Republika Hrvatska

Općinski sud u Osijeku

Europska avenija 7

31000 Osijek

Stalna služba u Valpovu

Kralja P. Krešimira IV br. 3

31550 Valpovo

Poslovni broj: P-469/2026-11

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Osijeku, Stalna služba u Valpovu, po sucu Goranu Jokiću, u pravnoj stvari tužitelja GF, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćnici Morisi Mikić, odvjetnici u Donjem Miholjcu, protiv tuženika Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, za Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, zastupana po zakonskom zastupniku - Općinskom državnom odvjetništvu u Osijeku, radi utvrđenja prava vlasništva nekretnina, nakon održane i zaključene glavne rasprave održane 7. rujna 2026., u prisutnosti tužitelja osobno uz svoju punomoćnicu, a u odsutnosti uredno pozvanog zakonskog zastupnika tuženika, odlukom objavljenom 14. rujna 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužitelj GF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasnik nekretnina upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica], broj D. L. 11, Travnik, oranica površine 6531 m2, u cijelosti, što je tuženik Republika Hrvatska, OIB: 52634238587, za Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, dužan priznati i trpjeti brisanje svog vlasništva na nekretninama u zemljišnoj knjizi, uz istovremeni upis prava vlasništva u korist tužitelja GF, u roku od 15 dana po pravomoćnosti presude.

ll. Nalaže se tuženiku Republici Hrvatskoj, OIB: 52634238587, za Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, da naknadi prouzročene troškove parničnog postupka tužitelju GF, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], u iznosu od 1.438,23 eura, s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje teku od 14. rujna 2026. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri (3) postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj je protiv tuženika podnio tužbu 19. ožujka 2026. radi utvrđenja prava vlasništva nekretnina. U tužbi u bitnom navodi da je on vlasnik nekretnina pobliže opisanih u točki I. izreke presude, te nekretnine obrađuje u razdoblju dužem od 40 godina, a prije njega su te nekretnine obrađivali njegovi predci od kojih je iste i naslijedio. Predmetna nekretnina upisana je u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica], broj D. L. 11, Travnik, oranica površine 6531 m2 te je iz priloženog povijesnog prikaza izvatka iz BZP-a za tu nekretninu razvidno da se temeljem zapisnika broj Z-312/2008/366 kao nositelj prava vlasništva na predmetnim nekretninama uknjižuje Republika Hrvatska. S obzirom da je tužitelj samostalno više od 40 godina u posjedu predmetne nekretnine te da su ranije u posjedu bili njegovi predci od 1929., isti predlaže da se nakon provedenog postupka utvrdi da je on vlasnik te nekretnine. Naglašava da niti njega niti njegove pretke nitko nikad nije ometao u posjedu, nije im osporavao posjed te su on i njegovi predci cijelo vrijeme tu nekretninu koristili kao da su jedini isključivi vlasnici. S navedenim u vezi, naglašava i da je vlasnik susjedne čestice za koju je uredno upisan u zemljišnim knjigama kao vlasnik.

