REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-2729/2023-90.

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Ani Lovrinov, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice VS, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa punomoćnik Tomislav Miličević, odvjetnik iz Odvjetničkog društva Miličević i Šupuković, protiv tuženika HRVATSKOG UREDA ZA OSIGURANJE, OIB: 38922958547, sa sjedištem u [adresa], radi naknade štete, nakon zaključene glavne i javne rasprave dana 3. rujna 2026. u prisutnosti zamjenice punomoćnika tužiteljice Ivane Ljubas, odvjetnice, i punomoćnice tuženika PS, dana 14. rujna 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:

"Nalaže se tuženiku platiti tužiteljici iznos 2.862,66 EUR s pripadajućim zateznim kamatama koje teku od 23.5.2017. pa do isplate, kao i nadoknaditi tužiteljici i trošak parničnog postupka, također s pripadajućim zateznim kamatama, a koje teku od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, sve u roku 15 dana."

II. Nalaže se tužiteljici VS da naknadi tuženiku Hrvatskom uredu za osiguranje trošak parničnog postupka u iznosu od 404,80 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 14. rujna 2026. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne kamatne stope odnosno stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

III. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu parničnog troška u preostalom iznosu od 34,51 EUR, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi i tijekom postupka navodi da je dana 14.11.2016. godine u Zagrebu, na Selskoj cesti kod raskrižja sa Ulicom Dragojle Jarnević, stradala u prometnoj nezgodi kao vozač vozila reg. oz. [registarska oznaka]. Za nezgodu je odgovoran vozač nepoznatog vozila, koji je svojim vozilom udario u bočni dio vozila tužiteljice te na taj način uzrokovao predmetnu nezgodu. Sukladno čl. 30. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu tuženik odgovara za štetu nastalu od nepoznatog vozila. U predmetnom štetnom događaju tužiteljica je zadobila tjelesne povrede te joj je povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje pa na ime naknade neimovinske i imovinske štete na ime tuđe pomoći i njege koja joj je pružana tijekom liječenja potražuje prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu iz podneska od 16. rujna 2025., a prema sljedećim kriterijima:

- za pretrpljene fizičke bolove

1.150,00 EUR

- za pretrpljeni strah

1.247,00 EUR

- za pretrpljene duševne bolove zbog

smanjenja životnih aktivnosti

392,00 EUR

- za tuđu pomoć i njegu

73,66 EUR

odnosno sveukupno iznos od 2.862,66 EUR sa pripadajućim kamatama, uz naknadu troškova parničnog postupka.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu priznaje pasivnu legitimaciju i odgovornost, a osporava uzročno-posljedičnu vezu ozljeda tužiteljice sa nastalim štetnim događajem. Naime, štetni događaj se dogodio 14.11.2016. u 9,25, a tužiteljica se liječniku javila tek 15.11.2016. u 16,03. Iz medicinske dokumentacije je razvidno da nije bila vezana sigurnosnim pojasom. Osporava ponudu Auto servisa Expert i utvrđena oštećenja na vozilu te osnovu i visinu tužbenog zahtjeva te predlaže isti odbiti kao neosnovan, uz naknadu parničnog troška tuženiku.

3. Presudom ovog suda posl. broj Pn-2313/2017-55 od 12. siječnja 2023. odbijen je tužbeni zahtjev tužiteljice kao neosnovan te je istoj naloženo naknaditi tuženiku trošak parničnog postupka u iznosu od 404,80 EUR. Navedena presuda ukinuta je rješenjem Županijskog suda u Splitu posl. bro j Gž- 1121/2023-3 od 29. lipnja 2023. te je predmet vraćen ovom sudu na ponovno raspravljanje i odlučivanje.

