REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Gundulićeva 27, Split

Poslovni broj: P-5028/2019-28

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sucu Tihani Lovrić u pravnoj stvari tužiteljice ŠK, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] zastupana po punomoćnici ŠKV, protiv tuženika ad.1 Općina Dugopolje, Dugopolje, Trg Franje Tuđmana 1, OIB: 57240842564 zastupane po punomoćniku Vinku Samardžiću, odvjetniku u Splitu i ad.2 KK, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] radi utvrđivanja prava vlasništva, nakon održane glavne i javne rasprave dana zaključene dana 16. srpnja 2026. godine, a na ročištu za objavu presude zakazanog radi donošenja i objave presude dana 14. rujna 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužiteljica ŠK iz [adresa]. OIB: [osobni identifikacijski broj], naspram tuženika ad1 Općine Dugopolje i tuženika ad2 KK, vlasnica dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], i to upravo onog dijela prikazanog na geodetskoj skici izmjere izrađenoj od sudskog vještaka Ante Bošnjaka, ing. geod, Split prosinca 2025. god. definiran kao LIK 1. i označen točkama 1-2-14-1 u površini od 2072 m2.

II. Ovlašćuje se tužiteljica temeljem ove presude formirati zasebnu česticu u katastru i zemljišnoj knjizi na način da se od postojeće čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] izdvoji dio te čestice koji je po površini i obliku prikazan na gore navedenoj geodetskoj skici izmjere izrađenoj od sudskog vještaka Ante Bošnjaka, ing. geod, Split, prosinca 2025.god. definiran kao LIK 1. i označen točkama 1-2-14-1 u površini od 2072 m2 uz istovremenu uknjižbu prava vlasništva te novoformirane čestice na ime tužiteljice ŠK, za cijelo, pa se isti ovlašćuje temeljem ove presude zatražiti i postići upis prava vlasništva na predmetnoj nekretnini uz istovremeni izbris tog prava sa imena tuženika ad 1 Općine Dugopolje za 50881/51260 dijela i tuženika da 2 KK za 379/51260 dijela, sve u roku 15 dana po pravomoćnosti ove presude.

III. Utvrđuje se da je tužiteljica ŠK iz [adresa]. OIB: [osobni identifikacijski broj], naspram tuženika Općine Dugopolje, vlasnica dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], i to upravo onog dijela prikazanog na geodetskoj skici izmjere izrađenoj od sudskog vještaka Ante Bošnjaka, ing. geod, Split, prosinca 2025.god. definiran kao LIK 2. i označen točkama 2-3-13-14-2 u površini od 213 m2.

IV. Ovlašćuje se tužiteljica temeljem ove presude formirati zasebnu česticu u katastru i zemljišnoj knjizi na način da se od postojeće čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] izdvoji dio te čestice koji je po površini i obliku prikazan na gore navedenoj geodetskoj skici izmjere izrađenoj od sudskog vještaka Ante Bošnjaka, ing. geod, Split, prosinca 2025.god. definiran kao LIK 2. i označen točkama 2-3-13-14-2 u površini od 213 m2 uz istovremenu uknjižbu prava vlasništva te novoformirane čestice na ime tužiteljice ŠK, za cijelo, pa se isti ovlašćuje temeljem ove presude zatražiti i postići upis prava vlasništva na predmetnoj nekretnini uz istovremeni izbris tog prava sa imena tuženika kao pravnog sljednika Općenarodne imovine, Mjesni Narodni odbor Dugopolje, sve u roku 15 dana po pravomoćnosti ove presude.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je ovom sudu dostavila tužbu dana 13. rujna 2019. godine radi utvrđenja prava vlasništva i ispravke uknjižbe. Naime, tužiteljica navodi da je kao vlasnik nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] upisana ad.1 Općina Dugopolje, za 50881/51260 dijela te da je kao vlasnik nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] upisana Općenarodna imovina kojom upravlja Mjesni Narodni odbor Dugopolje i to za cijelo. Međutim, stvarni vlasnik dijela nekretnine označene čest. zem [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 2196 m2 te dijela čest. zem. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u površini od 218 m2 da je bio njezin prednik pok. DK pok. Š. Vlasništvo tog dijela nekretnina tužiteljica da je stekla nasljeđivanjem iza smrti majke pok. PK, temeljem rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Splitu, br. O-640/78 od 22.2.1979. godine i temeljem rješenja o nasljeđivanju istog suda br. O-458/00 od 18.5.2000. g. donesenom iza pok. DK pok. Š. Tužiteljica da se, zajedno sa prednicima nalazila u svjesnom, mirnom, faktičnom i neprekidnom posjedu predmeta spora i nikada ni od koga nije bila ometana. Zaključno, tužiteljica navodi kako je tuženiku pod 1 podnijela zahtjev za ukidanjem statusa javnog dobra- puta na dijelu nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica], a tuženik pod 1. je na Općinskom vijeću donio odluku kojom je njen zahtjev prihvaćen.