2. U pisanom odgovoru na tužbu tuženik osporava da bi tužitelj bio u posjedu sporne nekretnine putem svoje prednice još od 1929., jer tužitelj ničim ne dokazuje da je prednica tužitelja bila u kvalificiranom, odnosno zakonitom, istinitom i poštenom posjedu. Smatra da su navodi tužitelja o poštenju njegovoj posjeda u suprotnosti sa dokumentacijom koja je priložena, odnosno podacima Državne geodetske uprave od 2. rujna 2025., o povijesnim promjenama na katastarskim česticama [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Smatra da iz te dokumentacije proizlazi da je tužitelj vlasnik i posjednik nekretnine koja je nastala u postupku izmjere 2008. od stare kč. br. [katastarska čestica], dok je dijelom stare kč. br. [katastarska čestica] tužitelj raspolagao 1980. kad je temeljem kupoprodajnog ugovora istu otuđio u korist IPK Osijek. Stoga u vrijeme izmjere prodana površina poljoprivrednog zemljišta koja odgovara kč. br. [katastarska čestica] nije mogla ući u sastav novoformirane 192/1 koja je tad upisana na tužitelja. U razdoblju od 1979. otkad tužitelj tvrdi da je samostalni faktični posjednik sporna je kč. br. [katastarska čestica] pa do 10. kolovoza 1980. kad je zaključen kupoprodajni ugovor za dio stare kč. br. [katastarska čestica], moguće je da je tužitelj bio pošteni posjednik, no tuženik smatra da je njegovo poštenje prestalo nakon zaključenja tog kupoprodajnog ugovora. To stoga što je zaključenjem tog ugovora on definitivno saznao da mu ne pripada više posjed te nekretnine. Tužitelj je sudjelovao kao stranka u postupku izmjere 2008. te je zakonski zastupnik tuženika jasno tad iskazao da sporna kč. br. [katastarska čestica] pripada tuženiku. Iz očitovanja Grada Donjeg Miholjca proizlazi da je Grad kao jedinica lokalne samouprave obuhvatila spornu nekretninu programom raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske i da je ista predviđena za zakup. Tuženik je utvrdio dalje da spornu česticu trenutno nitko ne obrađuje, a ne plaća niti zakup za nju te je ista u raspisivanju natječaja. Zaključno navodi da je sporna čestica od lipnja 2015. do siječnja 2019. bila upisana u ARKOD-u na ZF iz [adresa] pa stoga tuženik smatra da je i to dokaz da tužitelj nije imao mirni posjed. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti uz naknadu parničnih troškova tuženiku.

3. Tijekom postupka sud je proveo dokaze saslušanjem tužitelja te svjedoka:

TF, AF i SF. Na kraju dokaznog postupka izvršen je uvid te su pročitani: izvadak iz BZP-a na str. 4 i 5, izvadak iz katastarskog plana na str. 6, izvadak iz BZP-a na str. 7, povijest prometa na katastarskim česticama na str. 8-10 spisa, odgovor tuženika na zahtjev tužitelja na str. 11-12, potvrda o uplati na str. 14 i 15, očitovanje Grada Donjeg Miholjca na str. 22, podaci o ostvarivanju prava na potporu na str. 23, preslika rukom vođene zemljišne knjige na str. 27-49 spisa, kupoprodajni ugovor na str. 50-53 spisa.

4. Predmet spora je utvrđenje je li i po kojoj osnovi tužitelj stekao u vlasništvo spornu nekretninu koja je upisana u zk. uložak [broj ZK uloška], kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], u naravi Travnik oranica, površine 6531 m2 , koja je u zemljišnim knjigama upisana na tuženika.

5. Među strankama nije sporno da je u zemljišnim knjigama kao vlasnik sporne čestice upisana Republika Hrvatska.

6. Sporno je među strankama je li čestica kč. br. [katastarska čestica] dio nekadašnje čestice kč. br. [katastarska čestica] kojom je tužitelj raspolagao kupoprodajnim ugovorom 10. kolovoza 1980. u korist IPK Osijek. Sporno je također je li kč. br. [katastarska čestica] formirana pravilno u postupku izmjere 2007., 2008., koja je provedena na tom području na temelju utvrđenog stanja na terenu i podataka u zemljišnim knjigama te je li ista ispravno tad upisana na tuženika ili je trebala odmah biti upisana na tužitelja. Spornim se ukazuje je li u međuvremenu tužitelj stekao pravo vlasništva na predmetnoj čestici dosjelošću.