4. U ponovljenom postupku tijekom dokaznog postupka izvršen je uvid u zapisnik o očevidu i skicu mjesta događaja (list 5-8 spisa), medicinsku dokumentaciju (list 9-13 spisa), odštetni zahtjev (list 14 spisa), spis MUP, PU Zagrebačke, II. postaja prometne policije br. 511-19-45/6-8-3885/2016 (list 117-124 spisa), slike auta (list 168-180 spisa), provedeno je medicinsko vještačenje po vještaku dr. Žarku Rašiću (list 126-128 spisa), saslušan je vještak dr. Žarko Rašić (list 163-165 spisa), saslušana je tužiteljica (list 192 spisa), provedeno je kombinirano prometno sudskomedicinsko vještačenje po vještacima Zvonku Ivašiću, dipl. ing. i dr. Davoru Mayeru (list 204-206, 210-211 spisa) saslušani su vještaci Zvonko Ivašić, dipl. ing. i dr. Davor Mayer (list 233-234 spisa), provedeno je prometno vještačenje po stalnom sudskom vještaku Berislavu Šimunoviću, dipl. ing. (list 298-303, 353-355 spisa), saslušan je vještak Berislav Šimunović (list 351 spisa), te su saslušani vještaci dr. Davor Mayer i dr. V (list 363-364 spisa).

5. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći dokaze svaki za sebe i u njihovoj ukupnosti sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25, u daljnjem tekstu: ZPP), ovaj sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev neosnovan.

6. Među parničnim strankama nesporna je pasivna legitimacija, nastanak štetnog događaja i odgovornost za nastanak štetnog događaja, dok je sporna uzročno- posljedična veza između nastalih ozljeda tužiteljice i štetnog događaja te osnova i visina tužbenog zahtjeva.

7. Radi utvrđenja visine nastale štete provedeno je medicinsko vještačenje. Iz nalaza i mišljenja liječnika vještaka dr. Žarka Rašića od 16. travnja 2018. proizlazi da je tužiteljica stradala u štetnom događaju 14. studenoga 2016. kao vozačica osobnog automobila, kada je zadobila istegnuće mišića vratne kralježnice. Sljedećeg dana pregledana je u KBC Sestre milosrdnice, učinjen je RTG koji nije pokazao prijelom, preporuka mirovanja i po potrebi nošenja ovratnika. Liječena je po fizijatru metodama fizikalne terapije. Liječenje je završeno odnosno stanje se stabiliziralo 21. ožujka 2017. nakon kontrole fizijatra koji ne predviđa nastavno liječenje. Bolovi jakog intenziteta trajnog karaktera trajali su sumarno 1 dan, srednjeg intenziteta trajnog karaktera sumarno 4 dana. Bolovi slabijeg intenziteta trajnog karaktera trajali su sumarno tijekom 45, a povremeni bolovi manjeg intenziteta iskazani su kroz smanjenje životnih aktivnosti. Tzv. primarni strah koji se javlja u samoj situaciji neposredne životne ugroženosti istovremenog ozljeđivanja bio je jačeg intenziteta kraćeg trajanja. Sekundarni strah tj. strah koji nastaje uslijed tjelesnih ozljeda i mogućih posljedica i mogućih komplikacija jačeg intenziteta trajao je kumulativno 2 dana, srednjeg intenziteta kumulativno 4 dana, a manjeg intenziteta kumulativno 15 dana. Kasniji oscilirajući strah trajao je kumulativno 30 dana. U navedenom štetnom događaju zadobivena ozljeda istegnuća mišića vratne kralježnice dovele do smanjenja životnih aktivnosti trajno od 2 % koji se očituje u ograničenoj pokretljivosti vratne kralježnice te povremenim bolovima u vratu pri dužem radu u nefiziološkom položaju glave. Nakon predmetnog štetnog događaja tužiteljici bila potrebna tuđa nestručna pomoć u trajanju sumarno 15 dana po 2 sata dnevno, još 7 dana po 1 sat dnevno za uobičajene kućanske poslove, pomoć pri odlasku na tržnicu, trgovinu i slično odnosno ukupno 37 sati tuđe nestručne pomoći.

