Republika Hrvatska
Općinski sud Đakovu
Đakovo
Poslovni broj: Pp-715/2026-10
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Đakovu, po sucu Mileni Sučić, nadležan u smislu čl. 94. i čl. 98. Prekršajnog zakona, rješavajući u prekršajnom postupku protiv I okrivljenika Osatina grupa d.o.o. i II okrivljenik ZK zbog prekršaja iz čl. 64 Zakona o državnom inspektoratu (NN broj: 115/18, 117/21, 67/23) povodom prekršajnog naloga Državnog inspektorata područni ured Osijek, služba inspekcije zaštite okoliša, zaštite prirode i vodopravni nadzor Osijek, Ulica Hrvatske Republike 21, Klasa: 351-01/26-10/193 i Ur.br.: 443-02-01-10-26-28 od 06. svibnja 2026. godine, nakon održane glavne i javne rasprave u nazočnosti pravnog predstavnika I okrivljenika Osatina grupa d.o.o. i odsutnosti II okrivljenika VK i tužitelja, dana 14. rujna 2026. godine
p r e s u d i o j e
I. Temeljem čl. 183. Prekršajnog zakona (NN broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22 i 86/26)
I Okrivljenik: Osatina grupa d.o.o., zastupana po NK, sa sjedištem u [adresa], predmet poslovanja proizvodnja voća i povrća, žiro-račun Zagrebačka banka, dobit po godišnjem obračunu posluju pozitivno, zaposlenih oko 700, nekažnjavan, OIB: 52123139126, kao pravna osoba,
II Okrivljenik: ZK, prebiva u [adresa], drž. RH, OIB: [osobni identifikacijski broj], kao odgovorna osoba,
k r i v i s u
što Osatina grupa d.o.o kao pravna osoba putem odgovorne osobe VK na pisano traženje inspektora zaštite okoliša Državnog inspektorata, područni ured Osijek, služba inspekcije zaštite okoliša, zaštite prirode i vodopravni nadzor nisu dostavili podatke i dokumentaciju potrebnu za provođenje inspekcijskog nadzora radi utvrđenja postupanja sa proizvedenim otpadom iz stakleničke proizvodnje organizacijske jedinice Ivankovo na lokaciji u Ivankovu Slatine 13, jer nisu od 09. travnja 2026 godine do dana 13. travnja 2026 godine dostavili podatke i dokumentaciju zatražene dopisom inspekcije Zaštite okoliša Klasa: 351-01/26-10/193., Ur broj: 443- 02-01-10-26-23 od dana 03. travnja 2026 godine za stakleničku proizvodnju u organizacijskoj jedinici Ivankovo u 2025 godini specifikacije, deklaracije i drugu tehničku dokumentaciju, ulazne račune (preslike) o nabavi materijal za proizvodnju ( kamenu vunu, plastično organsko vezivo, plastične kopče, plastičnu foliju, plastične cijevi), podatke o utrošenoj količini navedenih materija; tehnološki proces postupanja sa otpadnom kamenom vunom iz proizvodnje 2024 godine i 2025 godine, za svaku godinu zasebno, uključujući i podatak koje količine i na kojoj lokaciji se u ovom trenutku skladište, te podatke o lokacijama na kojima su isti eventualno upotrebljeni ; fizikalno- kemijske analize proizvoda nastalog u postupku kompostiranja (humusa) za stakleničku proizvodnju 2024 i 2025 godine; podatak da li se biorazgradivi otpad iz stakleniče proizvodnje 2024 i 2025 godine u tijeku postupka kompostiranja ili nakon, a prije aplikacije na poljoprivrednu površinu miješa sa još nekom vrstom biorazgradivog otpada kao npr. stajski gnoj, digestat iz bioplinskog postrojenja i sl.; podatak o količini nastalog biorazgradivog otpada iz stakleničke proizvodnje 2024 i 2025 godine za svaku godinu zasebno; podatak da li se proizvod nastao razgradnjom biorazgradivog otpada, otpadne kamene vune stavlja na tržište kroz neki novonastali proizvod npr, zemlja za cvijeće koju proizvode, a zatraženi podaci potrebni su u provođenju inspekcijsko g nadzora radi kontrole provedbe o obveza sukladno Zakonu o gospodarenju otpadom (NN 84/21), Zakona o zaštiti okoliša (NN 80/13., 153/13., 78/15., 12/18., 118/18) I provedbenih propisa donesenih na temelju tih zakona u stakleničkoj proizvodni organizacijske jedinice Ivankovo na lokaciji u Ivankovu Slatine 13,
II. dakle, na pisano traženje inspektora nisu u roku koji je odredio inspektor dostavili dokumentaciju potrebnu za obavljanje inspekcijskog nadzora,
III. time su postupili suprotno odredbi čl. 64. Zakona o Državnom inspektoratu, te počinili prekršaj kažnjiv po čl. 127. st. 1. podstavak 3. i st. 2. Istog Zakona, uz primjenu čl. 37. st. 1.i 3. t. 2. PZ-a,
IV. pa im se temeljem citiranog propisa
i z r i č e
I okrivljeniku:
novčana kazna u iznosu od 2.500,00 eura (dvije tisuće petsto eura )
II okrivljeniku:
novčana kazna u iznosu od 350,00 eura (tristo pedeset eura )
V. Temeljem čl. 34. PZ-a I i II okrivljenik je dužan novčanu kaznu platiti u roku od 30 dana po pravomoćnosti presude, na žiro račun Državnog proračuna.
VI. Sukladno odredbi čl. 152. st. 3. PZ-a, a u svezi sa čl. 3. PZ-a (NN 107/07., 39/13.), ukoliko I i II okrivljenik u zadanom roku plati 2/3 novčane kazne, u iznosu od 1.666,68 eura za I okrivljenika i u iznosu od 233,33 eura za II okrivljenika, odnosno smatrat će se da je novčana kazna u cijelosti plaćena.