7. Iz dokumentacije koja je pročitana u dokaznom postupku utvrđeno je kako slijedi:

-da je sadašnja kč. br. [katastarska čestica] nekad bila kč. br. [katastarska čestica] te da je ista na temelju prijedloga od 14. studenog 2005. bezteretno otpisana s potpisnog lista A iz zk. 315 k. o. [katastarska općina] u zk. 328 k. o. [katastarska općina] te je nakon izmjere koja je provedena 2007., 2008. formirana nova kč.b.r 192, voćnjak površine 1289 m2 i oranica površine 10.864 m2, ukupne površine 12.153 m2, na ime tužitelja, s tim da je 4. srpnja 2008. prilikom izlaganja podataka u izmjeri utvrđeno da se ustvari nova kč. br. [katastarska čestica] sastoji od stare 157 oranice Travnice površine 552 m2 koja je bila upisana u zk. 328 na ime tužitelja i dijela nekadašnje kč. br. [katastarska čestica] oranica Travnik površine 63.585 m2, koja je bila upisana u zk. 315 na ime Republike Hrvatske (str. 8,9 spisa i str. 43-46 spisa),

-iz podneska Državne geodetske uprave, Odjela za katastar nekretnina o tijeku povijesnih promjena na katastarskim česticama (str. 8-10 spisa) dalje proizlazi da je tad formirana kč. br. [katastarska čestica] površine 12.153 m2, bila za 5.282 m2 veća u odnosu na staru kč. br. [katastarska čestica] koja je u vlasništvu tužitelja, pa je povodom prigovora korigirana međna linija između novih kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica], odnosno promijenjena je južna međa kč. br. [katastarska čestica] te je u prisutnosti supruge tužitelja na terenu formirana nova kč. br. [katastarska čestica] sa površinom od 5.622 m2 koja odgovara staroj kč. br. [katastarska čestica] koja je nesporno bila u vlasništvu tužitelja i prema podacima iz ručno vođene knjige (str. 43-46 spisa) i prije 1980., te je ujedno formirana i nova kč. br. [katastarska čestica], površine 6.531 m2, koju je kao dio nekad stare kč. br. [katastarska čestica] kupoprodajnim ugovorom od 4. veljače 1981. tužitelj prodao IPK Osijek, s tim da je 2005. tadašnja kč. br. [katastarska čestica] uknjižena na Republiku Hrvatsku, ujedno je supruga tužitelja upućena nakon izmjere da pred sudom ostvaruju svoja prava, ukoliko smatra da su oštećeni u izmjeri,

- iz prijepisa ručno vođene zemljišne knjige (str. 42-48) te iz kupoprodajnog ugovora (str. 50-53), proizlazi da je nekad kč. br. [katastarska čestica] oranica Travnik, imala površinu od 11 rali i 79 hvati, odnosno 63.585,21 m2 (1 ral – jutro iznosi 1600 četvornih hvata, 11x1600 + 79=63.585,21), da je temeljem kupoprodajnog ugovora na toj čestici 4. veljače 1981. pod Z-118/81 uknjižen IPK Osijek kojemu je tužitelj prodao tu nekretninu, s tim da je na temelju prijedloga od 19. prosinca 2000. provedenim pod Z-1311/00 uknjižena kao vlasnik na kč. br. [katastarska čestica] Republika Hrvatska (str. 39 spisa).

8. Iz iskaza saslušanih svjedoka SF, AF i TF te iz iskaza tužitelja, suglasno proizlazi da tužitelj i njegova supruga obrađuju spornu česticu neprekidno od 1979. i da ih nitko nije smetao u njihovom posjedu. Svjedok AF koji je vlasnik susjedne čestice naglasio je da tužitelja u obradi sporne čestice i njihovu posjedu nitko nije ometao unatrag 50 godina otkako je on vlasnik susjedne čestice, a svjedokinja TF je izjavila da se 1983. udala u [adresa] te joj je otad poznato da tu česticu obrađuju kao svoju tužitelj i supruga te da je ona osobno znala njima ići pomagati oko poljoprivrednih poslova na toj čestici. Svjedok AF naglasio je da nije bilo prilikom izmjere 2007. -2008. nikakvih novih mjerenja, već su službenici koji su provodili izmjeru tražili da svatko označi svoje, već su postojeće vlasnike pitali je li to njihova zemlja. SF i TF, osim toga su iskazivali da je tužitelj zemlju naslijedio od bake, a sam je tužitelj naglasio da su bez ikakvog ometanja posjeda spornu česticu kao svoju nesmetano obrađivali njegova baka i djed te pradjed i prabaka. Tužitelj je uz to naglasio da nije nikad niti spornu česticu, a isto tako i ona koja je nesporno upisana na njega, prijavljivao radi ostvarivanja državnih poticaja. Nije mu poznato temeljem koje je osnove zemlja bila upisana u ARKOD sustav 2015-2019. na drugu osobu. On je cijelo vrijeme tu zemlju obrađivao.