8. Iz iskaza tužiteljice proizlazi da se kretala Selskom cestom iz smjera Črnomerca prema Trešnjevci jer je išla u kafić VIVAS u Selskoj cesti. Bila je u traci za skretanje udesno i bilo je upaljeno crveno svjetlo, a u traci pored nje za smjer ravno je bio neki šleper sa ceradom, ali ne sjeća se niti marke vozila niti njegove boje. Ona je upravljala Opel Corsom. Kada se upalilo zeleno svjetlo krenula je i u tom trenutku je osjetila udarac od tog vozila. On je udario u lijevi bočni dio njezinog automobila i to na način da je udario u njezina i u stražnja vrata. Nije sigurna da li je on uopće osjetio da je došlo do udarca jer je to bio veliki šleper i on je nastavio vožnju ravno. Ona je skrenula udesno i stala jer je bila u šoku, a njezin partner ju je čekao i već je bio na licu mjesta pa je potrčao i pokušao uloviti taj šleper, ali nije uspio. Nije zapamtila tablice od tog šlepera jer je bila u šoku. Dok je bila zaustavljena na semaforu nije obraćala pažnju na vozila oko sebe, kada je krenula i osjetila udarac je vidjela da se radi o šleperu, ali ne može sa sigurnošću tvrditi da li je bio u dolasku na raskrižje ili je već stajao pored nje dok je čekala da se upali zeleno svjetlo. Do udarca je došlo kada je već započela skretanje udesno, ali je još bila prilično ravno, tek je započela skretanje, a to vozilo je prešlo u njezinu traku i udario automobil kojim je upravljala. Ne zna s kojim dijelom vozila je to drugo vozilo udarilo u njezino vozilo. Došlo je do udarca, a onda i do ogrebotine njezinih vrata i stražnjih vrata, a pretpostavlja zbog dužine tog vozila. Udarac je bio dijelom na vratima vozača, a dijelom na stražnjim vratima, a ne sjeća se ni koliko je bilo prikolica na vozilu, niti da li ju je udario kabinom ili prikolicom vozila.

9. Sud iskazu tužiteljice ne vjeruje jer je isti nelogičan, neživotan i neuvjerljiv. Ista kroz cijeli iskaz ponavlja kako ju je udario šleper, međutim ne sjeća se nikakvih konkretnih detalja niti može opisati bilo kakvu dinamiku nastanka prometne nezgode, osim da se radilo o šleperu, njezin iskaz je i proturječan jer prvo navodi da je taj šleper stajao na semaforu pored nje, dok kasnije iskazuje da nije obraćala pažnju na vozila pored sebe.

10. Radi utvrđenja dinamike nastanka prometne nezgode provedeno je prometno vještačenje po stalnom sudskom vještaku Zvonku Ivašiću, dipl. ing.

11. Iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka proizlazi da provedena analiza pokazuje sljedeće: prema rasporedu oštećenja nastalih na vozilu tužiteljice, proizlazi da je u nesreći lakše ostrugana stražnja lijeva bočna strana njenog vozila na visini od 0,35 m – 0,83 m, kao posljedica struganja prolazećeg nepoznatog vozila pokraj vozila tužiteljice. Na oštećenim dijelovima karoserije vozila tužiteljice vidljivi su samo tragovi struganja sa minimalnim utisnućem, bez tragova prodora nepoznatog vozila kroz bočne limove sa lijeve strane karoserije vozila. U opisanom bočnom struganju nije moglo doći do odbacivanja vozila tužiteljice udesno budući na vozilu nema značajnih bočnih utisnuća, a također nije moglo doći do odbacivanja vozila tužiteljice prema naprijed nepoznatom vozilu, budući na karoseriji vozila nema tragova udaraca u pravcu kretanja nepoznatog vozila, tj. od stražnjeg dijela vozila tužiteljice prema naprijed . Prema tome kao posljedica struganja desne bočne strane nepoznatog vozila o stražnji lijevi bočni dio vozila tužiteljice moglo je doći do minimalne promjene brzine kretanja vozila tužiteljice prema naprijed, reda veličine od oko: Dv=3 -5 km/h, uslijed čega je posljedično moglo doći do nabacivanja tijela tužiteljice unatrag i nešto ulijevo. Na visini od 0,35 m-0,83 m od kolnika za slučaj kontakta vozila tužiteljice sa bočnim dijelovima šlepera, moralo bi doći do struganja desnih kotača šlepera po lijevom boku vozila tužiteljice, pri čemu bi na vozilu tužiteljice morali ostati tragovi rotirajućeg struganja bočnim dijelova guma desnih kotača i eventualno vijaka kotača šlepera, što u konkretnom slučaju nije nađeno, pa je mišljenja da vozilo tužiteljice nije bilo u bočnom kontaktu sa teretnim vozilom tipa šlepera. Oblik i raspored oštećenja na vozilu tužiteljice ukazuje na mogućnost kontakta stražnje lijeve bočne strane vozila tužiteljice sa teretnim vozilom tipa kombi ili dostavnim vozilom, bijele boje.