2. Tuženik ad.1 u odgovoru na tužbu osporava tužbeni zahtjev navodeći kako tužiteljica mora na nesporan i nedvojben način dokazati zakonitost, istinitost i poštenje posjeda dijela predmetnih nekretnina. Nadalje, ne spori pasivnu legitimaciju u pogledu čest. zem. [katastarska čestica] k. o [katastarska općina] te ne spori da bi Odlukom o ukidanju statusa javnog dobra u općoj upotrebi Klasa: 021-05/19-50/06, Urbroj: 2180/04-01-19-11 od 19. srpnja 2019. bio ukinut status javnog dobra na dijelu nekretnine oznake 8323/1 k. o. [katastarska općina] u površini od 218m2.

3. Tužiteljica je dana 11. ožujka 2026., sukladno rješenju suda od 2. veljače 2026., uredila tužbeni zahtjev te kao tuženika označila i KK koji je upisani suvlasnik čest. 90/1 k. o. [katastarska općina] za 379/51260 dijela. Naime, u postupku u kojem se traži utvrđenje vlasništva točno određenog fizičkog dijela nekretnine svi upisani suvlasnici su nužni i jedinstveni supraničari.

3.1. Tuženik ad2 nije podnio odgovor na tužbu.

4. Tijekom postupka sud je izveo dokaz čitanjem izvatka iz zemljišnih knjiga od dana 03. rujna 2019., prijepisa posjedovnog lista od dana 30. travnja 2019., rješenja o nasljeđivanju O-640/73, rješenja o nasljeđivanju O-458/00, odluka od 19. srpnja 2019. Klasa: 021-05/19-50/06, Urbroj: 2180/04-01/1-19-11, geodetska skica od td Tripodij- Geodezija od dana 22. svibnja 2019., izvatka iz zemljišnih knjiga od dana 11. ožujka 2026., putem aplikacije Espis izvršen je uvid u spis ovog suda P-2199/23, izveden je dokaz saslušanjem tužiteljice te uviđajem na licu mjesta uz sudjelovanje sudskog vještaka geodetske struke.

5. Tužbeni zahtjev je osnovan.

6. Predmet spora je utvrđenje prava vlasništva tužitelja na realnom dijelu nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k.o, površine 2072 m2 i na realnom dijelu nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k.o. površine 213 m2, temeljem dosjelosti.

7. Odredbama članka 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 94/17. - službeni pročišćeni tekst, 152/14., 81/15. - službeni pročišćeni tekst, dalje: ZV) propisane su pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću. Tako se prema st. 1. istog članka dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari, dok je st. 2. istog članka određeno kako samostalni posjednik čiji je posjed pokretne stvari zakonit, istinit i pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom tri godine, a takav posjednik nekretnine protekom deset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja. Nadalje, prema st. 3. istog članka samostalni posjednik pokretne stvari kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina, a takav posjednik nekretnine protekom dvadeset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja. Konačno st. 4. istog članka propisano je kako će samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske, županija i jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave i s njima izjednačenih pravnih osoba, kao i stvari u vlasništvu crkve ili drugih pravnih osoba koje ne traže za sebe dobitak nego služe za dobrotvorne ili druge općekorisne svrhe, steći dosjelošću vlasništvo tih stvari tek pošto je njegov zakonit, istinit i pošten, ili barem pošten, samostalni posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme od onoga iz stavaka 2. i 3. ovoga članka.

8. Odredbom članka 160. stavak 1. ZV-a propisano je da vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari, a završava se istekom posljednjega dana vremena potrebnoga za dosjelost. Stavkom 2. istog članka ZV-a propisano je da se u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se vrijeme za koje su prednici sadašnjega posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici, odnosno kao pošteni samostalni posjednici, a prema stavku 3. istog članka ZV-a nasljednik postaje poštenim posjednikom od trenutka otvaranja nasljedstva i u slučaju kad je ostavitelj bio nepošteni posjednik, ali ne ako je nasljednik to znao ili morao znati. Čl. 18. st. 1 ZV-a propisano je da je posjed zakonit ako posjednik ima valjani pravni temeljem tog posjedovanja (pravo na posjed) st. 2. čl. 18. ZV-a je propisano da je posjed istinit ako nije pribavljen silom, potajno, prijevarom ili zlouporabom povjerenja. St. 3. rečenog zakona posjed je pošten ako obzirom na okolnosti onaj koji je stekao posjed nije znao niti je imao razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed.

