Republika Hrvatska

Općinski sud u Zadru

Stalna služba u Pagu,

Trg kralja Petra Krešimira IV, Knežev dvor,

23250 Pag

Poslovni broj: Pp-2938/2023-12

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zadru, Stalna služba u Pagu, po sutkinji tog Ivi Peričić Pejar, uz sudjelovanje Ecije Tauzer kao zapisničarke, odlučujući u prekršajnom postupku protiv okrivljenika ČD, zbog prekršaja iz čl.199. st.7, čl. 46.st.1 u svezi s čl. 293. st.1, te čl. 176. st.5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj 67/2008., 48/2010., 74/2011., 80/2013., 158/2013., 92/2014., 64/2015., 108/2017., 70/2019., 42/2020., 85/2022., 114/2022., 133/2023 dalje: Zakon o sigurnosti prometa na cestama), a povodom prekršajnog naloga PU zadarske, PPRP Zadar pod brojem klasa: 211-07/23-3/1073 od 24. siječnja 2023., nakon zaključene glavne i javne rasprave 23. siječnja 2025., objavljene 24. siječnja 2025. u odsutnosti tužitelja, okrivljenika i branitelja, dana 14. rujna 2026.

p r e s u d i o  j e

I Na temelju odredbe čl. 182. st. 1. toč. 1. („Narodne novine“ br.: 107/2007., 39/2013., 157/2013., 110/2015., 70/2017., 118/2018., dalje: Prekršajni zakon) okrivljenik:

ŠD, OIB: [osobni identifikacijski broj], SIN Č, rođen **.**.1978. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin RH, prekršajno nekažnjavan

o s l o b a đ a  s e  o d  o p t u ž b e

1. da bi dana 17. siječnja 2023. u 15,23 sati u Zadru, Ulica sv. Vinka Paulskog 13, upravljao vozilom marke Mercedes reg. oznake [registarska oznaka] pod utjecajem alkohola u iznosu od 1,18 g/kg

čime da bi počinio prekršaj iz čl. 199. st. 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama

2. da bi dana 17. siječnja 2023. u 15,23 sati u Zadru, Ulica sv. Vinka Paulskog 13, upravljao vozilom marke Mercedes reg. oznake [registarska oznaka], te dolaskom do kbr. 13 nije svoje vozilo u kretanju držao na sredini kolnika, već se daje vozilom u lijevo prema jugozapadnom rubu kolnika, uslijed čega s prednjim lijevim bočnim dijelom vozila udara desni bočni dio osobnog automobila reg. oznake i broja [registarska oznaka] , vlasništvo ĆD, koje se nalazilo parkirano, prednjim dijelom vozila okrenuto u smjeru sjeverozapada, u kojoj prometnoj nesreći je nastupila materijalna šteta,

čime da bi počinio prekršaj iz čl. 46. st. 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, u svezi čl. 293. st.1. istog zakona,

3. da bi dana 17. siječnja 2023. u 15,23 sati u Zadru, Ulica sv. Vinka Paulskog 13, upravljao vozilom marke Mercedes reg. oznake [registarska oznaka], te je nakon prometne nesreće napustio mjesto događaja, a da pri tome oštećenom vlasniku nije ostavio svoje podatke i podatke o vozilu

čime da bi počinio prekršaj iz čl. 176. st.2 u sv. čl. 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama,

II Na temelju čl. 140. st. 2. Prekršajnog zakona, troškovi prekršajnog postupka iz čl. 138. st. 2. toč. 2. do 4. Prekršajnog zakona, padaju na teret proračunskih sredstava.

Obrazloženje

1. PU zadarska, PPRP Zadar izdala je optužni prijedlog pod brojem klasa: 211- 07/23-3/1073 od 24. siječnja 2023. protiv okrivljenika, zbog djela prekršaja opisanih u izreci ove presude.

2. Okrivljenik u pisanoj obrani dostavljenoj sudu 28. kolovoza 2024. navodi da se ne smatra krivim, jer da nije počinio naveden prekršaje. Nadalje, navodi kako navodi u izreci pobijanog prekršajnog naloga ne odgovaraju stvarnom činjeničnom stanju, te je činjenično stanje pogrešno i nepotpuno utvrđeno. Predlaže sudu da donese oslobađajuću presudu.