12. Saslušan na ročištu 6. prosinca 2022. radi očitovanja na prigovore tužiteljice, prometni vještak je iskazao da smatra da bi tužiteljica osjetila bitnu promjenu ubrzanja vozila u kojem se nalazila, to vozilo mora biti udareno od drugog vozila toliko da se njemu promjeni brzina kretanja. Taj udarac od drugog nepoznatog vozila morao bi na vozilu tužiteljice posljedično ostaviti tragove udara, kojih u konkretnom slučaju nema. Na vozilu tužiteljice postoje samo tragovi laganog struganja uzduž bočne strane koji ne mogu biti posljedica udara, a vezano uz to nije moglo onda doći ni do neke bitne promjene brzine kretanja na vozilu tužiteljice. Podatak da je na vozilu tužiteljice oštećen stražnji most sam po sebi ne znači ništa ukoliko ne postoji fotografija tog oštećenja, a sam stražnji most može biti oštećen jedino jačim udarom u stražnji kotač na vozilu tužiteljice, što opet mora imati za posljedicu jako oštećenje na jednom od ili oba stražnja kotača, čega u konkretnom slučaju nema. Postoji podatak da je ostrugan stražnji lijevi naplatak, ali da bi oštećenje naplatka imalo za posljedice oštećenje stražnjeg mosta morao bi stražnji naplatak biti jače udaren što u konkretnom slučaju nije. Zaključno na vozilu tužiteljice nema oštećenja koja bi bila posljedica jačeg udara nepoznatog vozila, a koji bi vidno onda ubrzalo ili usporilo vozilo tužiteljice. Kontakt s nepoznatim vozilom je imao karakter bočnog okrznuća bez vidnog utiskivanja bočne strane vozila tužitelja, te pri takvim kontaktima vozila nije moguće utvrditi brzinu kretanja u ovom slučaju nepoznatog vozila. Pod jačim udarom podrazumijevaju se vidljiva utisnuća u konstrukciji naplataka u ovom slučaju aluminijskom pri čemu dolazi do pucanja naplatka, dakle loma krakova naplatka čega u ovom konkretnom slučaju nema. Naplatak je samo ostrugan, pa je oštećenje samo estetskog karaktera i zbog toga je najvjerojatnije naplatak promijenjen jer se te lagane strugotine ne mogu popraviti. Nužno je da dođe do vidljivog puknuća naplatka ili da se odlomi komad da bi se radilo o jačem udaru. Podatke o kojima je riječ crpi iz dugogodišnjeg iskustva rada. Navedenu tvrdnju ne može poduprijeti egzaktnim podacima jer nema sličan slučaj pa nema takvu dokumentaciju.

13. Sukladno uputi višeg suda obnovljeno je prometno vještačenje po stalnom sudskom vještaku Berislavu Šimunoviću, dipl. ing.

14. Iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka proizlazi da se neposredno prije štetnog događaja vozilo tužiteljice kretalo krajnje desnom prometnom trakom zapadnog kolnika Selske ceste, koja je namijenjena vozilima koja u raskrižju skreću desno, u Ulicu Dragojle Jarnević, dok se NN vozilo kretalo desnom prometnom trakom za ravno zapadnog kolnika Selske ceste. U raskrižju je NN vozilo, najvjerojatnije sa svojim desnim bočnim dijelom, došlo u kontakt sa stražnjim lijevim bočnim dijelom vozila tužiteljice. Oblik oštećenja ukazuje da se radi o bočnom okrznuću vozila. Za izračun brzina kretanja oba vozila, neposredno prije i u trenutku štetnog događaja, nema elemenata. Kako se vozilo tužiteljice neposredno prije štetnog događaja tek pokrenulo ispred raskrižja, brzina njenog kretanja u trenutku kontakta je mogla iznositi oko 5 do 15 km/h, dok je brzina NN vozila morala bila veća od ove brzine. Na kolniku nisu pronađeni nikakvi tragovi vezani za ovaj štetni događaj, tako da nije moguće utvrditi točno mjesto kontakta, kako po dužini tako niti po širini kolnika. Može se procijeniti da je do štetnog događaja došlo na kolniku Selske ceste, kod raskrižja s Ulicom Dragojle Jarnević. Da su se oba vozila (tužiteljice i NN vozilo) kretala sredinama svojih prometnih traka, NN vozilo bi sigurno prošlo pored vozila tužiteljice prilikom njihovog mimoilaženja, pa do ovog štetnog događaja ne bi došlo. Iz spisa nije moguće utvrditi koje je vozilo (tužiteljice ili NN) ulaskom u raskrižje djelomično prešlo na dio kolnika koje je namijenjeno kretanju drugog vozila. Da to vozilo nije prešlo na dio kolnika koji je namijenjen kretanju drugog vozila, već da se vozilo svojom prometnom trakom, do predmetnog štetnog događaja ne bi došlo. Na dijelu kolnika na kojem je došlo do predmetnog štetnog događaja, brzina kretanja vozilima je ograničena općim načelom na 50 km/h.