9. U konkretnoj pravnoj stvari bi valjalo primjenjivati i odredbe Općeg građanskog zakonika koje se primjenjuju kao pravna pravila u smislu čl.1 Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 06. travnja 1941. ("Narodne novine" broj 73/91), a odredbom paragrafa 1460. i 1472. OGZ-a bilo je propisano da pošteni posjednik stječe pravo vlasništva nekretnine dosjelošću protekom roka od 40 godina. Prema odredbama OGZ-a, a ni prema odredbi čl.29. Zakona o osnovnim vlasničko-pravnim odnosima koji je stupio na snagu 01. rujna 1980., nije bilo dopušteno stjecanje prava vlasništva dosjelošću na nekretninama u društvenom vlasništvu, uključujući i spornu nekretninu koja se prema podacima zemljišnih knjiga od 1948. vodi kao općenarodna imovina, a što je stavljeno izvan snage odredbom izvan snage odredbom čl.3. Zakona o preuzimanju Zakona o osnovnim vlasničko-pravnim odnosima. Odredbom čl.159. st.4. ZV-a, koji je stupio na snagu 01. siječnja 1997. određeno je da je samostalni i pošteni posjednik nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske stječe dosjelošću pravo vlasništva neprekidnim posjedom u trajanju od 40 godina, a čl.388.st.4. ZV-a bilo je propisano da se rok stjecanja prava vlasništva dosjelošću na nekretninama koje su na dan 08. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu računa i vrijeme posjedovanja prije tog dana. Navedena odredba bila je na snazi do ukidanja Zakona o izmjenama i dopunama ZV-a, koji je stupio na snagu 20. prosinca 2001. propisano da se na nekretninama koje su na dan 08. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu u vrijeme dosjelosti ne računa i vrijeme proteklo prije tog dana.

10. Čitanjem izvatka iz zemljišnih knjiga, sud je utvrdio da su kao suvlasnici nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška] k. o [katastarska općina] upisani tuženici ad1 za 50881/51260 suvlasničkog dijela i tuženik ad. 2 KK za 379/51260 suvlasničkog dijela.

11. Čitanjem izvatka iz zemljišnih knjiga, sud je utvrdio da je kao vlasnik nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] površine 213 m2 uknjižena Općenarodna imovina odnosno kao organ upravljanja je upisan Mjesni Narodni odbor Dugopolje.

12. Čitanjem prijepisa posjedovnog lista sud je utvrdio da je tužiteljica ŠK upisana kao posjednica dijela nekretnine, pašnjaka označene 90/1.

13. Čitanjem rješenja o nasljeđivanju iza smrti pok. PK ud. Š, rođ. K, pok. D (majke tužiteljice) sud je utvrdio da su rečenu naslijedili DK, P NK te tužiteljica ŠK.

14. Čitanjem rješenja o nasljeđivanju, sud je utvrdio da je iza pok. DK, pok. Š brata tužiteljice), proglašena kao nasljednica tužiteljica ŠK.

15. U postupku je izveden dokaz uviđajem na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka geodetske struke koji je identificirao predmet spora. Sporni dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] je trokutastog oblika, jugoistočna međa nije vidljiva, a to je ujedno i granicama susjedne čest. zem. [katastarska čestica],. Predmet spora u naravi predstavlja kamenjar (pašnjaku) koji je zarastao šumom i jasno je omeđen suhozidom sa sjeverne i zapadne strane. Sporni dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi je također kamenjar (pašnjak), bez vidljivih međa te put ne postoji. Također, vještak je naveo kako se čest. zem. [katastarska čestica] u naravi predstavlja kamenjar (pašnjak) koji zajedno s dva prethodno opisna djela čini cjelinu, a omeđen je suhozidom s istočne i južne strane.

16. Stranke nisu imale prigovora na nalaz i mišljenje vještaka.

17. Iz iskaza tužiteljice proizlazi kako je predmet spora u njenom vlasništvu, a bio je njena djedovina i pradjedovina. Vlasnik da je bio najprije njen pokojni djed DK, zatim njegov sin Š (otac tužiteljice) koji je preminuo 1960. Ona da je na toj zemlji još kao dijete, za vrijeme II svjetskog rata čuvala ovce i krave. Njen otac Š da je imao troje djece, tužiteljicu, sina DK koji je preminuo i tužiteljica ga je naslijedila, te kćer NK koja je preminula bez djece.

18. Na suglasan prijedlog stranaka sa ročišta od 26. veljače 2026. sud je u ovom postupku koristio iskaze svjedoka dane u postupku ovog suda koji se vodio pod poslovnim brojem P-2199/23, a predmet kojeg je bilo utvrđenje prava vlasništva realnog dijela nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica], zu 2877 k. o. [katastarska općina], koja čestica prema nalazu i mišljenju vještaka, sa nekretninama koje su predmet ovog postupka čini jednu cjelinu.