VII. Temeljem odredbe čl. 139. st. 3., a u svezi čl. 138. st. 2. PZ-a, I i II okrivljenik su dužni podmiriti trošak postupka u iznosu od 50,00 eura, svaki za sebe, u istom roku kao i kaznu, pod prijetnjom prisilne naplate, na račun Državnog proračuna.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio prekršajni nalog protiv I i II okrivljenika, zbog prekršaja te je činjenično stanje izmijenjeno odnosno izostavljen je navod da "od dana 04. ožujka 2026 godine do 06. ožujka 2026 godine nisu dostavili podatke i dokumentaciju zatraženu zapisnikom o inspekcijskom nadzoru Klasa: 351-01/26-10/193; Ur boj 443- 02-01-10-26-6 od 03. ožujka 2026 godine i dopisom Klasa: 351-01/26-10/196; Ur broj:
443-02-01-10-26-6 od 04. ožujka 2026 godine – specifikacije i drugu dokumentaciju o fizikalno –kemijskim svojstvima za kamenu vunu, plastično vezivo i plastične kopče te podatke o osobi odgovornoj za postupanje s otpadom nastalim iz stakleničke proizvodnje organizacijske jedinice Ivakovo (ime i prezime, funkcija, adresa radnog mjesta, kontakt telefon, električna adresa); od 20. ožujka 2026 do 23. ožujka 2026 nisu dostavili podatke zatražene zapisnikom o inspekcijskom nadzoru Klasa: 351- 01/26-10/193; Ur broj 443-02-01-10-26-17 od 16. ožujka 2026 godine, podatke o količini (u težinskoj jedinici) kamene vune, plastičnog veziva i plastičnih kopči koja je stavljena u proizvodnju; o količini ( u težinskoj jedinici) otpadne kamene vune, otpadne plastične folije, otpadnog plastičnog veziva, otpadane bio razgradive mase koja je nastala nakon završetka proizvodnje i o količini neupotrebljivih otpadnih plastičnih kopči; podatke o vrsti i količini proizvedenog otpada iz stakleničke proizvodnje organizacijske jedinice Ivankovo koje su iskorištene u proizvodnom procesu bioplinskog postrojenja; podatke u kojem djelu proizvodnog postupka odnosno o načinu nastanka otpada ključnog broj (KBO) 130205 - otpadna neklorirana mineralna ulja i KBO 160601- olovne baterije za koje su dana 06. ožujka 2026 godine dostavljeni prateći listovi od 11. veljače 2026 i 17. siječnja 2025 godine kao i nepotpune podatke opisa tehnološkog postupka izdvajanja otpadnog plastičnog veziva i otpadnih plastičnih kopči od biorazgradivog otpada; od 31. ožujka 2026 do 01. travnja 2026 nisu dostaviti podatke zatražene zapisnikom o inspekcijskom nadzoru Klasa: 351-01/26- 10/193; Ur broj; 443-02-01-10-26-19 od 20. ožujka 2026 o načinu postupanja sa biorazgradivim otpadom, otpadnim plastičnim vezivom, otpadnom kamenom vunom navedenom u vlastitom očitovanju na dopis Ministarstvu kulture i medija Klasa: 612- 08/26-0066; Ur broj 532-05-22/4-26-02 od 16. veljače 2026 godine, a kojim se navodi da su isti odloženi na arheološko nalazište Dren privremeno prije odvoza; detaljan opis tehnološkog procesa stakleničke proizvodnje u organizacijskoj jedinici Ivankovo u 2024 godini, uključujuću površinu staklenika, biljnu vrstu koja je uzgajana i broj biljaka, vremenski period trajanja proizvodnje, vrstu i količinu materijala koji su korišteni za proizvodnju (kamena vuna, veziva, kopče folija, cijevi i dr.) sa deklaracijama, specifikacijama trgovačkim nazivima tih materijala i dr. dokumentacije iz koje je razvidna vrsta i svojstvo materijala, ulazni računi ( preslike) za navedeni nabavljeni materijal, podaci o načinu postupanja sa otpadnom kamenom vunom, biorazgradivim otpadom i dr., otpadom za koji nisu dostavljeni dana 06. ožujka 2026 godine prateći listovi, količine nastalog bio razgradivog otpada, otpadne kamene vune" jer se navedeni činjenični opis temelji na zapisnicima i dopisima vezanim uz zapisnike i to zapisnik Klasa: 351-01/26-10/193; Ur boj 443-02-01-10-26-6 od 03. ožujka 2026 godine i dopis Klasa: 351-01/26-10/196; Ur broj: 443-02-01-10-26-6 od 04. ožujka 2026 godine; zapisnik Klasa: 351-01/26-10/193; Ur broj; 443-02-01-10-26-19 od 16. ožujka 2026 godine; dopis Klasa: 351-01/26-10/193; Ur broj; 443-02-01-10-26-18 od 16. ožujka 2026 godine, zapisnik Klasa: 351-01/26-10/193; Ur boj 443-02-01-10-26- 19 od 20. ožujka 2026 ., dopis Klasa: 351-01/26-10/193; Ur boj 443-02-01-10-26-20 od 20. ožujka 2026., koji zapisnici i dopisi su nezakoniti dokazi a na temelju prijedloga za izdvajanje nezakonitih dokaza I okrivljenika i II okrivljenika isti su izdvojeni kao nezakoniti dokazi i na njima se ne može temeljita činjenični opis djela izreke presude stoga su naprijed navedeni činjenični navodi izostavljeni u izreci presude na način kojim nije doveden u pitanje objektivni identitet optužbe.
2. Za glavnu raspravu zakazanu za 14. 09. 2026. godine sud je temeljem čl. 145. st. 5. PZ-a poziv za II okrivljenika istaknuo na oglasnoj ploči suda, te protekom roka od osam dana od isticanja poziva na oglasnu ploču dostava istog se smatra pravovaljanom, pa je sud temeljem čl. 167. st. 3. PZ-a održao glavnu raspravu i bez njegove nazočnosti.
3. Na glavnoj raspravi pročitana je pisana obrana II okrivljenika u kojoj je navedeno da okrivljenici u cijelosti osporavaju prekršajni nalog i ne smatraju se krivima za prekršaj koji im se stavlja na teret. Istaknuli su da su posebnim podneskom podnijeli prijedlog za izdvajanje nezakonitih dokaza i istim je zatraženo da s iz dokazne građe izdvoje odnosno da se u postupku ne koriste zapisnici, iskazi, zaključci, očitovanja i izvedeni dokazi za koje okrivljenici smatraju da su pribavljeni protivno pravima obrane, pravu na pošten postupka, pravu na šutnju, pravu na branitelja i pravilima o zakonitom pribavljanju dokaza u prekršajnom postupku. Pisana obrana zato se podnosi opreza radi, bez odricanja od prijedloga za izdvajanje nezakonitih dokaza i bez prihvaćanja zakonitosti dokazne građe na kojoj se prekršajni nalog temelji. Istaknuto je da II okrivljeniku VK nije dostavljen prekršajni nalog kao optužni akt niti mu je osobno dostavljen poziv za glavnu raspravu zbog toga je pisana obrana u dijelu koji se odnosi na II okrivljenika podnijeta isključivo opreza radi i bez odricanja od svih prigovora koji proizlaze iz neuredne ili izostale osobne dostave optužnog akta i poziva za raspravu. Predmet se ne može pravilno razumjeti izvan okolnosti u kojima inspekcijski postupak pokrenut i vođen. Povod za izlaza k nadzornih tijela na teren bila je prijava kojim se okrivljenike teretilo za navodno onečišćenje okoliša na poljoprivrednom zemljištu Dren. Istaknuto je da je riječ o netočnoj i malicioznoj prijavi utemeljenoj na konstruiranim snimkama nejasnog podrijetla i nepotvrđene cjelovitosti osporavajući vjerodostojnost takvog materija kao osnove za stvaranje unaprijed formirane konstrukcije o navodnom odlaganju otpada, odnosno materijal koji bi imao pravni statua otpada. Nakon te prijave provedeno je izrazito intenzivno i neuobičajeno postupanje više tijela. Na teren je izlazila inspekcija Zaštite okoliša više puta u kratkom razdoblju, uključena je poljoprivredna inspekcija izlazila je policija, a po nalogu policije provođene su i radnje uzorkovanja tla od strane vještaka . U predmetnom slučaju provedene su između ostalog slijedeće radnje predmetne inspektorice: dana 03. ožujka 2026 godine proveden je prvi inspekcijski nadzor inspekcije zaštite okoliša na lokaciji stakleničke proizvodnje organizacijske jedinice Ivankovo o čemu je sastavljen zapisnik i izdana naredna za dostavu dokumentacije i očitovanje, istog dana na predmetnoj lokaciji postupala je i poljoprivredna inspekcija: dana 06. ožujka 2026 godine društvo je dostavilo prateći e-mail i zatraženu dokumentaciju; dana 10. ožujka 2026 godine proveden je drugi nadzor inspekcije Zaštite okoliša koji se sadržajno nadovezuje