dolje citiranih propisa i načela.

5. Odredbom čl. 8. Obiteljskog zakona propisano je načelo skrbništva i zaštite, te je određeno da skrbnička zaštita kod osoba koje se nisu sposobne same brinuti o sebi, svojim pravima i interesima, mora biti primjerena potrebi zaštite uz obvezu poštovanja temeljnih ljudskih prava, kao i prava djeteta te dobrobiti osoba pod skrbništvom.

5.1. Odredbom čl. 234. st. 1. Obiteljskog zakona je propisano da će sud u izvanparničnom postupku punoljetnu osobu koja se zbog duševnih smetnji ili drugih razloga nije sposobna brinuti o nekom od svojih prava, potreba ili interesa, ili koja ugrožava prava i interese drugih osoba o kojima je dužna skrbiti se, u tom dijelu lišiti poslovne sposobnosti.

5.2. Odredbom čl. 234. st. 3. Obiteljskog zakona je propisano da prije donošenja rješenja o lišenju poslovne sposobnosti sud će pribaviti stručno mišljenje vještaka odgovarajuće grane medicine o zdravstvenom stanju osobe za koju je pokrenut postupak lišenja poslovne sposobnosti i o utjecaju toga stanja na njezine sposobnosti zaštite svojega pojedinog prava ili skupine prava, ili na ugrožavanje prava i interesa drugih osoba.

5.3. Odredbom čl. 234. st. 4. Obiteljskog zakona je propisano da će rješenjem o lišenju poslovne sposobnosti sud odrediti radnje i poslove koje osoba nije sposobna samostalno poduzeti u odnosu na osobno stanje te imovinu. U st. 5. istog zakonskog članka je propisano da radnje i poslovi koje osoba nije sposobna samostalno poduzeti i koji se odnose na osobno stanje su davanje izjava ili poduzimanje radnji koje se odnose na promjenu osobnog imena, sklapanje i prestanak braka, roditeljstvo, odluke o zdravlju, mjestu prebivališta, odnosno boravišta, zapošljavanju i drugo, osim ako nije tim Zakonom drukčije određeno. U st. 6. istog zakonskog članka je propisano da radnje i poslovi koje osoba nije sposobna samostalno poduzeti i koji se odnose na imovinu su raspolaganje i upravljanje imovinom, plaćom ili drugim stalnim novčanim primanjima, osim ako nije tim Zakonom drukčije određeno

6. Temeljno načelo koje je utjelovljeno u nacionalno zakonodavstvo (čl. 233. Obiteljskog zakona), a koje izvire iz odredbe čl. 8. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (Narodne novine – Međunarodni ugovori, broj 18/97., 6/99., 14/02., 13/03., 9/05., 1/06. i 2/10. – dalje: Konvencija) koja se kao međunarodni ugovor primjenjuje u Republici Hrvatskoj od 5. studenog 1997. i kojom je određeno da postupak lišenja poslovne sposobnosti ulazi u sferu prava na poštivanje privatnog života, pa je stoga lišenje poslovne sposobnosti pojedinca jedna izuzetno ozbiljna mjera koja se treba restriktivno tumačiti i donositi samo u onim slučajevima kada se ne može drugim sredstvima postići legitimni cilj – zaštita prava i interesa osobe koja se lišava poslovne sposobnosti i drugih osoba.

7. Stoga sud u svakom konkretnom slučaju mora voditi računa je li postignuta pravična ravnoteža između prava zajamčenog Konvencijom - pravo na poštivanje privatnog života (puna poslovna sposobnost) i legitimnog cilja - zaštita prava i interesa osobe koja se lišava poslovne sposobnosti i drugih osoba.