9. Sud u cijelosti prihvaća iskaze svjedoka u naprijed navedenom dijelu, jer su isti dani jasno, životno i okolnosno. Osim toga, isti su suglasni te sud nema niti jedan razlog zbog kojeg bi posumnjao u njihovu vjerodostojnost.

10. Odredbom čl. 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 39/09., 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17, dalje: ZV), propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Samostalni posjednik čiji je posjed pokretne stvari zakonit, istinit i pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom tri godine, a takav posjednik nekretnine protekom deset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja. Samostalni posjednik pokretne stvari kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina, a takav posjednik nekretnine protekom dvadeset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja. Identično je bilo propisano i čl. 28. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Službeni list SFRJ" br. 6/80., 36/90., "Narodne novine" br. 53/91., 91/96., dalje: ZOVO).

11. Nakon ovako provedenog dokaznog postupka, te savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, u skladu sa čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 155/23; dalje ZPP), a na temelju rezultata cjelokupnog postupka i primjene citiranih odredbi, sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan.

12. Slijedom provedenog dokaznog postupka nesporno je utvrđeno da su u cijelosti točni navodi tužitelja istaknuti u tužbi, odnosno da je tužitelj u posjedu predmetne nekretnine čak duže i od 50 godina, s tim da on istu obrađuje samostalno od 1979., a prije njega su oranicu obrađivali njegovi djed i baka, odnosno pradjed i prabaka. Točno je također da je tužitelj raspolagao nekretninom koja je nekad bila označena kao kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 63.585,21 m2 ili 11 rali i 79 hvata, i to kupoprodajnim ugovorom od 10. srpnja 1980. u korist IPK Osijek. Međutim, tužitelj je cijelo vrijeme obrađivao ne samo česticu koja je nekad bila označena kao kč. br [katastarska čestica] površine 1552 hvata ili 5.582,04 m2 (1 četvorni hvat =3,5966 m2), već i preostali dio uz tu česticu do ukupne površine od 12.153 m2. Dakle, isti je nastavio obrađivati nesmetano kroz cijelo razdoblje ukupnu površinu od 12.153 m2. Zbog toga je prilikom izmjere 2007., 2008., prema izjavi tužitelja ili njegove supruge na terenu, prvo formirana nova kč. br. [katastarska čestica] ukupne površine 12.153 m2, koja se sastojala od voćnjaka površine 1989 m2 i oranice površine 10.864 m2. Takvo stanje i prvobitno formiranje kč. br. [katastarska čestica] u cijelosti su sukladni izjavama tužitelja i svih saslušanih svjedoka koji su potvrdili da je tužitelj nesmetano obrađivao cijelu tu površinu samostalno od 1979., a prije toga posredstvom svojih prednika. Pri tome je neprekidno sve do izmjere koja je provedena 2007., 2008. njegov posjed bio najmanje pošten te je proteklo i više nego 20 godina da on stekne dosjelošću pravo vlasništva na cijeloj toj površini od 12.153 m2.