15. Saslušan na ročištu 7. listopada 2025. vještak je iskazao da za utvrditi dinamiku nastanka prometne nezgode kako bi se vještak sudske medicine mogao očitovati o mogućnosti nastanka ozljeda kod tužiteljice mu je potreban spis radi potrebnih izračuna te mu je dodijeljen rok za pisano očitovanje.

16. U dopuni nalaza i mišljenja vještak Berislav Šimunović naveo je da je tužiteljica VS stradala u prometnoj nezgodi dana 14.11.2016., kao vozač vozila koje je sa stražnjim lijevim bočnim dijelom bilo u kontaktu s najvjerojatnije desnim bočnim dijelom NN vozila. Prilikom ovog bočnog okrznuća vozilo tužiteljice je moglo ostvariti promjenu brzine do najviše 5 km/h, pri čemu je tijelo tužiteljice poletjelo neznatno natrag i lijevo, prema stražnjim lijevim vratima.

17. Ovaj sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka Berislava Šimunovića, dipl. ing., i to stoga što smatra da su je isti dan stručno i obrazloženo, a u skladu sa pravilima struke i prometne znanosti, a niti stranke nisu imale primjedbe na isto te je u bitnom suglasan i sa provedenim prometnim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku Zvonku Ivašiću, dipl. ing., a čije vještačenje je ovaj sud u cijelosti prihvatio već u presudi od 12. siječnja 2023.

18. Iz nalaza i mišljenja vještaka dr. Davora Mayera, specijalista sudske medicine proizlazi da je tužiteljici postavljena dijagnoza istegnuće vrata te da je sudjelovala u prometnoj nesreći kao vozačica osobnog vozila koje je bočno okrznulo nepoznato vozilo. Prema tome, nije se radilo o naletu straga, kako je tužiteljica izjavila prilikom pregleda. Pri dinamici odigravanja prometne nesreće kakva je utvrđena prometnim vještačenjem, moglo je doći do blagog trzaja tijela tužiteljice. Uz ovakvu dinamiku i utvrđenu promjenu brzine, tužiteljica nije mogla zadobiti ozljedu u vidu istegnuća vrata, ovo iz razloga što je njezino tijelo bilo izloženo minimalnim sudarnim silama čiji je intenzitet bio nedostatan za nastanak takve ozljede i općenito nepodesan za bilo kakvo ozljeđivanje. Nadalje, kontakt s nepoznatim vozilom nije mogao uzrokovati udar glavom o staklo vozačkih vratiju, kao niti o bilo koje drugo staklo ili drugu prepreku u unutrašnjosti kabine vozila, osim u slučaju da bi tužiteljica aktivno poduzela takav pokret. No, i u tom slučaju gore navedena ocjena mogućnosti ozljeđivanja ostaje neizmijenjena. Okolnost korištenja pojasa u konkretnoj prometnoj situaciji nema utjecaja na ocjenu mogućnost ozljeđivanja.

19. Saslušan na ročištu 6. prosinca 2022. vještak dr. Davor Mayer je ostao u cijelosti kod svog pisanog nalaza i mišljenja te naveo da je pratio izlaganje prometnog vještaka te u istome nema novih elemenata koji bi utjecali na njegove tvrdnje i zaključke o mogućnosti nastanka ozljede kod tužiteljice.

20. Nakon obnovljenog prometnog vještačenja po stalnom sudskom vještaku Berislavu Šimunoviću, dipl. ing., na ročištu 3. rujna 2026. saslušani su vještaci dr. Davor Mayer, specijalist sudske medicine i dr. Žarko Rašić, kirurg.