8. Prema nalazu i mišljenju sudskog vještaka obavljenog na temelju uvida u dostupnu medicinsku dokumentaciju, podatke iz prateće dokumentacije, psihološku obradu, anamnestičke podatke te neposredni psihijatrijski pregled, vještak je utvrdio da se kod protustranke utvrđuje postojanje trajnih i značajnih psihičkih smetnji u smislu intelektualne insuficijencije, s aktualnim funkcioniranjem na razini lake do umjerene mentalne insuficijencije, uz komorbidni psihotični poremećaj, ranije dijagnosticiran kao nespecificirana neorganska psihoza. U dokumentaciji se navodi i razvoj psihotičnog procesa kroz prethodne mjesece, uz visoku anksioznost, projektivnost, pad mentalne efikasnosti, pad psihosocijalne adaptabilnosti te potrebu za stalnim nadzorom, skrbi i redovitim uzimanjem antipsihotične terapije.

Kod protustranke se, osim sniženog intelektualnog funkcioniranja, uočava i znatno oštećenje svakodnevnog funkcioniranja koje nadilazi samo intelektualna ograničenja te je uvjetovano psihotičnim procesom, slabom socijalnom adaptacijom, emocionalnom nezrelošću, regresivnošću, teškoćama samoregulacije i nedostatnim uvidom. U psihičkom statusu uočava se izrazita psihomotorna usporenost, sapetost, amimičnost, neodržavanje kontakta očima, oskudna verbalna produkcija, tupi afekt, sniženo bazično raspoloženje, sniženi voljno-nagonski dinamizmi, usporen i osiromašen misaoni tijek, vremenska dezorijentiranost te kognitivno -mnestičko oštećenje. Aktualno nisu jasno izražene sumanute ideje niti halucinacije, što je potrebno tumačiti i u kontekstu provođenja psihofarmakološkog liječenja.

Protustranka nema dostatan uvid u vlastito psihičko stanje, potrebu za liječenjem, važnost redovitog uzimanja terapije niti u značenje aktualnog sudskog postupka. Na upit o skrbniku daje samo pojednostavljeno i površno objašnjenje, bez stvarnog razumijevanja svrhe skrbničke zaštite i pravnih posljedica postupka. Nije sposoban samostalno i racionalno procjenjivati vlastite potrebe, rizike, posljedice postupanja niti donositi stabilne odluke od pravnog, zdravstvenog, imovinskog i socijalnog značenja. Funkcionalno, protustranka nije sposobna za samostalno upravljanje financijama, sklapanje pravnih poslova, samostalno zastupanje pred institucijama, samostalno organiziranje liječenja i redovitog uzimanja terapije, niti za samostalno donošenje odluka o smještaju, zdravstvenoj skrbi i svakodnevnom životu. Potrebna mu je stalna pomoć, nadzor i usmjeravanje odrasle odgovorne osobe, odnosno institucionalna ili druga organizirana skrb. Posebno je važno naglasiti da je u ranijoj dokumentaciji već preporučen 24-satni nadzor i skrb, a da je izostanak redovitog uzimanja terapije bio povezan s pogoršanjem funkcioniranja i rizičnim ponašanjem.

8.1. Mišljenje i zaključak je vještaka da kod protustranke postoje medicinski uvjeti za djelomično lišenje poslovne sposobnosti u opsegu koji se odnosi na upravljanje novcem i imovinom, raspolaganje prihodima, sklapanje ugovora i drugih pravnih poslova, odlučivanje o zdravstvenom liječenju i uzimanju terapije, odlučivanje o smještaju, ostvarivanje prava iz sustava socijalne i zdravstvene skrbi, zastupanje pred sudovima, upravnim tijelima, bankama i drugim institucijama te u svim drugim poslovima koji zahtijevaju razumijevanje značenja i posljedica odluke.

U odnosu na mogućnost saslušanja pred sudom, vještak smatra da se protustranka zbog svojeg psihičkog stanja ne može valjano saslušati na način koji bi imao stvarnu procesnu vrijednost. On ne razumije u dostatnoj mjeri predmet i svrhu postupka, ne može stabilno i racionalno izraziti pravno relevantnu volju, ne razumije pravne posljedice svojih izjava te zbog intelektualne insuficijencije, psihotičnog procesa, emocionalne nezrelosti i kognitivno-mnestičkih teškoća nije sposoban samostalno štititi svoja prava i interese u sudskom postupku.