13. Nakon prigovora u postupku izmjere prema pisanom podnesku o povijesti promjena na katastarskim česticama Odjela za katastar nekretnina Donji Miholjac (str. 8-10 spisa), utvrđeno je kako je u podnesku navedeno, da tako formirana nova kč. br. [katastarska čestica] izlazi sa većom površinom od 5.282 m2 u odnosu na staru kč. br. [katastarska čestica] pa je povodom prigovora došlo do korekcije međne linije između nove kč. br. [katastarska čestica] na način da je formirana nova kč. br. [katastarska čestica] sa površinom od 5.622 m2, koja je trebala odgovarati staroj kč. br. [katastarska čestica] po površini i vlasništvu i kčbr. [katastarska čestica] koja je i predmet ovog spora u površini od 6.531 m2, koja predstavlja dio stare kč. br. [katastarska čestica] koji je očito tužitelj samostalno od 1989. a prije toga i posredstvom svojih prednika obrađivao do te izmjere, pa i kasnije. Međutim, na taj način nije uopće uspostavljeno stvarno zemljišnoknjižno stanje, niti su uspostavljene čestice koje odgovaraju svojoj površini ranijim česticama. To iz razloga što je iz ručno vođene zemljišne knjige (str. 143 spisa) razvidno da je oranica Travnik, koja je trebala odgovarati danas oranici Travnik označenoj kao kč. br. [katastarska čestica] ustvari ranije kad je bila upisana kao kč. br. [katastarska čestica] imala 1.552 hvata, što iznosi 5.582,04 m2. Dakle, nakon izmjere kč. br. [katastarska čestica] trebao je biti ustanovljen u površini od 5.582,04 m2, a ne u površini od 5.622 m2, kako je to i dan- danas (str. 4 spisa). To znači da podaci iz podneska Držane geodetske uprave koji su korišteni kod izmjere ne odgovaraju podacima iz ručno vođene zemljišne knjige, a očito niti stvarnom stanju na terenu.

14. Sve to dalje dovodi do zaključka da su točni navodi samog tužitelja koji su potkrijepljeni iskazima svjedoka da je tužitelj i unatoč prodaji kč. br. [katastarska čestica] IPK Osijek 1980. nastavio obrađivati manji dio te čestice zajedno sa susjednom česticom kč. br. [katastarska čestica] te je tako obradiva površina cijelo vrijeme činila najmanje 12.153 m2 i da ga nitko u obrađivanju te površine nikad nije smetao, niti mu je na bilo koji način osporavao pravo na posjed. To ukazuje da niti prilikom prodaje 1980. nisu utvrđene jasne međašne linije između tadašnjih kč. br. [katastarska čestica] koja je glasila na tužitelja i kč. br. [katastarska čestica] koja je glasila na tužitelja do prodaje IPK-u Osijek. Dakle, IPK Osijek po kupoprodaji kč.b.r. 156 od strane tužitelja 1980. pa nadalje nije obrađivao svih 63.585,21 m2 te čestice, već je manji dio površine te čestice obrađivao tužitelj u okviru kč. br. [katastarska čestica], tako da je ukupna obradiva površina bila 12.153 m2. Stoga je do izmjere koja je provedena 2007. - 2008. tužitelj već stekao dosjelošću razliku u površini iznad 5.582,04 m2 (1.552 rala), koliko je iznosila stvarno kč. br. [katastarska čestica] koja cijelo vrijeme glasi na njega do površine od 12.153 m2, a koja razlika cijelo vrijeme pripada nekadašnjoj kč. br. [katastarska čestica]. S obzirom da su se ostvarili uvjeti za stjecanje dosjelošću temeljem odredbi koje su citirane u točki 10. obrazloženja ove presude do izmjere koja je provedena 2007. -2008., bilo je potrebno u cijelosti prihvatiti tužbeni zahtjev. U izmjeri su pogrešno formirane dvije čestice 192/1 i 192/2, iako je trebalo formirati jednu česticu i upisati ju na tužitelja u površini od 12.153 m2 (5.622- kč. br. [katastarska čestica] + 6.531- kčbr. [katastarska čestica]). Prigovor tuženika u izmjeri da je u međuvremenu cijela kč. br. [katastarska čestica], koju je ranije tužitelj prodao IPK Osijek, a kasnije je uknjižena na tuženika, bio bi osnovan samo da tužitelj nije cijelo vrijeme od prodaje 1980. nastavio obrađivati manji dio kč. br. [katastarska čestica] u naprijed navedenoj površini te da ga je netko u tome posjedu smetao. Međutim, on je cijelo vrijeme samostalno obrađivao tu dio te čestice te prilikom prodaje 1980. nitko nije radio izmjeru, niti je utvrdio točne međašne linije pa zbog toga nitko tužitelju nije niti osporavao takav posjed te je i on sam vjerovao cijelo vrijeme da ima pravo na svih 12.153 m2. Izmjera 2007.-2008. nije napravljena sukladno stvarnom stanju na terenu i u zemljišnim knjigama pa je zbog toga došlo do ovog spora.

