REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Gospiću

Trg Alojzija Stepinca 3

53000 Gospić

Poslovni broj: P-204/2024-30

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Gospiću po sucu Janu Malovcu, u parničnom predmetu tužiteljice IP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao nasljednice RP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Marku Markoviću, odvjetniku u Zagrebu, Trg kralja Tomislava 15, protiv tuženika Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, zastupanog po Općinskom državnom odvjetništvu u Gospiću, Građansko -upravni odjel, Gospić, Trg Alojzija Stepinca 3, radi utvrđenja prava vlasništva, 11. rujna 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužiteljica IP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasnica novoformirane katastarske čestice broj [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], POD CEKILJINA, ŠUMA, površine 2802 m2 temeljem geodetskog elaborata izrađenog od GEO-LIKA d.o.o. za geodetske poslove broj RN 1/2025 k. o. [katastarska općina] potvrđenog po Držanoj geodetskoj upravi, Područni ured za katastar Gospić klasa: 932-06/25-02/13, urbroj: 541-20/2-25-7 od 20. ožujka 2025., a koja novoformirana k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] će se upisati u novi zemljišnoknjižni uložak k. o. [katastarska općina], a što je tužena republika Hrvatska dužna priznati i trpjeti te se ovlašćuje tužiteljica IP da temeljem ove presude i potvrđenog geodetskog elaborata i pravnog lista zatraži i ishodi uknjižbu prava vlasništva na novoformiranoj čestici u zemljišnim knjigama Zemljišnoknjižnog odjela Gospić na svoje ime, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku Republici Hrvatskoj, OIB: 52634238587, da tužiteljici IP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknadi parnične troškove u iznosu od 1.571,48 EUR (slovima: tisuću petsto sedamdeset jedan euro i četrdeset osam centi) sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana presuđenja pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, računajući ovu kamatu od dana donošenja prvostupanjske presude do konačne isplate, sve u roku od 15 dana, pod prijetnjom ovrhe.

Obrazloženje

1. Tužitelj je u tužbi (str. 1-7 spisa), u bitnome naveo kako je rješenjem Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Gospiću posl.br. Z-3052/2021 od 22. svibnja 2024., primljenog 26. lipnja 2024., odbijen prigovor ovdje tužitelja kao neosnovan te je tužitelj upućen da svoje pravo vlasništva na dijelu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ostvari u parnici tužbom za ispravak. Kupoprodajnim ugovorom sklopljenim 18. studenoga 2003. s prodavateljicom DP tužitelj je, kao kupac, kupio nekretnine upisane u k. o. [katastarska općina], Katastarski posjedovni list broj 304, polog isprava 50/98 i to k. č. br. [katastarska čestica] pašnjak 200 hv, k. č. br. [katastarska čestica] pašnjak 500 čhv i oranica 268 čhv, k. č. br. [katastarska čestica] pašnjak 100 čhv, kuća i dvorište 162 čhv, k. č. br. [katastarska čestica] oranica 97 čhv, k. č. br. [katastarska čestica] oranica 82 čhv, k. č. br. [katastarska čestica] oranica 161 čhv, k. č. br. [katastarska čestica] oranica 206 čhv, k. č. br. [katastarska čestica] oranica 203 čhv, k. č. br. [katastarska čestica] oranica 232 čhv te k. č. br. [katastarska čestica] oranica 205 čhv za kupoprodajnu cijenu u iznosu od 103.000,00 kn koja je plaćena odmah prilikom sklapanja ugovora. Potpis prodavateljice ovjeren je kod javnog bilježnika Borisa Zdunića iz Gospića posl.br. OV-5971/2003 od 18. studenoga 2003. Sve navedene čestice iz kupoprodajnog ugovora imali su oznaku stare katastarske izmjere. Tužitelj je stupio u posjed nekretnina odmah prilikom sklapanja predmetnog ugovora 18. studenoga 2003. Osim naprijed opisanih nekretnina, predmet kupoprodaje bio je i dio nekretnine tj. dio k. č. br. [katastarska čestica]/1A k. o. [katastarska općina] (stara izmjera), površine 2804 m2, međutim stranke ugovora su omaškom propustili navesti i navedeni dio nekretnine s obzirom da se nije radilo o jednoj zasebnoj čestici, već realnom dijelu u površini od 2804 m2, jer isto ne bi bilo provedivo u mjerodavnim javnim knjigama i upisnicima. Međutim, dogovor i sporazum stranaka je bio da je i navedeni dio čestice, koji je bio u neposrednom i samostalnom posjedu prodavateljice IPG i koji je ista stekla od svojih pravnih prednika, predmet kupoprodajnog posla. Rješenjem Općinskog suda u Gospiću broj ZP-303/2008 od 02. travnja 2009., a na temelju navedenog kupoprodajnog ugovora, dopušten je polog isprava u svrhu stjecanja prava vlasništva na nekretninama upisanim u katastarski posjedovni list broj 304, k. o. [katastarska općina], evidentirane u Pol: 50/98 za korist tužitelja u cijelosti. K. č. br. [katastarska čestica]/1A, k. o. [katastarska općina] (stara izmjera) je zbog svoje veličine (193174 m2), u trenutku sklapanja kupoprodajnog ugovora pa sve do nove katastarske izmjere i tehničke reambulacije kada je došlo do cijepanja iste i nastanka novih čestica bila upisana u većem broju različitih posjedovnih listova: 5, 11, 17, 36, 66, 68, 185, 186, 188, 295, 755, 807, k. o. [katastarska općina]. Na kupljenim nekretninama k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica] i dijelu k.č.br.