Saslušanje pred sudom moglo bi kod protustranke izazvati dodatnu zbunjenost, tjeskobu, psihičku napetost i pogoršanje psihičkog stanja.

Protustranka nije sposoban shvatiti značenje i pravne posljedice odluke suda o odbijanju prijedloga za vraćanje poslovne sposobnosti. Zbog sniženog intelektualnog funkcioniranja, psihotičnog poremećaja, slabog uvida, kognitivnih teškoća i nedostatne sposobnosti apstraktnog i pravnog rezoniranja, on ne može razumjeti pravni sadržaj takve odluke, njezine posljedice za vlastiti pravni položaj, niti mogućnosti daljnjeg postupanja.

Samo formalno dostavljanje sudske odluke protustranci ne bi imalo stvarni informativni učinak, jer on nije sposoban razumjeti njezin sadržaj i pravne posljedice.

9. Dopisom od 20. srpnja 2026. nalaz i mišljenje vještaka je dostavljen na očitovanje predlagatelju, protustranci i posebnom skrbniku, a koji na nalaz i mišljenje nisu iznosili prigovore i primjedbe, te ga je sud u cijelosti prihvatio budući je isti jasan, sačinjen je na temelju liječničke dokumentacije i pregleda protustranke, a dan je u skladu s pravilima struke.

10. Sud nije u smislu čl. 498. st. 4. Obiteljskog zakona saslušavao protustranku iz razloga što je u mišljenju i zaključcima vještaka navedeno da protustranka nije sposoban shvatiti značenje i pravne posljedice odluke suda o odbijanju prijedloga za vraćanje poslovne sposobnosti, ne može razumjeti pravni sadržaj takve odluke, njezine posljedice za vlastiti pravni položaj, niti mogućnosti daljnjeg postupanja .

11. Uzimajući u obzir sve naprijed navedeno, a poglavito mišljenje vještaka medicinske struke, po ocjeni ovoga suda, ispunjene su pretpostavke da se protustranku djelomično liši poslovne sposobnosti u dijelu osobnih stanja koja je u nalazu i mišljenju detaljno naveo vještak kako je to opisano u točki 9.1. ovoga rješenja.

12. Uzimajući u obzir sve naprijed navedeno, a poglavito mišljenje vještaka medicinske struke, po ocjeni ovoga suda, ispunjene su pretpostavke da se protustranku djelomično liši poslovne sposobnosti u dijelu koji se odnosi na upravljanje novcem i imovinom, raspolaganje prihodima, sklapanje ugovora i drugih pravnih poslova, odlučivanje o zdravstvenom liječenju i uzimanju terapije, odlučivanje o smještaju, ostvarivanje prava iz sustava socijalne i zdravstvene skrbi, zastupanje pred sudovima, upravnim tijelima, bankama i drugim institucijama.

13. Naime, na temelju utvrđenja iz nalaza i mišljenja vještaka, te ostalih izvedenih dokaza proizlazi da je mjera djelomičnog lišenja poslovne sposobnosti u konkretnom slučaju nužna za postizanje legitimnog cilja jer niti jednom drugom blažom mjerom nije bilo moguće postići taj cilj, time da je sud vodio računa o tomu da je svrha (djelomičnog) lišenja poslovne sposobnosti zaštita dobrobiti osobe, zaštita psihičkog, tjelesnog i socijalnog zdravlja osobe, poštujući načelo nužnosti mjere (najmanje moguće zadiranje u ljudska prava osobe).

14. Zbog svih iznijetih razloga je ocijenjeno da je nužno protustranku djelomično lišiti poslovne sposobnosti u skladu s nalazom i mišljenjem sudskog vještaka, slijedom čega je primjenom čl. 234. Obiteljskog zakona odlučeno kao u izreci.

Bjelovar, 14. rujna 2026.

Sudac

Martina Kozar

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja može se u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa ovog rješenja podnijeti žalba. Žalba se podnosi nadležnom Županijskom sudu, pisano u tri istovjetna primjerka, putem ovog suda.

Dostaviti:

1. Predlagatelju

2. Protustranci

3. Posebnom skrbniku

4. Spis