14.1. Činjenica što je sporna kč. br. [katastarska čestica] u vremenu od 2015. -2019. bila prijavljena Agenciji za plaćanje u poljoprivredi radi ostvarivanja poticaja od strane ZF nisu od utjecaja na ishod ovog postupka, jer je tužitelj nekretninu stekao dosjelošću, kako je to i naprijed opisano, do izmjere koja je provođena 207., 2008. . Opće poznato je da je prema čl. 8. Pravilnika o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta (Narodne novine broj: 35/15, 118/16, 26/17, 17/2018) bilo propisano da se na temelju izjave poljoprivrednika i izvida djelatnika Agencije može u Agenciji pokrenuti postupak upisa i onih poljoprivrednih površina koje isti koristi, a za koje ne postoji dokument o vlasništvu i posjedu. Opće poznato je da je takva odredba u praksi donijela puno problema te da su nesavjesni poljoprivrednici istu koristili za osobno bogaćenje prijavljujući površine koje nisu bile u ARKOD sustavu, koji je u to vrijeme bio javno dostupan svima, na svoja imena, zajedno s onim površinama koje su stvarno koristili. Poznato je da Agencija nije provodila kontrolu svih tih površina pa je zbog toga i neka treća osoba mogla biti upisana u ARKOD sustav kao posjednika iako to nije u stvarnosti bila.

15. Odluka o trošku parničnog postupka temelji se na čl. 154. st 1. ZPP-a, s tim da su troškovi odmjereni sukladno Tarifi o nagradama i naknadama troškova za rad odvjetnika, "Narodne novine" broj: 138/23, dalje Tarifa prema vrijednosti predmeta spora od 3.000,00 eura. Tužitelju su priznati troškovi zastupanja po punomoćniku odvjetniku i to kako slijedi:

-iznos od 200,00 eur za sastav prijedloga radi mirnog rješenja spora, što je bila zakonska pretpostavka za podnošenje tužbe ovom sudu (Tbr. 7.t.8. Tarife),

- iznos od 200,00 eura za sastav tužbe (Tbr. 7. točka 1. Tarife),

-iznos od 200,00 eur za sastav obrazloženog podneska od 11. svibnja 2026. (Tbr. 8. 1. Tarife), jer se u tom podnesku tužitelj očitovao o tuženikovom odgovoru na tužbu,

- iznos od po 200,00 eur za dva ročišta održana 25. svibnja 2026. i 7. rujna 2026. ili ukupno 400,00 eura za oba ročišta (Tbr. 9. točka 1. Tarife),

16. Prema tome tužitelju su ukupno za radnje punomoćnika temeljem Tarife priznati troškovi u iznosu od 1.000,00 eura na koje je pridodan PDV po stopi od 25%, a što ukupno iznosi 1.250,00 eura. Pored troškova punomoćnika tužitelju su priznati i stvarni troškovi sudskih pristojbi na tužbu u iznosu od 38,23 eura i na presudu u iznosu od 150,00 eura. Prema tome tužitelju su priznati troškovi u ukupnom iznosu od 1.438,23 eura. Svi naprijed navedeni troškovi bili su prema ocjeni ovog Suda tužitelju potrebni za konačni uspjeh u ovom sporu pa su mu isti i dosuđeni.

17. Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u izreci.

Valpovo, 14. rujna 2026.

Sudac

Goran Jokić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu, koja se podnosi putem ovog suda, u roku 15 (petnaest) dana od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ako je stranka uredno obaviještena bez obzira što na isto nije pristupila, odnosno od dana primitka prijepisa presude, ako nije bila uredno obaviještena.

Dostaviti:

1.Tužitelju po punomoćniku

2.Tuženiku po zakonskom zastupniku