70/1A, k. o. [katastarska općina] (stara izmjera) bile su već od ranije sagrađene kuća i pomoćni objekti (poljoprivredna i pomoćna zgrada) koje nisu imale potrebne građevinske i uporabne dozvole te je tužitelj pokrenuo odgovarajući upravni postupak pred Ličko - senjskom županijom sukladno Zakonu o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama. Rješenjem o izvedenom stanju Ličko-senjske županije Klasa: UP/I-360- 01/13-01/2314 od 06. listopada 2015. ozakonile su se zgrade tužitelja (kuća s dvije etaže, poljoprivredna zgrada i pomoćna zgrada) izgrađene na naprijed opisanim česticama. Novom katastarskom izmjerom Državne geodetske uprave (dalje u tekstu: DGU) započetom tijekom 2019. i 2020. za područje k. o. [katastarska općina] te osnivanjem zemljišne knjige za novu k. o. [katastarska općina] došlo je do formiranja nove katastarske čestice [katastarska čestica] koja odgovara dijelu čestice 70/1A i 4497/1 k. o. [katastarska općina] (stare izmjere) te formiranja nove katastarske čestice [katastarska čestica] koja odgovara dijelu čestice 70/1A, 114/8, 115/4, k. o. [katastarska općina] (stare izmjere). U postupku osnivanja zemljišne knjige pred Zemljišnoknjižnim odjelom Gospić temeljem zapisnika broj Z-128/2020/1524 od 12. siječnja 2021. i izviđajnog postupka sud je sastavio nacrt novog zk uloška broj [broj ZK uloška] u koji je upisana novoformirana k. č. br. [katastarska čestica], ukupne površine 4121 m2, k. o. [katastarska općina] u vlasništvo tužitelja za cijelo (1/1), dok je u istom postupku osnivanja zemljišne knjige temeljem zapisnika Z-128/2020/528 novoformirana čestica 3120 k. o. [katastarska općina] koja je odgovarala dijelu k. č. br. [katastarska čestica]/1A i k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] upisana u novi zk uložak [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] u vlasništvo tužene Republike Hrvatske za cijelo (1/1). Odlukom predsjednice suda Općinskog suda u Gospiću posl.br. Su246/2019 od 09. lipnja 2021. otvoren je dio zemljišne knjige za I zonu k. o. [katastarska općina] i to, između ostaloga, i za k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], a istoga dana objavljen je i oglas o otvaranju dijela zemljišne knj ige za I zonu k. o. [katastarska općina]. Temeljem navedene odluke i oglasa, a u danom roku, tužitelj je podnio prijavu prijedloga za upis i prigovor u pogledu dijela novoformirane k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pritom dostavivši i skicu tj. prijedlog dipl.ing.geod. EP od 12. srpnja 2021. s osjenčanim dijelom k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji je u samostalnom posjedu tužitelja od 18. studenoga 2003. i koji dio čini jedinstvenu cjelinu s novoformiranom k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na kojoj se tužitelj, u postupku otvaranja zemljišne knjige, upisao kao vlasnik. U nastavku ispravnog postupka tužitelj je dostavio i ovjerene izjave prodavateljice IPG da je predmet kupoprodajnog ugovora od 18. studenoga 2003. bio i dio čestice 70/1A, k. o. [katastarska općina], površine 2804 m2 te da je od dana sklapanja ugovora tužitelj u neposrednom i samostalnom posjedu i tog dijela nekretnine kao i izjave neposrednih svjedoka očevidaca TP, VP i ZP u pogledu kupoprodaje i činjenice stupanja u posjed opisanog dijela nekretnine od strane tužitelja. U daljnjem tijeku postupka novoformirana k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] je cijepana na tri nove čestice i to k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], a dio koji tužitelj potražuje ovom tužbom u površini 2804 m2 (i kojem je prigovarao u ranijem zk postupku) nalazi se na dijelu novoformirane k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] koji se naslanja na ranije formiranu česticu 3127 k. o. [katastarska općina] gdje je tužitelj upisan kao vlasnik. Pravo vlasništva dijela novoformirane k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], površine 2804 m2, tužitelj je stekao temeljem zakona dugotrajnim neometanim, neposrednim, poštenim i samostalnim posjedom, računajući ne samo njegov posjed od 18. studenoga 2003. pa naovamo već i posjed njegovih pravnih prednika koji su u posjedu opisanog dijela nekretnine bili dulje od 60 godina (RPG i njeni roditelji). Slijedom navedenog podnio je tužbu u ovom predmetu tražeći upis svog prava vlasništva uz naknadu parničnog troška.