21. Iz iskaza vještaka dr. Davora Mayera, proizlazi da ostaje u cijelosti kod pisanog nalaza i mišljenja koje sam izradio u suradnji s tada imenovanim prometnim vještakom ing. Ivašićem. Naknadno je provedeno drugo prometno vještačenje od strane vještaka ing. Šimunovića pa nakon što je izvršio uvid u isto izdvaja zaključak od vještaka kako je promjena brzine osobnog vozila u kojem se nalazila tužiteljica iznosila oko 5 km/h. Ova ocjena je u bitnome podudarna s ocjenom vještaka Ivašića što znači da ovo novo vještačenje ne donosi novih elemenata koji bi imali utjecaja na njegove tvrdnje i zaključke kod kojih ustraje. U bitnome navodi kako se radilo o prometnoj nesreći praćenoj vrlo niskim intenzitetom sudarnih sila koji je nepodesan za bilo kakvo ozljeđivanje. Drugim riječima nesreća je bila s biomehaničkoga aspekta beznačajna pa se stanja iz medicinske dokumentacije ne mogu uzročno povezati uz nju. Na upit punomoćnika tužitelja je li tužiteljica uzimajući u obzir nalaz ing. Šimunovića mogla zadobiti udarac u neki dio unutrašnjosti kabine vozila može reći da je ovo pitanje obradio u svom pisanom nalazu i mišljenju pa sada može ponoviti kako se radilo o blagom trzajnom gibanju glave u smjeru prema natrag i nešto ulijevo, kao posljedica takvog gibanja nije tužiteljica mogla udariti u neku čvrstu prepreku (npr. u dovratni stup ili staklo vozačkih vrata), a u naravi je takvo gibanje ustvari proizvelo uranjanje stražnjeg dijela glave u naslon za glavu vozačkog sjedala.

22. Iz iskaza vještaka dr. Žarka Rašića proizlazi da nakon uvida u nalaz i mišljenje vještaka sudske medicine prof. Mayera kao i njegovog obrazloženja na raspravi gdje se u zaključku navodi kako tužiteljica u predmetnom štetnom događaju nije mogla zadobiti ozljede u vidu istegnuća mišića vrata odnosno natučenja glave potrebno je korigirati njegov nalaz. Njegov raniji nalaz i mišljenje od 16.4.2018. sačinjen je uzimajući u obzir dostavljenu medicinsku dokumentaciju koja se nalazila u spisu i koja je klinički opisivala ozljedu vrata u vidu istegnuća. S obzirom na nalaz vještaka sudske medicine kako navedenu ozljedu nije mogla zadobiti potrebno je korigirati nalaz jer ako nije bilo ozljede tada nema niti bolova, smanjenja životne aktivnosti niti potrebe za tuđoj pomoći dok ostaje strah koji je naveden u pisanom nalazu i mišljenju. Strah je također potrebno korigirati, uzimajući u obzir da nije zadobila ozljedu nego samo nelagodu u vidu štetnog događaja sa odgovarajućom promjenom brzine koju je utvrdio prometni vještak te ostaje strah jačih intenziteta koji je vezan za sam trenutak doživljenja prometne nesreće, a nije vezan za posljedica mogućeg ozljeđivanja te sekundarni strah manjih intenziteta a vezan za nelagode uslijed prometne nesreće bez ozljeđivanja jačeg intenziteta 2 dana, srednjeg intenziteta 2 dana i manjeg intenziteta u trajanju od 15 dana. Na poseban upita punomoćnika tuženika da li se tužiteljica liječila po psihijatru, odgovara da nije liječena po psihijatru odnosno po psihologu, a i takav opseg intenziteta straha ne zahtjeva liječenje po psihijatru ili psihologu. Radi se o nelagodama nakon prometne nesreće.

23. Ovaj sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje liječnika vještaka dr. Davora Mayera i to stoga što smatra da su isti dan stručno i obrazloženo, u skladu sa pravilima struke i medicinske znanosti, sve temeljem uvida u priloženu dokumentaciju i na temelju utvrđene dinamike nastanka prometne nesreće od strane prometnog vještaka.

24. Ovaj sud je također prihvatio i nalaz i mišljenje dr. Žarka Rašića, koji je svoj nalaz i mišljenje usuglasio sa dr. JS.