na prethodni nadzor pri čemu je zapisnik kontradiktorno označen kao sastavljen 10. ožujka 2026 godine dok je u njemu istodobno navedeno da je nadzor dovršen u uredu 11. ožujka 2026 godine: na predmetnoj lokaciji ponovno je postupala i poljoprivredna inspekcija, postupala je i policija, a po nalogu policije proveden su radnje uzorkovanja tla od strane vještaka: dana 13. ožujka 2026 godine društvo se očitovalo na navedeni zapisnik od 10/11 ožujka 2026 godine; dana 16. ožujka 2026 godine proveden je treći nadzor inspekcije zaštite okoliša o čemu je sastavljen zapisnik i izdana naredba za dostavu dokumentacije i očitovanje u roku od 2 dana; istog dana 16. ožujka 2026 godine provedena i dodatna radnja nadzora, odnosno drugi zasebni nadzor tog dana o kojem zapisnik nije sastavljen na licu mjesta; dana 23. ožujka 2026 godine društvo se opsežno pisano očitovalo na zapisnik od 16. ožujka 2026 godine: dana 30. ožujka 2026 godine društvu je naknadno dostavljen zapisnik koji se odnosi na drugu radnju nadzora provedenu 16. ožujka 2026 godine uz ponovni poziv na očitovanje u roku od 2 dana; dana 01.travnja 2026 godine društvo se očitovalo na zapisnik sastavljen dana 20. ožujka 2026 godine; dana 03. travnja 2026 godine društvu je upućen dodatni zahtjev za dostavu dokumentacije i očitovanje kojim je ponovo zatražena dostava širokog opsega podataka i dokumentacije: dana 13 .travnja 2026 godine društvo se očitovalo na zahtjev od 03. travnja 2026 godine. Iz naprijed navedenog proizlazi bitna okolnost za ocjenu prekršajnog naloga jer nisu ignorirali postavljen zahtjev i naredbe inspektorice nego su u razdoblju od približno mjesec dana morali odgovarati na niz uzastopnih zapisnika, dopisa i zahtjeva pri čemu se predmet traženja stalno širio, a rokovi su ostajali iznimno krati. Osnovna činjenična konstrukcija zbog koje je postupanje pokrenuto nije potvrđena. Dana 11. ožujka 2026 prilikom nadzora na spornoj lokaciji utvrđeno je da na toj lokaciji nema otpada, a provedene analize tla nisu potvrdile ni onečišćenje okoliša ni ugrozu poljoprivrednog zemljišta. Rezultati potvrđuju da se na predmetnoj lokaciji nije radilo o nezakonitom odbacivanju otpada nego o zakonito odloženom materijalu organskog podrijetla bez konkretne ili apstraktne ugroze okoliša. Nadzor nije okončan nit je predmet traženja sužen na konkretno sporno pitanje nego je postupanje preusmjereno s navodnog onečišćenja okoliša na navodnu ne dostavu podataka i dokumentacije. Istaknuto je da okrivljeni tijekom nadzora nisu bili pasivni, niti su onemogućavali nadzor, nisu odbijali komunikaciju s tužiteljem. U ostavljenim rokovima koji se bili neprimjerno kratki odgovarali su na zapisnike i dopise, dostavljali očitovanja, podatke, obavijesti materijale kojima su raspolagali, osporavali su netočne, činjenične i pravne pretpostavke te obrazloženo navodili zašto pojedine podatke nemaju, nisu su ih dužni imati, ne vode ih u traženom obliku ili ih nije moguće dostaviti na način i u rokovima koje je tužitelj zatražio. Bit predmeta nije izostanak komunikacije nego pokušaj da se ne slaganje okrivljenika s pretpostavkama tužitelja i nemogućnost postupanja po nerazmjerno širokim zahtjevima prikaže kao prekršaj ne dostave podataka. Prekršajni nalog ima bitne nedostatke zbog koji se iz opisa djela ne može izvesti zaključak o postojanju prekršaja. Prekršajnim nalogom okrivljenicima se stavlja na teret ne dostava podataka i dokumentacije iako čl. 64. Zakona o državnom inspektoratu govori o podacima, obavijestima i materijalima. U prekršajnom pravu nije dopušteno proširivati zakonsko biće prekršaja na pojmove koji nisu propisani zakonom, osobito ako se time svaka ne dostava bilo kakvog dokumenta pa i dokumenta koji ne postoji ili koji okrivljenici nisu dužni imati naknadno prikazuje kao prekršaj. Prekršajni nalog nije dovoljno određen niti u pogledu vremena počinjenja. U izreci se koriste vremenski rasponi od dana zahtjeva do dana isteka roka iako se ne radi o trajnom prekršaju niti o radnji koja traje kroz dulje razdoblje, ukoliko se okrivljenicima stavlja na teret ne postupanje po pojedinom zahtjevu tada odlučan trenutak može biti samo konkretan dan isteka primjernog roka odnosno trenutak u kojem je obveza ako je uopće bila zakonito, jasno i određeno postavljena trebala biti izvršena. Ne određeno navođenje vremenskih raspona otežava obranu i onemogućuje jasnu provjeru kada je navodni prekršaj dovršen. Optužni opis nije dovoljno individualiziran niti u pogledu same radnje nije dovoljno navesti da nisu dostavljeni podaci, dokumentacija ili potpuni opisi. Tužitelj je svaku točku morao jasno navesti koji je točno podatak zatraže, kojim aktom u kojem roku, je li rok bio primjeren, što je stvarno dostavljeno, što konkretno nedostaje, zašto je taj podatak bio potreban za nadzor i na temelju koje su ga obave okrivljenici morali imati ili pripremiti. Umjesto toga prekršajni nalog koristi široke zbirne formulacije i iz nezadovoljstva sadržajem odgovora izvodi zaključak o navodnom prekršaju. Niti pravna osnova traženja nije jasno određena. U prekršajnom nalogu se općenito navodi da su podaci bili potrebni za provođenje nadzora sukladno Zakonu o gospodarenju otpadom, zakonu o zaštiti okoliša i provedbenim propisima donesenim na temelju tih zakona, ali se ne navode konkretni članci niti konkretni i provedbeni propis iz kojih bi proizlazila relevantnost i potrebnost baš tih podataka. Takvo općenito pozivanje na zakone i ne imenovane provedbene propise ne zadovoljava standard određenosti optužbe. posebno je problematična uporaba pojma otpada. Otpad nije običan opisni izraz neko zakonski pojam i pravna kvalifikacija. Zakon o gospodarenju otpadom u čl. 4. definira otpad kao svaku stvar ili predmet koji posjednik odbacujem namjerava odbaciti ili mora odbaciti. Prije nego što se određeni materijal u zapisniku, zahtjevu ili optužnom aktu označi kao otpad, tijelo mora utvrditi zašto taj materija ispunjava zakonsku definiciju otpada. U ovom predmetu takva kvalifikacija nije proveden, niti u prekršajnom nalogu niti u zapisnicima nije jasno obrazloženo koji je točno materijal u pitanju, tko je njegov posjednik, na koji ga je način odbacio, namjeravao odbaciti ili morao odbaciti, niti na temelju kojih konkretnih činjenica i pravnih odredbi se izvodi zaključak da se radi o otpadu. Tužitelj od početka polazi od unaprijed postavljene i neobrazložene premise da se radi o otpadu pa iz te premise izvodi daljnja pitanja, zahtjeve i zaključe, kada okrivljenici ne prihvate tako postavljenu premisu i upozore na kapciozno odnosno sugestivno postavljeno pitanje nije moguće odgovoriti bez prihvaćanja spremne pravne kvalifikacije, takvo postupanje se prikazuje kao ne dostava podataka. Na taj se način optužba ne temelji na stvarnoj ne dostavi konkretnog podataka, nego na ne slaganju okrivljenika s ne obrazloženom pravnom kvalifikacijom tužitelja. U obrazloženju prekršajnog naloga netočno se prikazuje tijek nadzora. Navodi se da je tužitelj obavio nadzor dan 03.ožuka, 11. ožujka, 16. ožujka i 20. ožujka 2026 godine suprotno tome nikakav nadzor nije obavljen 20. ožujka 2026 godine, a zapisnik označen datumom 20. ožujka 2026 godine odnosi se na radnju provedenu 16. ožujka 2026 godine, te je stvarno dostavljen okrivljenicima 30. ožujka 2026 godine, takvo prikazivanje dodatno otežava razumijevanje optužne i potvrđuje da tijek radnji nije jasno i vjerodostojno prikazan. Zbog svega navedenog već na razini činjeničnog opisa nije jasno koje se konkretno propuštanje stavlja na teret okrivljenicima kada je ono navodno