3. U dokaznom postupku izvršen je uvid u prigovor okrivljenika ls. 3-4, zapisnik o očevidu ls. 9-11, izvješće o počinjenom prekršaju ls. 12, naredba o određivanju mjere opreza ls. 13, zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu ls. 14, potvrda o privremenom oduzimanju predmeta ls. 15, službene bilješke PU zadarske ls. 16-17, situacijski plan ls. 18, pisana obrana okrivljenika ls. 24, zapisnik o saslušanju svjedoka ND ls. 25-26, zapisnik o ispitivanju svjedoka MD i RD ls. 31-33, te podnesak tužitelja od 30. prosinca 2024. Nadalje, izvršen je uvid u potvrdu Ministarstva pravosuđa RH, Odjela za prekršajne evidencije, iz koje proizlazi kako je okrivljenik do sada nije prekršajno osuđivan.

4. Iz iskaza svjedoka ND proizlazi kako se sjeća navedenog događaja jer se zbio ispred njegove zgrade na parkiralištu. Čuo je udarac koji je zvučao kao eksplozija i pogledao kroz prozor. Vidio je da je Mercedes udario u vozilo njegovog susjeda koji živi na 4. katu. Mercedes se pokušao udaljiti ali je bio jako oštećen pa se sporo kretao jer je vukao za sobom komade plastike. On je odmah otišao po mobitel i slikao stražnji kraj Mercedesa i tablice. Mercedes se tada udaljio, on je odmah nazvao susjeda i rekao mu što se dogodilo, on ga tada zamolio da slika auto, što je on i učinio. Slike i dalje ima u mobitelu te će po potrebi dostaviti sudu. Kako je parkiralište jako usko za takvo oštećenje brzina je morala biti velika.

5. Sud je dopisom od 21. listopada 2024. pozvao svjedoka na dostavu fotografije predmetnog događaja. Tužitelj je dopisom od 30. prosinca 2024. dostavio u spis fotografije koje je JD dostavio tužitelju putem-emaila. Pregledavajući naveden fotografije utvrđeno je kako na istima nije vidljiva, kako predmetna prometna nesreća, tako ni oštećenje na automobilu okrivljenika, te kako se ne može niti sa sigurnošću razaznati registracijska oznaka automobila koji se nalazi na l.s.40.

6. Iz iskaza svjedoka policijske službenice MD proizlazi kako se ne sjeća navedenog događa zbog proteka vremena i velikog broja prometnih nesreća koje je obradila, ali ostaje kod navoda iz prekršajnog naloga.

7. Iz iskaza svjedoka policijskog službenika RD proizlazi kako se ne sjeća prometne nesreće zbog proteka vremena, međutim kod prometnih nesreća samo fotografira i skicira dok zapisnik o očevidu radi kolegica.

8. Branitelj okrivljenika u završnoj riječi navodi kako iz svih do sad priloženih dokaza ne proizlazi da bi okrivljenik počinio prekršajna djela koja mu se stavljaju na teret prekršajnim nalogom. Naime, iz niti jednog dokaza ne proizlazi da bi okrivljenik kritične prigode upravljao vozilom u alkoholiziranom stanju te počinu štetu na osobnom automobilu u vlasništvu ĆD. Svakako je za napomenuti da se zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, obzirom na sadržaj istoga ne odnosi na konkretan dan naznačen u prekršajnom nalogu obzirom da iz samog zapisnika proizlazi da se postupanju prema ispitaniku započelo 17. listopada 2023., a ne kako se to tvrdi u prekršajnom nalogu 17. siječnja 2023. Dakle, ne samo da iz niti jednog dokaza ne proizlazi da bi okrivljenik upravljao predmetnim vozilom 17.1.2023. već ne proizlazi da bi u odnosu na istoga toga dana bila utvrđena prisutnost alkohola. Dakle zaključno predmetnom spisu ne prileže dokazi koji bi potvrđivali da bi ovaj okrivljenik počinio prekršajna djela koja mu se stavljaju na teret pa se slijedom toga predlaže donijeti oslobađajući presudu. Podredno svemu branitelj navodi kako ustraje u izdvajanju dokaza koji se temelje na sadržaju obavljenom obavijesnog razgovora obzirom da takvi dokazi ne mogu biti temelj sudske odluke. Prilaže se i sudska praksa Vrhovnog suda RH iz kojeg proizlazi kako neformalne obavijesti ne mogu biti dokaz već se na temelju čl. 121.s t. 1. Prekršajnog zakona takve obavijesti moraju izdvojiti iz spisa predmeta. Prema priloženoj presudi isto znači i da ovlaštena osoba kao svjedok ne smije biti ispitana o sadržaju obavijesnog razgovora sa okrivljenikom, a slijedom očito takvog pravnog stava sadržaj obavijesnog razgovora sadržan u drugim ispravama također te isprave čini nezakonitim dokazima. Slijedom svega predlaže se kao naprijed, izdvojiti sve isprave u kojima je sadržan sadržaj obavijesnog razgovora obavljenog sa okrivljenikom.