18.1. Iz iskaza svjedoka danih u postupku ovog suda pod poslovnim brojem P- 2199/23 proizlazi kako je obitelj tužiteljice prava na spornim dijelovima nekretnine izvršavala dugi niz godina, još od kraja 19. stoljeća najmanje pa sve do današnjih dana. Kako su svjedoci potvrdili, tužiteljica i njena obitelj ove su suhozidom omeđene dijelove sporne nekretnine držali u svojem posjedu i na njima, od nikog ometani, izvršavali sva posjedovna ali i vlasnička prava samostalno odlučujući što će na kojem dijelu raditi. Tako je na jednom dijelu bila sađena vinova loza i izgrađena je poljska kuća za odlaganje alata i kao zaklonište od kiše, koja kućica je sada srušena ali se na terenu vide njeni ostaci. Na drugom dijelu sporne nekretnine nije sađeno ali se tu napasala i čuvala stoka. također iz iskaza svjedoka proizlazi kako je tužiteljičinu je obitelj obilježila životna tragedija sestre tužiteljice NK (koja je nestala i nikada nije pronađena a sumnjalo se da je žrtvom kaznenog djela te je naknadno proglašena umrlom po isteku zakonskog roka od 5 godina) koja je umrla odnosno nestala, a djece nije imala dok joj je suprug preminuo prije njenog nestanka.

18.2. Prema shvaćanju suda svjedociMarasović i N u svojim su iskazima bili dosljedni te su svjedočili u bitnom istovjetno. Njihove iskaze ovaj je sud uzeo kao vjerodostojne i logične i u cijelosti im je poklonio vjeru to tim više što su i materijalni dokazi govorili u prilog tim tvrdnjama.

19. Polazeći od toga da je tužiteljica sa prednicima u posjedu spornog zemljišta bez prekida, ako se uzme u obzir da je majka tužiteljice rođena 1892., dok je tužiteljica rođena 1934., da im nikada nitko nije osporavao pravo na posjed tog zemljišta, niti ju je, pa niti njene pravne prednike, u tome ometao, a ni tuženici ne spore poštenje njenog posjeda niti dokazuju da bi treća osoba stekla neko stvarno pravo na tom zemljištu, stoga je tužiteljica stupanjem na snagu odredbe čl. 388. st. 2. ZV-a i na temelju odredbi paragrafa 1460. i 1472. OGZ-a kao pošten posjednik dosjelošću stekla pravo vlasništva na tom zemljištu. Poštenje posjednika se predmnjeva, a odredbama OGZ- a te Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima također se, pretpostavljalo poštenje odnosno svjesnost posjednika i tko tvrdi drukčije dužan je u postupku to i dokazati prilikom čega tuženici nisu dokazali da prednici tužiteljice nisu bili pošteni i svjesni posjednici.

19.1. S obzirom da se radi o nekretnini koja je bila u društvenom vlasništvu, vrijeme potrebno za dosjelost je 40 godina, s tim da se u rok za stjecanje prava dosjelošću prema odluci ESLJP Trgo protiv RH te kasnijim odlukama Vrhovnog suda Republike Hrvatske (VSRH broj Rev- 2771/13), unatoč citiranoj odredbi članka 388. st. 4. ZV-a, uračunava i vrijeme posjedovanja prije 8. listopada 1991. jer su pretpostavke za dosjedanje u svakom slučaju ispunjene u razdoblju do 17. studenog 1999. (bez obzira kada je tužba podnesena) te na nekretnini ne postoji nikakav suprotstavljeni privatni interes trećih osoba, a što se u postupku i nije tvrdilo.

20. Radi svega navedenog, sud je shvaćanja kako je tužiteljica dokazala osnovanost svog tužbenog zahtjeva, da je vlasništvo na spornim dijelovima nekretnine stekla dosjelošću te je radi navedenog isti zahtjev valjalo prihvatiti odnosno odlučiti kao u izreci ove presude.

21. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u točkama II, III, IV i V izreke ove presude.

U Splitu, 14. rujna 2026.

Sudac

Tihana Lovrić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje (za stranku koja je bila uredno obaviještena o tom ročištu) odnosno od dana dostave prijepisa presude (za stranku koja nije bila uredno obaviještena o tom ročištu). Žalba se podnosi Općinskom sudu u Splitu, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud Republike Hrvatske.

DNA:

- tužiteljici po punomoćniku,

- tuženiku ad1 po punomoćniku,

- tuženiku ad2,

- u spis