počinjeno, koji je rok bio primjeren, koji je konkretna podatak ili materijal trebao biti dostavljen, po kojoj pravnoj osnovi i zašto se dani odgovori ne smatraju postupanjem po zahtjevu tužitelja. Takav opis ne omogućuje učinkovitu obranu niti sudu omogućuje zakonitu provjeru jesu li ostvarena sva bitna obilježja prekršaja zbog toga se na temelju postavljenog prekršajnog naloga ne može donijeti osuđujuća presuda. U činjeničnom opisu prekršajnog nalog tužitelj tvrdi da okrivljenici u razdoblju od 09. travnja 2026 godine do 13. travnja 2026 godine nisu dostavili podatke i dokumentaciju zatraženu dopisom inspekcije od 03. travnja 2026 godine. Navedeni dio optužbe odnosi se na najopširniji i najočitije nerazmjeran zahtjev u cijelom postupku. Dopisom od 03. travnja 2026 godine nije zatražena dostava jednog ili nekoliko jasno određenih dokumenata nego opsežna rekonstrukcija stakleničke proizvodnje organizacijske jedinice Ivankovo za 2024 i 2025 godinu. O d okrivljenika se tražio detaljan opis tehnološkog procesa, površine staklenika, biljne vrste, broj biljaka, razdoblja proizvodnje, vrste i količine ulaznih materijala, računi, deklaracije, specifikacije, tehnička dokumentacije, količine nastalih materijala, lokacije skladištenja, lokacije eventualne upotrebe, tehnološko postupanje s otpadnom kamenom vunom, fizikalno-kemijske analize, podaci o navodnom kompostiranju, eventualnom miješanju s drugim materijalima, količine nastalog biorazgradivog otpada i eventualno stavljanje proizvoda na tržište Takav zahtjev po svoj naravi nije obična dostava podataka u smislu čl. 64. Zakona o državnom inspektoratu, nego faktična dubinska analiza poslovanja uz forenzičnu rekonstrukciju poslovanja proizvodnog procesa i materijalnih tokova za dvije proizvodne godine. Za takav zahtjev ostavljen je rok od svega 3 dana, taj rok nije bio primjeren niti za jedno od postavljenih pitanja za ne za 7 opsežnih pitanja koja zajedno zahtijevaju pregled proizvodnih procesa, arhivske dokumentacije ulaznih računa, deklaracija, tehničke dokumentacije internih podataka i podataka koji se uopće ne odnose u traženom obliku. Posebno je problematično što se u zahtjevu više puta koriste otvorene formulacije poput " i dr.." takva dokumentacija ne označava konkretna dokument, ne određuje njegov sadržaj, ne određuje postoji li takav dokument, niti određuje pravnu osnovu zbog koje bi ga okrivljenici morali imati. U prekršajnom postupku ne može se odgovornost temeljiti na tome na tijelo najprije zatraži " specifikacije, deklaracije i dr. tehničku dokumentaciju" ili "deklaracije i dr. dokumentaciju" a zatim naknadno tvrdi da okrivljenici nisu dostavili ono što je tijelo pod tim otvorenim izrazom imalo na umu. Formulacija "idr." Nije zahtjev za dostavu određenog podatka ili određene dokumentacije nego otvorena konstrukcija koja tužitelju omogućava da naknadno tvrdi kako je trebalo dostaviti još nešto, takav zahtjev nije određen, nije provjerljiv i nije podoban za stvaranje prekršajne odgovornosti. Ukoliko tužitelj tvrdi da neki konkretan dokument nije dostavljen morao ne unaprijed jasno navesti koji je to dokument, na koju se proizvodnu godinu odnosi, na koji se materijal odnosi, zašto je pravno relevantan i na temelju koje zakonske obveze su ga okrivljenici morali imati. Pri tom se u zahtjevu ponovo polazi od činjeničnih i pravnih premisa koje su okrivljenici već ranije osporili. Pitanja su postavljena kao da se prethodno utvrđeno da se radi o otpadu, da je došlo do kompostiranja otpada, da je nastao proizvod obrade, da se taj proizvod koristio ili stavljao na tržište odnosno da su okrivljenici dužni voditi upravo voditi takve evidencije, te premise nisu bile utvrđene. Okrivljenici nisu bili dužni prihvatit pravnu kvalifikaciju i činjeničnu konstrukciju tužitelja kako bi izbjegli prekršajnu odgovornost zbog navodne ne dostave "podataka i dokumentacije". Ne može se od okrivljenika tražiti da u roku od 3 dan retroaktivno rekonstruiraju dvogodišnje poslovanje, proizvedu dokumentaciju koja ne postoji, sastave evidencije koje nisu dužni voditi, izrade analize koje nisu bili dužni izraditi ili prihvate premise tužitelja o postojanju otpada, kompostiranju, primjeni otpada na poljoprivrednim površinama ili proizvodnji novog proizvoda od otpada. Okrivljenici nisu ignorirali zahtjev. Na dopis od 03. travnja 2026 godine odgovorili su očitovanjem od 13. travnja 2026 godine u kojem su se očitovali na svaki pojedini upit, uputili na ranije ostavljenu dokumentaciju i očitovanja, objasnili zašto pojedine evidencije ne postoje ili se ne vode u traženom obliku te upozorili da se pojedina pitanja temelje na pogrešnim i već osporenim premisama, to nije ne dostava podataka nego postupanje po zahtjevu u mjeri u kojoj je zahtjev uopće bio jasan, određen i provediv. Ukoliko tužitelj tvrdi da pojedini konkretan dokument nije dostavljen morao je navesti koji je točno dokument postojao, da je bio u posjedu okrivljenika i na temelju koje su ga pravne obveze okrivljenici morali dostaviti, ako tvrdi da je određena analiza morala postojati morao je navesti propis iz kojeg proizlazi obveza izrade takve analize, ako tvrdi da su okrivljenici morali voditi određenu evidenciju morao je navesti zakonsku osnovu takve evidencije. Prekršajni nalog to ne čini, nego ne postojanje, ne dostupnost ili ne vođenje traženih podataka pogrešno prikazuje kao krivnju okrivljenika. Slijedom navedenog točka 4. činjeničnog opisa ne dokazuje prekršaj. Okrivljenici su na zahtjev odgovorili, ali nisu mogli niti su bili dužni u roku od 3 dana provesti dubinsku rekonstrukciju poslovanju za 2024 i 2025 godinu proizvoditi ne postojeće dokumente, voditi ne propisane evidencije ili prihvatiti činjenične i pravne pretpostavke tužitelja koje su od početka osporene. Tužitelj pogrešno izjednačava ne dostavu podataka s time što okrivljenici nisu dostavili dokumentaciju koju nisu dužni imati i nisu prihvatili konstrukciju na kojoj je zahtjev bio postavljen. Istaknuto je da su tijekom inspekcijskog postupka upozoravali na procesne nepravilnosti, neprimjerne rokove nejasne zahtjeve, pogrešno prenesene izjave i nedopuštene zapisničke formulacije prema kojima bi se ne dostava očitovanja smatrala prihvaćanjem zapisnički utvrđenih činjenica, ti prigovori nisu prvi put istaknuti pred sudom nego su izneseni odmah tijekom nadzora. Zakonitost pribavljanja i korištenja pojedinih zapisnika, iskaza i izvedenih zaključaka okrivljenici su posebno osporili prijedlogom za izdvajanje nezakonitih dokaza, u obrani se na iste povrede upućuje radi objašnjenja ukopnog konteksta postupanja i radi utvrđenja da okrivljenici nisu bili pasivni, nisu izbjegavali nadzor i nisu odbijali komunikaciju s tužiteljem, Okrivljenici su na zapisnike, zahtjeve i dopise reagirali pisanim očitovanjima dostavljali raspoloživu dokumentaciju i objašnjavali zašto su pojedini zahtjevi neosnovani, preširoki, ne provedivi ili postavljeni na pogrešnim činjeničnim i pravnim premisama. Predložili su da sud pročita i razmotri cjelokupni spis predmeta osobiti zapisnike, zahtjeve, očitovanja okrivljenika, dostavljenu dokumentaciju uz i sve dokazne prijedloge istaknute o obrani jer iz njih proizlazi da se ne radi o odbijanju dostave podataka nego o sporu oko nejasnih, preširokih i pravno pogrešno postavljenih zahtjeva tužitelja. Predložili su da sud donese oslobađajuću presudu temeljem čl. 182. st.1 t.1 PZ-a jer djelo opisano u prekršajnom nalogu nije prekršaj podredno da se donese oslobađajuća presuda temeljem čl. 182. st.1 t.3. PZ-a jer nije dokazano da su počinili prekršaj.
