Republika Hrvatska

Županijski sud u Karlovcu

Karlovac

Gž-216/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Karlovcu, po sucu Josipu Štrucelju, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari 1. tužitelja ĐV, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. tužiteljice NV, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 3. tužitelja DV, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 4. tužiteljice ZV, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], svi zastupani po punomoćniku Miji Jeličiću, odvjetniku u Splitu, protiv tuženika OPĆINA SUTIVAN, Trg Dr. Franje Tuđmana 1, Sutivan, OIB: 14934088349, zastupana po punomoćniku mr. sc. Deanu Rahanu, odvjetniku u Supetru, zbog smetanja posjeda, odlučujući o žalbi tuženika protiv rješenja Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Supetru poslovni broj Psp-7/2024 od 12. veljače 2026., 14. rujna 2026.

r i j e š i o  j e

I. Prihvaća se žalba tuženika te se rješenje Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Supetru poslovni broj Psp-7/2024 od 12. veljače 2026. preinačava i sudi:

Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

„I. Time što je neutvrđenog dana 2020. godine, što su tužitelji saznali 7. kolovoza 2020. godine, na posebnom dijelu nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] koji je u Skici lica mjesta „Mjerilo 1 : 250“ iz Vještva Zvonimira Rubića, sudskog vještaka za geodeziju „Posl. br: Psp-125/20“, koja skica čini sastavni dio ovog rješenja, označen točkama I-J-D samovlasno porušio ogradu u suvlasništvu i suposjedu tužitelja te posebni dio nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] koji je u Skici lica mjesta označen točkama H-I-J-K-H prekopao strojem i na tom dijelu postavio betonske kocke, tuženik je smetao tužitelje u zadnjem mirnom i faktičnom suposjedu predmetnih posebnih dijelova nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], pa se nalaže tuženiku da u roku od 8 dana i pod prijetnjom ovrhe uspostavi ranije posjedovno stanje na način što će na posebnom dijelu nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] koji je u Skici lica mjesta „Mjerilo 1 : 250“ iz Vještva Zvonimira Rubića, sudskog vještaka za geodeziju „Posl. br: Psp-125/20“, koja skica čini sastavni dio ovog rješenja, označen točkama H- I-J-K-H ukloniti postavljene betonske kocke i vratiti nekretninu na navedenom dijelu u prvobitno stanje te na posebnom dijelu predmetne nekretnine koji je u Skici lica mjesta „Mjerilo 1 : 250“ označen točkama I-J-D postaviti ogradu koja je na tom mjestu bila prije uklanjanja, te mu se zabranjuje ubuduće ovakvo ili slično samovlasno smetanje suposjeda tužitelja.“

II. Nalaže se tužiteljima naknaditi tuženiku trošak parničnog postupka u iznosu od 625,00 EUR, u roku od 15 dana.

III. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troška parničnog postupka.

IV. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troška žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem suda prvog stupnja poslovni broj Psp-7/2024 od 12. veljače 2026. riješeno je:

„I. Time što je neutvrđenog dana 2020. godine, što su tužitelji saznali 7. kolovoza 2020. godine, na posebnom dijelu nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] koji je u Skici lica mjesta „Mjerilo 1 : 250“ iz Vještva Zvonimira Rubića, sudskog vještaka za geodeziju „Posl. br: Psp-125/20“, koja skica čini sastavni dio ovog rješenja, označen točkama I-J-D samovlasno porušio ogradu u suvlasništvu i suposjedu tužitelja te posebni dio nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] koji je u Skici lica mjesta označen točkama H-I-J-K-H prekopao strojem i na tom dijelu postavio betonske kocke, tuženik je smetao tužitelje u zadnjem mirnom i faktičnom suposjedu predmetnih posebnih dijelova nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], pa se nalaže tuženiku da u roku od 8 dana i pod prijetnjom ovrhe uspostavi ranije posjedovno stanje na način što će na posebnom dijelu nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] koji je u Skici lica mjesta „Mjerilo 1 : 250“ iz Vještva Zvonimira Rubića, sudskog vještaka za geodeziju „Posl. br: Psp-125/20“, koja skica čini sastavni dio ovog rješenja, označen točkama H- I-J-K-H ukloniti postavljene betonske kocke i vratiti nekretninu na navedenom dijelu u prvobitno stanje te na posebnom dijelu predmetne nekretnine koji je u Skici lica mjesta „Mjerilo 1 : 250“ označen točkama I-J-D postaviti ogradu koja je na tom mjestu bila prije uklanjanja, te mu se zabranjuje ubuduće ovakvo ili slično samovlasno smetanje suposjeda tužitelja.