25. Temeljem odredbe čl. 19. st. 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23 i 69/26, u daljnjem tekstu: ZOO) svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenim zakonom, a pod pravima osobnosti u smislu ZOO-a razumijevaju se prava na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i dr.

26. Da bi postojala izvanugovorna odgovornost za štetu tuženika u smislu čl. 1045. st. 1. ZOO-a moraju biti ispunjene sljedeće pretpostavke: moraju postojati subjekti obveznog odnosa odgovornosti za štetu – štetnik i oštećenik, mora postojati štetna radnja koju je počinio štetnik, a na strani oštećenika mora nastati šteta. Nadalje, mora postojati uzročna veza između izvršene štetne radnje štetnika i štete koja je nastala oštećeniku te mora postojati protupravnost štetne radnje.

27. Budući je kombiniranim prometno sudskomedicinskim vještačenjem utvrđeno da ozljede opisane u medicinskoj dokumentaciji tužiteljice nisu mogle nastati u utvrđenoj dinamici nastanka prometne nezgode, samim time nedostaje jedna od pretpostavki odgovornosti za štetu odnosno uzročno-posljedična veza između štetne radnje i nastalih štetnih posljedica (ozljede vratne kralježnice tužiteljice). Iako je sudski vještak dr. Rašić utvrdio da i dalje postoji povreda prava osobnosti na duševno zdravlje zbog zaostalog straha u vidu nelagode zbog sudjelovanja u prometnoj nesreći, ističe se da navedena povreda prava osobnosti ne ispunjava uvjete za dosuđivanje pravične novčane naknade. Naime, temeljem čl. 1100. st. 1. i 2. ZOO-a u slučaju povrede prava osobnosti sud će, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema. Pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom. Sudjelovanje u prometnoj nesreći svakako nije ugodan osjećaj i životno je i logično da se svaki sudionik zbog tog događaja osjeća nelagodno i da pretrpi određeni strah, međutim takva povreda prava osobnosti na duševno zdravlje nije takvog intenziteta da b i opravdala dosuđivanje pravične novčane naknade jer bi to poticalo svakog sudionika prometne nesreće da potražuje pravičnu novčanu naknadu iako nije pretrpio ozljede, a što je protivno svrsi naknade neimovinske štete.

28. Slijedom svega naprijed iznesenog, nisu ispunjeni uvjeti iz čl. 1045. st. 1. ZOO- a te je tužbeni zahtjev tužiteljice odbijen kao neosnovan.

29. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP-a.

30. Zahtjev tužiteljice za naknadu troškova postupka je odbijen jer ista nije uspjela u sporu.

31. Tuženiku je priznat trošak provedenog kombiniranog prometno- sudskomedicinskog vještačenja u iznosu od 371,62 EUR (=2.800,00 kn) te trošak predujma za pristup vještaka na ročište u iznosu od 33,18 EUR (=250,00 kn) odnosno 404,80 EUR. Na tako utvrđen iznos parničnog troška tuženiku su dosuđene zakonske zatezne kamate tekuće od presuđenja pa do isplate po stopi propisanoj čl. 29. st. 2. ZOO-a, a u skladu s odredbom a u skladu s odredbom čl. 151. st. 3. ZPP-a.

32. Tuženiku nije priznat trošak plateža sudske pristojbe na odgovor na tužbu podnesen 7. rujna 2017. budući prema odredbi čl. 4. toč. 2. tada važećeg Zakona o sudskim pristojbama ("Narodne novine" br. 74/95, 57/96, 137/02, 125/11, 112/12, 157/13 i 110/15) pristojbena obveza za odgovor na tužbu nastaje po pravomoćnom završetku postupka za svaku stranku razmjerno uspjehu u parnici. Budući ovaj postupak još nije pravomoćno okončan to nije niti nastala navedena pristojbena obveza.

33. Slijedom iznesenog, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu, 14. rujna 2026.

Sutkinja:

Ana Lovrinov

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ove presude je dopuštena žalba. Žalba se podnosi ovom sudu pismeno u četiri (4) istovjetna primjerka u roku od petnaest (15) dana od dana primitka pisanog otpravka ove presude, a o njoj odlučuje nadležni županijski sud. Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje (čl. 335. st. 9. ZPP-a).

DNA:

1. tužiteljici po pun.

2. tuženiku