4. Na glavnoj raspravi pravni predstavnik I okrivljenika je naveo da ostaje pri pisanoj obrani koju su prethodno dostavili u spis dana 29 .lipnja 2026 godine, a u kojoj su naveli da okrivljenici u cijelosti osporavaju prekršajni nalog i ne smatraju se krivima za prekršaj koji im se stavlja na teret. Istaknuli su da su posebnim podneskom podnijeli prijedlog za izdvajanje nezakonitih dokaza i istim je zatraženo da s iz dokazne građe izdvoje odnosno da se u postupku ne koriste zapisnici, iskazi, zaključci, očitovanja i izvedeni dokazi za koje okrivljenici smatraju da su pribavljeni protivno pravima obrane, pravu na pošten postupka, pravu na šutnju, pravu na branitelja i pravilima o zakonitom pribavljanju dokaza u prekršajnom postupku. Pisana obrana zato se podnosi opreza radi, bez odricanja od prijedloga za izdvajanje nezakonitih dokaza i bez prihvaćanja zakonitosti dokazne građe na kojoj se prekršajni nalog temelji. Istaknuto je da II okrivljeniku VK nije dostavljen prekršajni nalog kao optužni akt niti mu je osobno dostavljen poziv za glavnu raspravu zbog toga je pisana obrana u dijelu koji se odnosi na II okrivljenika podnijeta isključivo opreza radi i bez odricanja od svih prigovora koji proizlaze iz neuredne ili izostale osobne dostave optužnog akta i poziva za raspravu. Predmet se ne može pravilno razumjeti izvan okolnosti u kojima inspekcijski postupak pokrenut i vođen. Povod za izlaza k nadzornih tijela na teren bila je prijava kojim se okrivljenike teretilo za navodno onečišćenje okoliša na poljoprivrednom zemljištu Dren. Istaknuto je da je riječ o netočnoj i malicioznoj prijavi utemeljenoj na konstruiranim snimkama nejasnog podrijetla i nepotvrđene cjelovitosti osporavajući vjerodostojnost takvog materija kao osnove za stvaranje unaprijed formirane konstrukcije o navodnom odlaganju otpada, odnosno materijal koji bi imao pravni statua otpada. Nakon te prijave provedeno je izrazito intenzivno i neuobičajeno postupanje više tijela. Na teren je izlazila inspekcija Zaštite okoliša više puta u kratkom razdoblju, uključena je poljoprivredna inspekcija izlazila je policija, a po nalogu policije provođene su i radnje uzorkovanja tla od strane vještaka . U predmetnom slučaju provedene su između ostalog slijedeće radnje predmetne inspektorice: dana 03. ožujka 2026 godine proveden je prvi inspekcijski nadzor inspekcije zaštite okoliša na lokaciji stakleničke proizvodnje organizacijske jedinice Ivankovo o čemu je sastavljen zapisnik i izdana naredna za dostavu dokumentacije i očitovanje, istog dana na predmetnoj lokaciji postupala je i poljoprivredna inspekcija: dana 06. ožujka 2026 godine društvo je dostavilo prateći e-mail i zatraženu dokumentaciju; dana 10. ožujka 2026 godine proveden je drugi nadzor inspekcije Zaštite okoliša koji se sadržajno nadovezuje na prethodni nadzor pri čemu je zapisnik kontradiktorno označen kao sastavljen 10. ožujka 2026 godine dok je u njemu istodobno navedeno da je nadzor dovršen u uredu 11. ožujka 2026 godine: na predmetnoj lokaciji ponovno je postupala i poljoprivredna inspekcija, postupala je i policija, a po nalogu policije proveden su radnje uzorkovanja tla od strane vještaka: dana 13. ožujka 2026 godine društvo se očitovalo na navedeni zapisnik od 10/11 ožujka 2026 godine; dana 16. ožujka 2026 godine proveden je treći nadzor inspekcije zaštite okoliša o čemu je sastavljen zapisnik i izdana naredba za dostavu dokumentacije i očitovanje u roku od 2 dana; istog dana 16. ožujka 2026 godine provedena i dodatna radnja nadzora, odnosno drugi zasebni nadzor tog dana o kojem zapisnik nije sastavljen na licu mjesta; dana 23. ožujka 2026 godine društvo se opsežno pisano očitovalo na zapisnik od 16. ožujka 2026 godine: dana 30. ožujka 2026 godine društvu je naknadno dostavljen zapisnik koji se odnosi na drugu radnju nadzora provedenu 16. ožujka 2026 godine uz ponovni poziv na očitovanje u roku od 2 dana; dana 01.travnja 2026 godine društvo se očitovalo na zapisnik sastavljen dana 20. ožujka 2026 godine; dana 03. travnja 2026 godine društvu je upućen dodatni zahtjev za dostavu dokumentacije i očitovanje kojim je ponovo zatražena dostava širokog opsega podataka i dokumentacije: dana 13 .travnja 2026 godine društvo se očitovalo na zahtjev od 03. travnja 2026 godine. Iz naprijed navedenog proizlazi bitna okolnost za ocjenu prekršajnog naloga jer nisu ignorirali postavljen zahtjev i naredbe inspektorice nego su u razdoblju od približno mjesec dana morali odgovarati na niz uzastopnih zapisnika, dopisa i zahtjeva pri čemu se predmet traženja stalno širio, a rokovi su ostajali iznimno krati. Osnovna činjenična konstrukcija zbog koje je postupanje pokrenuto nije potvrđena. Dana 11. ožujka 2026 prilikom nadzora na spornoj lokaciji utvrđeno je da na toj lokaciji nema otpada, a provedene analize tla nisu potvrdile ni onečišćenje okoliša ni ugrozu poljoprivrednog zemljišta. Rezultati potvrđuju da se na predmetnoj lokaciji nije radilo o nezakonitom odbacivanju otpada nego o zakonito odloženom materijalu organskog podrijetla bez konkretne ili apstraktne ugroze okoliša. Nadzor nije okončan nit je predmet traženja sužen na konkretno sporno pitanje nego je postupanje preusmjereno s navodnog onečišćenja okoliša na navodnu ne dostavu podataka i dokumentacije. Istaknuto je da okrivljeni tijekom nadzora nisu bili pasivni, niti su onemogućavali nadzor, nisu odbijali komunikaciju s tužiteljem. U ostavljenim rokovima koji se bili neprimjerno kratki odgovarali su na zapisnike i dopise, dostavljali očitovanja, podatke, obavijesti materijale kojima su raspolagali, osporavali su netočne, činjenične i pravne pretpostavke te obrazloženo navodili zašto pojedine podatke nemaju, nisu su ih dužni imati, ne vode ih u traženom obliku ili ih nije moguće dostaviti na način i u rokovima koje je tužitelj zatražio. Bit predmeta nije izostanak komunikacije nego pokušaj da se ne slaganje okrivljenika s pretpostavkama tužitelja i nemogućnost postupanja po nerazmjerno širokim zahtjevima prikaže kao prekršaj ne dostave podataka. Prekršajni nalog ima bitne nedostatke zbog koji se iz opisa djela ne može izvesti zaključak o postojanju prekršaja. Prekršajnim nalogom okrivljenicima se stavlja na teret ne dostava podataka i dokumentacije iako čl. 64. Zakona o državnom inspektoratu govori o podacima, obavijestima i materijalima. U prekršajnom pravu nije dopušteno proširivati zakonsko biće prekršaja na pojmove koji nisu propisani zakonom, osobito ako se time svaka ne dostava bilo kakvog dokumenta pa i dokumenta koji ne postoji ili koji okrivljenici nisu dužni imati naknadno prikazuje kao prekršaj. Prekršajni nalog nije dovoljno određen niti u pogledu vremena počinjenja. U izreci se koriste vremenski rasponi od dana zahtjeva do dana isteka roka iako se ne radi o trajnom prekršaju niti o radnji koja traje kroz dulje razdoblje, ukoliko se okrivljenicima stavlja na teret ne postupanje po pojedinom zahtjevu tada odlučan