II. Dužan je tuženik, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, isplatiti tužiteljima parnični trošak u iznosu od 2.977,27 EUR s zakonskom kamatom koja teče od dana objave prvostupanjske odluke 12. veljače 2026. pa do isplate.“.

2. Pravovremeno podnesenom žalbom navedeno rješenje u cijelosti pobija tuženik zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 – dalje; ZPP) i u odluci o troškovima postupka. U žalbi ističe da je sud prvog stupnja počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točke 11. ZPP-a budući da rješenje nema razloga o odlučnim činjenicama jer da je sud prvog stupnja propustio analizirati pravnu narav površine prijepora zanemarujući činjenicu da je riječ o dijelu javne površine odnosno dijelu nogostupa koji je oduvijek služio općoj uporabi. Smatra da postavljena ograda od strane tužitelja na javnoj površini ne može proizvesti pravno relevantan posjed koji bi uživao posjedovnu zaštitu, a da uklanjanje tako postavljene ograde ne može biti čin samovlasnog smetanja posjeda, odnosno ističe da je sud propustio cijeniti da takvo postupanje (uređenje nogostupa) predstavlja izvršavanje javne ovlasti, a ne privatnu samovlasnu intervenciju. Predlaže žalbu prihvatiti i pobijano rješenje preinačiti, podredno ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

3. Žalba je osnovana.

4. Prvostupanjski je sud 21. travnja 2023. pod brojem Psp-125/2020-21 donio rješenje kojim je odbio tužbeni zahtjev tužitelja za pružanje posjedovne zaštite na sjeveroistočnom dijelu nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

4.1. Ovaj sud 18. siječnja 2024. donio je rješenje kojim je ukinuo gore označeno rješenje prvostupanjskog suda i predmet vratio na ponovni postupak s nalogom da se prvenstveno dopuni mjerničko vještačenje, omogući strankama da ispitaju mjerničkog vještaka, zatim da se ocijeni sadržaj presude i skice iz parnice P-246/09 na utvrđenje posljednjeg mirnog posjeda tužitelja u odnosu na prijepor u ovom sporu radi smetanja posjeda (ili njegovog dijela), detaljno cijeniti iskaze stranaka, cijeniti činjenicu postojanja ograde i njezinog uklanjanja od strane tuženika te svih okolnosti slučaja.

5. U ponovljenom postupku prvostupanjski je sud rješenjem od 12. veljače 2025. od mjerničkog vještaka zatražio da usporedbom sa skicom lica mjesta iz predmeta poslovni broj P-246/09 iz vještva vještaka Petra Vrdoljaka iz travnja 2012. utvrdi oblik parcele u tužiteljevom vlasništvu u to vrijeme, izjasni se o eventualnim promjenama površinama i oblika te čestice nakon izrade vještva u spomenutoj parnici te da da prikaz predmeta prijepora preklapanjem skice koju je napravio vještak Petar Vrdoljak i koju je u svom vještvu prikazao vještak Rubić, kako je to predložio tužitelj na ročištu 25. rujna 2024.

5.1. U svom očitovanju od 24. travnja 2025. vještak Rubić u bitnome navodi da nije moguće napraviti preklop skice iz vještva koje je napravio vještak Vrdoljak u predmetu P-246/09 jer nema originalne podatke mjerenja, a vještak je preminuo, što ponavlja i u svom usmenom očitovanju danom na ročištu 29. siječnja 2026. te ostaje kod svog ranijeg nalaza.