9. Nakon ovako provedenog dokaznog postupka, Sud nije sa izvjesnom sigurnošću utvrdio da je okrivljenik počinio prekršaj koji mu se optužnim aktom stavlja na teret. Naime, kada postoje proturječni dokazi, dakle i oni čiji sadržaj upućuje kao i oni čiji sadržaj ne upućuje na postojanje neke odlučne činjenice, tada Sud mora ocijeniti koji je od tih dokaza vjerodostojan i na temelju te ocjene donijeti odluku. Takvo postupanje suda slijedi iz dužnosti svestranog raspravljanja predmeta i dužnosti savjesne ocjene dokaza „pojedinačno i u vezi s ostalim dokazima“. Tek ako nakon takvog postupanja nije moguće otkloniti dvojbe oko (ne)postojanja neke odlučne činjenice, sud će primijeniti pravilo „in dubio pro reo“. Radi se, dakle, o pravnologičkom pomagalu koje se primjenjuje tek ako dvojbe oko postojanje neke odlučne činjenice nije moguće otkloniti i tada se (ne)postojanje takve činjenice uzima u korist okrivljenika (I Kž-us 94/13., III Kr 222/10.). Sumnja postoji tek kada iz dokaza nije moguće izvesti zaključak o (ne)postojanju neke pravno odlučne činjenice ili kada dokaz dopušta mogućnost zaključiti da neka činjenica postoji, ali i da ne postoji. Tek tada se radi o dvojbi koju rješava navedeno pravnologično pomagalo (Iz odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske, I Kž-139/15-4 od 28. travnja 2015.). Presudu kojom se okrivljenik proglašava krivim Sud će izreći ako nedvojbeno utvrdi da je okrivljenik počinio prekršaj za koji je optužen. Prema stajalištu sudske prakse (VSRH, I Kž-406/1998-3 od 2. listopada 2002.g.) primjena "in dubio pro reo" znači da se postojanje jedne takve činjenice, koja je za okrivljenika povoljnija, utvrđuje već i onda, kada je vjerojatnost njenog postojanja samo osnovana, pa dakle takva činjenica ne mora biti izvjesna, za razliku od odlučne činjenice koja ide na teret optuženiku, koja mora biti utvrđena do takve izvjesne mjere da čak ne postoji ni mogućnost postojanja neke druge činjenice koja bi ovu prethodnu isključila. Njegova krivnja mora biti pouzdana, sigurna i ne smije ostavljati nikakvu dvojbu. Kako to ovdje nije slučaj, Sud je okrivljenika na temelju članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona oslobodio optužbe.

10. Budući da je Sud okrivljenika oslobodio optužbe, to je odlučeno da troškovi ovog prekršajnog postupka na temelju članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava ovog Suda.

U Pagu, 14. rujna 2026.

Sutkinja

Iva Peričić Pejar

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od osam dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi ovom Sudu u dovoljnom broju primjeraka za prvostupanjski i drugostupanjski sud, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.

PRESUDU DOSTAVITI:

1. Okrivljeniku,

2. Tužitelju,

3. pismohrana – ovdje.