trenutak može biti samo konkretan dan isteka primjernog roka odnosno trenutak u kojem je obveza ako je uopće bila zakonito, jasno i određeno postavljena trebala biti izvršena. Ne određeno navođenje vremenskih raspona otežava obranu i onemogućuje jasnu provjeru kada je navodni prekršaj dovršen. Optužni opis nije dovoljno individualiziran niti u pogledu same radnje nije dovoljno navesti da nisu dostavljeni podaci, dokumentacija ili potpuni opisi. Tužitelj je svaku točku morao jasno navesti koji je točno podatak zatraže, kojim aktom u kojem roku, je li rok bio primjeren, što je stvarno dostavljeno, što konkretno nedostaje, zašto je taj podatak bio potreban za nadzor i na temelju koje su ga obave okrivljenici morali imati ili pripremiti. Umjesto toga prekršajni nalog koristi široke zbirne formulacije i iz nezadovoljstva sadržajem odgovora izvodi zaključak o navodnom prekršaju. Niti pravna osnova traženja nije jasno određena. U prekršajnom nalogu se općenito navodi da su podaci bili potrebni za provođenje nadzora sukladno Zakonu o gospodarenju otpadom, zakonu o zaštiti okoliša i provedbenim propisima donesenim na temelju tih zakona, ali se ne navode konkretni članci niti konkretni i provedbeni propis iz kojih bi proizlazila relevantnost i potrebnost baš tih podataka. Takvo općenito pozivanje na zakone i ne imenovane provedbene propise ne zadovoljava standard određenosti optužbe. posebno je problematična uporaba pojma otpada. Otpad nije običan opisni izraz neko zakonski pojam i pravna kvalifikacija. Zakon o gospodarenju otpadom u čl. 4. definira otpad kao svaku stvar ili predmet koji posjednik odbacujem namjerava odbaciti ili mora odbaciti. Prije nego što se određeni materijal u zapisniku, zahtjevu ili optužnom aktu označi kao otpad, tijelo mora utvrditi zašto taj materija ispunjava zakonsku definiciju otpada. U ovom predmetu takva kvalifikacija nije proveden, niti u prekršajnom nalogu niti u zapisnicima nije jasno obrazloženo koji je točno materijal u pitanju, tko je njegov posjednik, na koji ga je način odbacio, namjeravao odbaciti ili morao odbaciti, niti na temelju kojih konkretnih činjenica i pravnih odredbi se izvodi zaključak da se radi o otpadu. Tužitelj od početka polazi od unaprijed postavljene i neobrazložene premise da se radi o otpadu pa iz te premise izvodi daljnja pitanja, zahtjeve i zaključe, kada okrivljenici ne prihvate tako postavljenu premisu i upozore na kapciozno odnosno sugestivno postavljeno pitanje nije moguće odgovoriti bez prihvaćanja spremne pravne kvalifikacije, takvo postupanje se prikazuje kao ne dostava podataka. Na taj se način optužba ne temelji na stvarnoj ne dostavi konkretnog podataka, nego na ne slaganju okrivljenika s ne obrazloženom pravnom kvalifikacijom tužitelja. U obrazloženju prekršajnog naloga netočno se prikazuje tijek nadzora. Navodi se da je tužitelj obavio nadzor dan 03.ožuka, 11. ožujka, 16. ožujka i 20. ožujka 2026 godine suprotno tome nikakav nadzor nije obavljen 20. ožujka 2026 godine, a zapisnik označen datumom 20. ožujka 2026 godine odnosi se na radnju provedenu 16. ožujka 2026 godine, te je stvarno dostavljen okrivljenicima 30. ožujka 2026 godine, takvo prikazivanje dodatno otežava razumijevanje optužne i potvrđuje da tijek radnji nije jasno i vjerodostojno prikazan. Zbog svega navedenog već na razini činjeničnog opisa nije jasno koje se konkretno propuštanje stavlja na teret okrivljenicima kada je ono navodno počinjeno, koji je rok bio primjeren, koji je konkretna podatak ili materijal trebao biti dostavljen, po kojoj pravnoj osnovi i zašto se dani odgovori ne smatraju postupanjem po zahtjevu tužitelja. Takav opis ne omogućuje učinkovitu obranu niti sudu omogućuje zakonitu provjeru jesu li ostvarena sva bitna obilježja prekršaja zbog toga se na temelju postavljenog prekršajnog naloga ne može donijeti osuđujuća presuda. U činjeničnom opisu prekršajnog nalog tužitelj tvrdi da okrivljenici u razdoblju od 09. travnja 2026 godine do 13. travnja 2026 godine nisu dostavili podatke i dokumentaciju zatraženu dopisom inspekcije od 03. travnja 2026 godine. Navedeni dio optužbe odnosi se na najopširniji i najočitije nerazmjeran zahtjev u cijelom postupku. Dopisom od 03. travnja 2026 godine nije zatražena dostava jednog ili nekoliko jasno određenih dokumenata nego opsežna rekonstrukcija stakleničke proizvodnje organizacijske jedinice Ivankovo za 2024 i 2025 godinu. O d okrivljenika se tražio detaljan opis tehnološkog procesa, površine staklenika, biljne vrste, broj biljaka, razdoblja proizvodnje, vrste i količine ulaznih materijala, računi, deklaracije, specifikacije, tehnička dokumentacije, količine nastalih materijala, lokacije skladištenja, lokacije eventualne upotrebe, tehnološko postupanje s otpadnom kamenom vunom, fizikalno-kemijske analize, podaci o navodnom kompostiranju, eventualnom miješanju s drugim materijalima, količine nastalog biorazgradivog otpada i eventualno stavljanje proizvoda na tržište Takav zahtjev po svoj naravi nije obična dostava podataka u smislu čl. 64. Zakona o državnom inspektoratu, nego faktična dubinska analiza poslovanja uz forenzičnu rekonstrukciju poslovanja proizvodnog procesa i materijalnih tokova za dvije proizvodne godine. Za takav zahtjev ostavljen je rok od svega 3 dana, taj rok nije bio primjeren niti za jedno od postavljenih pitanja za ne za 7 opsežnih pitanja koja zajedno zahtijevaju pregled proizvodnih procesa, arhivske dokumentacije ulaznih računa, deklaracija, tehničke dokumentacije internih podataka i podataka koji se uopće ne odnose u traženom obliku. Posebno je problematično što se u zahtjevu više puta koriste otvorene formulacije poput " i dr.." takva dokumentacija ne označava konkretna dokument, ne određuje njegov sadržaj, ne određuje postoji li takav dokument, niti određuje pravnu osnovu zbog koje bi ga okrivljenici morali imati. U prekršajnom postupku ne može se odgovornost temeljiti na tome na tijelo najprije zatraži " specifikacije, deklaracije i dr. tehničku dokumentaciju" ili "deklaracije i dr. dokumentaciju" a zatim naknadno tvrdi da okrivljenici nisu dostavili ono što je tijelo pod tim otvorenim izrazom imalo na umu. Formulacija "idr." Nije zahtjev za dostavu određenog podatka ili određene dokumentacije nego otvorena konstrukcija koja tužitelju omogućava da naknadno tvrdi kako je trebalo dostaviti još nešto, takav zahtjev nije određen, nije provjerljiv i nije podoban za stvaranje prekršajne odgovornosti. Ukoliko tužitelj tvrdi da neki konkretan dokument nije dostavljen morao ne unaprijed jasno navesti koji je to dokument, na koju se proizvodnu godinu odnosi, na koji se materijal odnosi, zašto je pravno relevantan i na temelju koje zakonske obveze su ga okrivljenici morali imati. Pri tom se u zahtjevu ponovo polazi od činjeničnih i pravnih premisa koje su okrivljenici već ranije osporili. Pitanja su postavljena kao da se prethodno utvrđeno da se radi o otpadu, da je došlo do kompostiranja