6. Obzirom na tijek postupka i takvo očitovanje vještaka podneskom od 19. siječnja 2026. tužitelj je specificirao tužbeni zahtjev prema nalazu vještaka Rubića na način da sada predmet spora označava kao smetanje posjeda na posebnom dijelu nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] koji je u Skici lica mjesta iz vještva Zvonimira Rubića označen točkama I-J-D jer da je tuženik samovlasno porušio ogradu u suposjedu tužitelja te posebni dio nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] koji je u Skici lica mjesta označen točkama H-I-J-K-H prekopao strojem i na tom dijelu postavio betonske kocke pa da je na taj način tuženik smetao tužitelje u zadnjem mirnom i faktičnom suposjedu predmetnih posebnih dijelova nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]. Tužitelj je tako specificiranim tužbenim zahtjevom zatražio da se naloži tuženiku da u roku od 8 dana i pod prijetnjom ovrhe uspostavi ranije posjedovno stanje na način da na posebnom dijelu nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] koji je u Skici lica mjesta iz vještva Zvonimira Rubića označen točkama H-I-J-K-H ukloni postavljene betonske kocke i vrati nekretninu na navedenom dijelu u prvobitno stanje te na posebnom dijelu predmetne nekretnine koji je u Skici lica mjesta označen točkama I-J-D postavi ogradu koja je na tom mjestu bila prije uklanjanja, te da se tuženiku zabrani ubuduće ovakvo ili slično samovlasno smetanje suposjeda tužitelja.

7. Prvostupanjski sud u ponovljenom postupku donosi rješenje kojim prihvaća specificirani tužbeni zahtjev tužitelja navodeći:

- da u svom iskazu zakonski zastupnik tuženika nije osporio da bi tuženik poduzeo radnje koje tužitelji označuju kao smetanje posjeda nekretnine, međutim da je tuženik iste poduzeo upravo na svojoj nekretnini

- da iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka proizlazi da se nogostup kojeg su tužitelji pokazali na očevidu u površini od 14,45 m2 nalazi upravo na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] sve kako je to prikazao na skici u vještvu

- da u parnici za smetanje posjeda nije odlučno tko je vlasnik sporne nekretnine, već tko je bio u zadnjem mirnom posjedu

- da u prilog zaključku da su tužitelji bili u trenutku poduzimanja od strane tuženika spornih radnji u posjedu sporne površine govori činjenica postojanja ograde koju je tuženik uklonio, za koju tuženik ne spori da je uklonio

- da iz iskaza tužitelja u ovom predmetu proizlazi da oni koriste sporni dio nekretnine na samostalan i miran način

- da se uređenje tužbenog zahtjeva od strane tužitelja u podnesku od 19. siječnja 2026. ne smatra preinakom tužbe, budući je označavanje druge čestice samo uređenje tužbenog zahtjeva, jer se radi o istoj površini zemljine kore koju tužitelj od početka označava kao predmet spora, samo tada pod krivim brojem čestice

te na temelju navedenih zaključaka, budući su tužitelji dokazali da su bili u posljednjem mirnom posjedu predmetne nekretnine u vrijeme smetanja posjeda, da je tuženik počinio čin smetanja i da se to dogodilo upravo na predmetnoj nekretnini što proizlazi iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka, pozivom na odredbu članka 22. stavak 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 – dalje; ZVDSP).

8. S pravom tuženik u žalbi tvrdi da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točke 11. ZPP-a budući da rješenje nema razloga o odlučnim činjenicama, odnosno da sud nije uzeo u obzir da se predmet prijepora prema specificiranom tužbenom zahtjevu u skladu sa skicom mjerničkog vještaka nalazi na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a ne na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kako su to tvrdili tužitelji prvotno postavljenim tužbenim zahtjevom. Iako je prvostupanjski sud točno naveo da se kod naknadnog označavanja ispravnog broja čestice ne radi o preinaci tužbe, u konkretnom slučaju takva specifikacija je od značaja budući da nekretnina čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] predstavlja javno dobro.

8.1. Naime, u predmetnom se slučaju radi o nogostupu kao dijelu čestice puta na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (o čemu iskazuje i zakonski zastupnik tuženika) koji je po svojoj prirodi javno dobro u općoj uporabi, pa se na takva dobra primjenjuju pravna pravila koja važe za opća dobra. Slijedom navedenog, na takvim dobrima ne može postojati pravo vlasništva pojedinaca prema članku 2. stavak 2. ZVDSP, pa tako ista ne mogu biti ni predmet posjedovanja u smislu tog Zakona, odnosno ne može postojati privatnopravni posjed koji bi uživao posjedovnu zaštitu u smislu članaka 21. i 22. ZVDSP.

8.2. Dakle, zbog pravnog statusa zemljišta na kojem je nesporno srušena ograda od strane tuženika i postavljene betonske ploče, taj dio površine nije ni mogao biti predmet posjedovanja, pa nije moguće osnovano tražiti posjedovnu zaštitu čak i u situaciji kada je tuženik poduzeo radnju na javnom dobru, a posljedice se reflektiraju kao smetanje posjeda na stvari na kojoj postoji pravo vlasništva i koje mogu biti u vlasništvu (čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], iako se prema nalazu mjerničkog vještaka prijepor nalazi u potpunosti na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]). Ovo stoga što je tužba za smetanje posjeda po svojoj pravnoj prirodi kondemnatorna tužba, a u slučajevima gdje je smetanje posjeda počinjeno na javnoj površini koja je izvan režima privatnog vlasništva, pa samim time i isključivog posjedovanja pojedinaca, nije moguće naložiti uspostavu prijašnjeg posjedovnog stanja niti zabraniti takvo i slično smetanje ubuduće, a što je prvostupanjski sud u potpunosti propustio uzeti u obzir i obrazložiti.

9. Slijedom iznesenog, budući da sporna čestica, prema stanju zemljišnih knjiga, a prijepor se, prema nalazu mjerničkog vještaka, nalazi upravo na toj čestici, predstavlja javno dobro u općoj uporabi, valjalo je zaključiti da tužitelji nisu ni mogli steći posjed te čestice, pa niti tražiti zaštitu posjeda na način kako je to traženo u ovoj parnici specificiranim tužbenim zahtjevom prema nalazu mjerničkog vještaka.

10. Pritom se napominje da je u predmetu P-246/09 predmet spora predstavljao prijepor koji se nalazio na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pa obzirom na očitovanje vještaka Rubića, nije istovjetan prijeporu koji je identificiran u ovome postupku.

11. Iz navedenih razloga, iako je rješenje obuhvaćeno bitnom povredom odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točke 11. ZPP-a, ovaj je sud iskoristio ovlaštenje iz članka 373.a stavak 3. ZPP-a, preinačio prvostupanjsko rješenje i odbio tužbeni zahtjev tužitelja te stoga odlučio kao pod točkom I. izreke ovoga rješenja.

12. S obzirom na to da je prihvaćanjem žalbe tuženika došlo do promjene uspjeha stranaka u sporu, valjalo je preinačiti odluku o troškovima postupka. (članak 166. stavak 2. ZPP-a)

12.1. Odluka o trošku temelji se na odredbi članka 154. stavak 1. ZPP-a kojom je propisano da stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna je protivnoj stranci i njenom umješaču naknaditi troškove izazvane vođenjem postupka.

12.2. Tuženiku pripada trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23 i 107/25 – dalje: OT) i to u visini od 250,00 bodova prema Tbr. 7/2 OT u iznosu od 500,00 EUR, što uvećano za PDV od 25% iznosi ukupno 625,00 EUR, zbog čega je odlučeno kao pod točkom II. izreke ovog rješenja.

13. Obzirom da je tužitelj u cijelosti izgubio u sporu, valjalo je odbiti njegov zahtjev za naknadu troškova i odlučiti kao u točki III. izreke ovoga rješenja.

14. Iako je tuženik uspio sa žalbom, obzirom da trošak žalbenog postupka nije zatražen određeno, u skladu s odredbom članka 164. stavak 1. ZPP-a isti je valjalo odbiti i odlučiti kao u točki IV. izreke ovoga rješenja.

U Karlovcu 14. rujna 2026.

Sudac

Josip Štrucelj