otpada, da je nastao proizvod obrade, da se taj proizvod koristio ili stavljao na tržište odnosno da su okrivljenici dužni voditi upravo voditi takve evidencije, te premise nisu bile utvrđene. Okrivljenici nisu bili dužni prihvatit pravnu kvalifikaciju i činjeničnu konstrukciju tužitelja kako bi izbjegli prekršajnu odgovornost zbog navodne ne dostave "podataka i dokumentacije". Ne može se od okrivljenika tražiti da u roku od 3 dan retroaktivno rekonstruiraju dvogodišnje poslovanje, proizvedu dokumentaciju koja ne postoji, sastave evidencije koje nisu dužni voditi, izrade analize koje nisu bili dužni izraditi ili prihvate premise tužitelja o postojanju otpada, kompostiranju, primjeni otpada na poljoprivrednim površinama ili proizvodnji novog proizvoda od otpada. Okrivljenici nisu ignorirali zahtjev. Na dopis od 03. travnja 2026 godine odgovorili su očitovanjem od 13. travnja 2026 godine u kojem su se očitovali na svaki pojedini upit, uputili na ranije ostavljenu dokumentaciju i očitovanja, objasnili zašto pojedine evidencije ne postoje ili se ne vode u traženom obliku te upozorili da se pojedina pitanja temelje na pogrešnim i već osporenim premisama, to nije ne dostava podataka nego postupanje po zahtjevu u mjeri u kojoj je zahtjev uopće bio jasan, određen i provediv. Ukoliko tužitelj tvrdi da pojedini konkretan dokument nije dostavljen morao je navesti koji je točno dokument postojao, da je bio u posjedu okrivljenika i na temelju koje su ga pravne obveze okrivljenici morali dostaviti, ako tvrdi da je određena analiza morala postojati morao je navesti propis iz kojeg proizlazi obveza izrade takve analize, ako tvrdi da su okrivljenici morali voditi određenu evidenciju morao je navesti zakonsku osnovu takve evidencije. Prekršajni nalog to ne čini, nego ne postojanje, ne dostupnost ili ne vođenje traženih podataka pogrešno prikazuje kao krivnju okrivljenika. Slijedom navedenog točka 4. činjeničnog opisa ne dokazuje prekršaj. Okrivljenici su na zahtjev odgovorili, ali nisu mogli niti su bili dužni u roku od 3 dana provesti dubinsku rekonstrukciju poslovanju za 2024 i 2025 godinu proizvoditi ne postojeće dokumente, voditi ne propisane evidencije ili prihvatiti činjenične i pravne pretpostavke tužitelja koje su od početka osporene. Tužitelj pogrešno izjednačava ne dostavu podataka s time što okrivljenici nisu dostavili dokumentaciju koju nisu dužni imati i nisu prihvatili konstrukciju na kojoj je zahtjev bio postavljen. Istaknuto je da su tijekom inspekcijskog postupka upozoravali na procesne nepravilnosti, neprimjerne rokove nejasne zahtjeve, pogrešno prenesene izjave i nedopuštene zapisničke formulacije prema kojima bi se ne dostava očitovanja smatrala prihvaćanjem zapisnički utvrđenih činjenica, ti prigovori nisu prvi put istaknuti pred sudom nego su izneseni odmah tijekom nadzora. Zakonitost pribavljanja i korištenja pojedinih zapisnika, iskaza i izvedenih zaključaka okrivljenici su posebno osporili prijedlogom za izdvajanje nezakonitih dokaza, u obrani se na iste povrede upućuje radi objašnjenja ukopnog konteksta postupanja i radi utvrđenja da okrivljenici nisu bili pasivni, nisu izbjegavali nadzor i nisu odbijali komunikaciju s tužiteljem, Okrivljenici su na zapisnike, zahtjeve i dopise reagirali pisanim očitovanjima dostavljali raspoloživu dokumentaciju i objašnjavali zašto su pojedini zahtjevi neosnovani, preširoki, ne provedivi ili postavljeni na pogrešnim činjeničnim i pravnim premisama. Predložili su da sud pročita i razmotri cjelokupni spis predmeta osobiti zapisnike, zahtjeve, očitovanja okrivljenika, dostavljenu dokumentaciju uz i sve dokazne prijedloge istaknute o obrani jer iz njih proizlazi da se ne radi o odbijanju dostave podataka nego o sporu oko nejasnih, preširokih i pravno pogrešno postavljenih zahtjeva tužitelja. Predložili su da sud donese oslobađajuću presudu temeljem čl. 182. st.1 t.1 PZ-a jer djelo opisano u prekršajnom nalogu nije prekršaj podredno da se donese oslobađajuća presuda temeljem čl. 182. st.1 t.3. PZ-a jer nije dokazano da su počinili prekršaj.
5. Na glavnoj raspravi svjedok ĆK viša inspektorica zaštite okoliša je navela, da je u nadzoru nadzirala jednu organizacijsku jedinicu Ivankovo tvrtke Osatina i to stakleničku proizvodnju u navedenoj organizacijskoj jedinici. Tijekom inspekcijskog nadzora bili su joj potrebni podaci i dokumentacija kojom bi kontrolirala provođenje obveza i zakona koji su u nadležnosti inspekcije zaštite okoliša, detaljan opis tehnološkog procesa iz proizvodnje 2024 godine, za proizvodnju u 2025 godini, specifikacije, deklaracije, tehničku dokumentaciju, račune vezane za nabavu materijala za proizvodnju, podatke o utrošenoj količini materijala, tehnološki proces postupanja s otpadnom kamenom vunom iz proizvodnje 2024 i 2025 godine, fizikalno kemijska analiza proizvoda nastalog u postupku kompostiranja u 2024 i 2025 godini, podatak da li se biorazgradivi otpad iz stakleničke proizvodnje 2024 i 2025 godine u tijeku postupka kompostiranja ili nakon, a prije aplikacije na poljoprivrednu površinu miješa sa još nekom vrstom biorazgradivog otpada, podatak o količini nastalog biorazgradivog otpada 2024 i 2025 godine, podatak da li se proizvod nastao razgradnjom biorazgradivog otpada otpadne kamene vune stavlja na tržište kroz neki novonastali proizvod npr. zemlja za cvijeće. Nadalje je navela da je dopis od dana 03.04.2026 godine zaprimljen od strane Osatina grupa dana 08.04.2026 godine i imali su rok od 3 dana od dana primitka navedenog dopisa da dostave zatražene podatke i dokumentaciju, a izvan zakonskog roka odnosno dana 13.04.2026 godine dostavili su očitovanje na dopis, potrebne podatke i dokumentaciju koju je tražila nisu joj dostavili, dostavili su joj prateće listovi koje nije tražila.
Na upit pravnog predstavnika I okrivljenika svjedok je izjavila da je zadnji dan roka padao u neradni dan pa je onda zadnji dan roka prebačen u prvi radni dan odnosno 13. travnja 2026 godine te je u roku dostavljeno očitovanje. Uz očitovanje od dana 13. travnja 2026 godine dostavljen je prateći list koji je vezan za prateće listove koje je već početkom nadzora dobila na uvid, a iz njih nije mogla utvrditi potrebne činjenice. Na početku nadzora tražila je na uvid svu dokumentaciju koju imaju, a vezano za postupanje s proizvedenim otpadom te su joj dostavljeni prateći listovi za papir, otpadnu ambalažu od plastike i za otpadana ulja, električne baterije. S obzirom da to nije bilo sporno tražila je da joj dostave dokumentaciju za onaj otpad koji imaju, a nisu ali joj nisu dostavili na uvid dokumentaciju i to za kamenu vunu kao biorazgradivi otpad i sve što je vezano za utvrđivanje podataka, opis tehnološkog procesa kako bi vidjela koliko uopće nastaje tog otpada i sva pitanja iz dopisa od dana 03.04.2026 godine bila su vezana za taj dio, a za taj dio joj ništa nisu dostavili što je tražila, niti su objasnili otkud motorno ulje i baterije.
Pravni predstavnik I okrivljenika stavio je primjedbu da odgovor svjedoka nije istinit i da je kontradiktoran sa materijalnom dokumentacijom koja priloži spisu, a uz očitovanje od dana 13. travnja 2026 godine nije dostavljen niti jedan prilog već su to prilozi od ranije.
Na upit predstavnika I okrivljenika svjedok je izjavila vezano za obveze iz Zakona o gospodarenju otpadom i Zakona o zaštiti okoliša kontrolirala je čl.21. i 18. Zakona o gospodarenju otpadom odnosno postupanja sa proizvedenim otpadom i čl.18. zabranjeno je odbacivanje otpada u okoliš, a i sve drugo čl. 24. vezano za prateće listove, zatražila je dokumentaciju i podatke kako bi točno utvrdila da li se radi o otpadu. Nadalje je dodala da je stav Državnog inspektorata da se stranci da rok od 3 dana za dostavu potrebne dokumentacije i podataka, ne daje se duži rok jer ako dokumentaciju stranka ima u tom roku ju ne može dostaviti, može tražiti produljenje roka, a ako ju nema ne može se dati duži rok. U konkretnom slučaju nije specificirano točno koja dokumentacija se treba dostaviti te je zatražila dokumentaciju koja joj je potrebna za utvrđivanje činjeničnog stanja, niti jedan zakon detaljno ne propisuje nazive. Svjedok je izjavila da stranka ukoliko ne može u zadanom roku dostaviti svu zatraženu dokumentaciju može tražiti produljenje roka, mogli su dostaviti dio dokumentacije i pokazati dobru namjeru, radi se o proizvodnji i oni imaju detaljne podatke proizvodnje jer se radi o društvu d.o.o. koji ima dvojno knjigovodstvo, materijalno i financijsko računovodstvo, a ništa od dokumentacije nisu htjeli dostaviti, nije joj omogućeno da vidi evidencije o kojima je naprijed iskazivala, te je od njih zatražila podatke i dokumentaciju i ništa joj nisu dostavili od tražene dokumentacije i podataka.
Pravni predstavnik I okrivljenika je izjavio da je svjedokinja osobno vodila predmetni nadzor te je sastavila zapisnike, dopise i prekršajni nalog, smatrao je da je iskaz svjedoka subjektivan, netočan i pristran. Svjedokinja ima neposredan profesionalan interese da ova optužna bude potvrđena i sadržaj njezinog iskaza odnosno činjenice koje je ista iznosila je saznala iz isključivo nezakonitih dokaza koju su izuzeti te se radi o plodovima otrovne voćke.
6. Pravni predstavnik I okrivljenika je u završnoj riječi izjavio da ostaju pri dostavljenoj pisanoj obrani, pri prijedlogu za izdvajanje nezakonitih dokaza smatrajući da se morala izuzeti i naredba od 30.04.2026 jer se sadržajno nadovezuje na sve izdvojene zapisnike, navedeno potvrđuje i očitovanje od 13. travnja 2026 godine, osobito dio na str. 3 očitovanja koje ima svoj podnaslov očitovanje na pojedina pitanja, smatrajući da djelo koji im se stavlja na teret nije prekršaj. U činjeničnom opisu nije konkretizirana radnja prekršaja, nije navedeno na temelju kojih je konkretnih činjenica utvrđeno da pojedini materijali imaju svojstvo otpada nije pravilno određeno vrijeme počinjenja prekršaja, zaprimljeni odgovori proturječno su prikazani kao potpuna ne dostava podatka, a nije navedena niti jedna činjenica iz koje proizlazi da je ostavljeni rok bio primjeren. Činjenični opis ne određuje konkretnu zakonsku obvezu na kojoj se navodno propuštanje temelji, nije navedena niti jedna odredba zakona o gospodarenju otpadom, zakona o zaštiti okoliša, nije imenovan niti jedan provedbeni propis iz kojeg bi proizlazilo da su okrivljenici bili dužni voditi, pripremiti ili dostaviti upravo zatražene podatke. Općenito pozivanje na navedene zakone i provedbene propise nije dovoljno za utvrđivanje postojanja konkretne zakonske obveza čija se povreda okrivljenicima stavlja na teret. Predložio je slijedom navedenog donošenje oslobađajuće presude.
7. Na temelju provedenog postupka Sud smatra dokazanim djelo I i II okrivljenika, kako je opisano u izreci presude stoga ih je proglasio krivim i izrekao im odgovarajuće kazne.
8. Sud je cijenio obrane I i II okrivljenika koji su osporavali počinjenje djela navodeći da su na dopis od 03. travnja 2026 godine odgovorili očitovanjem od dana 13. travnja 2026 godine, stoga je u dokaznom postupku ispitana svjedok ĆK koja je navela da je dopis od 03. travnja 2026 godine Osatina grupa zaprimila dan 08. travanja 2026 godine i imali su rok od 3 dana od dana primitka navedenog dopisa da dostave zatražene podatke i dokumentaciju, a oni su dana 13. travnja 2026 godine dostavili očitovanje na dopis dok potrebne podatke i dokumentaciju koju je tražila nisu joj dostavili, dostavili su joj prateće listove koje nije tražila, kako nisu utvrđene okolnosti koje bi dovele u sumnju objektivnost iskaza svjedoka sud joj je u cijelosti poklonio vjeru iako je predstavnik I okrivljenika smatrao da je iskaz svjedoka subjektivan, netočan i pristran sud nije dvojio o istinitosti, pristranosti i objektivnosti iskaza svjedoka budući su okrivljeni u svojim obranama naveli da su samo dostavili očitovanje na dopis od dana 03. travnja 2026 godine odnosno obrana okrivljenih je sukladna iskazu svjedoka pa je slijedom navedenog odlučeno kao u izreci presude.
9. Prilikom odmjeravanja kazne I i II okrivljeniku za počinjeni prekršaj Sud je cijenio sve okolnosti iz čl. 36. st. 1. i 2. Prekršajnog zakona, od olakšavajućih okolnosti na strani istih utvrdio je dosadašnje nekažnjavanje, dok otežavajućih okolnosti nije bilo te im je cijeneći gore navedenu okolnost primjenom čl. 37. st. 1.i 3. t. 2. PZ-a, izrekao novčane kazne ispod najniže propisanih kazni za učinjeni prekršaj, očekujući da će se i ovako ublaženim kaznama u cijelosti postići svrha kažnjavanja.
10. Kazna je I okrivljeniku izrečena temeljem čl. 127. st. 1. podstavak 3. Zakona o Državnom inspektoratu, uz primjenu čl. 37. st. 1. i 3. t. 2. PZ-a, a II okrivljeniku izrečena je temeljem čl. 127. st. 1. podstavak 3. i st. 2. Zakona o Državnom inspektoratu, uz primjenu čl. 37. st. 1. i 3. t. 2. PZ-a.
11. Sud je okrivljenike obvezao na plaćanje troškova prekršajnog postupka, svaki za sebe, koji iznos je primjeren kako složenosti i dužini trajanja postupka, tako i imovnom stanju okrivljenika.
12. Slijedom utvrđenog činjeničnog stanja riješeno je kao u izreci presude.
U Đakovu, 14. rujna 2026.
Sudac
Milena Sučić
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 8 dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi putem ovoga suda, u dva istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja.
Dostaviti:
1. I i II okrivljenik,
2. Tužitelj,
3. Spis