2. Tuženik je u odgovoru na tužbu (str. 98-99 spisa) u bitnome naveo kako se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti te ističe da iz tužbe nije razvidno da su tužitelj i njegovi prednici posjednici prijeporne čestice te ne raspolaže dokazima na koje se u tužbi poziva, a odnose se na utuženu nekretninu, posebice da su na nekretnini vršeni bilo kakvi posjedovni čini od strane tužitelja i njegovih prednika. Tužitelj tužbom traži utvrđenje prava vlasništva u odnosu na dio čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izmjere u površini od 2804 m2 s tim da ne prilaže dokaz da bi dio čkbr. [katastarska čestica]/1A k. o. [katastarska općina] stare izmjere odgovarao dijelu novonastale čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Iz Zapisnika Općinskog suda u Gospiću od 16. svibnja 2023. posl.br. 9 Z - 3052/2021 proizlazi da nije bilo moguće identificirati česticu prema ispravama koje su se nalazile u spisu. Tužitelj navodi da je prijeporna nekretnina po staroj izmjeri bila upisana u više posjedovnih listova no, ne prilaže dokaz da bi on ili njegovi prednici bili upisani kao nositelji. Tužitelj u tužbi navodi da prijeporna nekretnina nije bila unesena u kupoprodajni ugovor s obzirom da isto ne bi bilo provedivo u zemljišnim kn jigama dok iz rješenja Općinskog suda u Gospiću, Zemljišnoknjižni odjel u Gospiću od 22. svibnja 2024., kojim je odbijen prigovor tužitelja kao neosnovan, proizlazi da navedeni dio nekretnine stranke nisu unijele u kupoprodajni ugovor jer ga nisu mogle jasno i nedvosmisleno identificirati. Nadalje, tužitelj navodi da je pravo vlasništva dijela novoformirane čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stekao neometanim, neposrednim, poštenim i samostalnim posjedom računajući ne samo njegov posjed od 18. studenog 2003. već i posjed pravnih prednika koji su u posjedu opisanog dijela nekretnine bili dulje od 60 godina. U odnosu na dostavljene dokaze uz tužbu tužitelj ničim ne dokazuje da su ispunjene pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću iz čl. 159. i 160. ZVDSP-a. Slijedom navedenoga tužena je predložila odbiti tužitelja sa tužbom i tužbenim zahtjevom u cijelosti uz naknadu parničnog troška.

3. U nastavku postupka stranke su ostale pri prethodnim navodima, uz preinaku tužbe od strane tužitelja podneskom od 9. lipnja 2025. (str. 115-120 spisa) na način da je tužbeni zahtjev uskladio sa već prethodno izrađenim geodetskim elaboratom kojim je potraživao točno određeni dio matične k. č. br. [katastarska čestica]/1A k. o. [katastarska općina], dio koje je formiran u k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a od koje je dalje dostavljenim elaboratom dio označen kao novoformirana k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja se potražuje tužbenim zahtjevom (str. 184-191 spisa). Tijekom postupka je došlo do smrti prvog tužitelja RP te je rješenjem ovog suda posl.br. P-204/2024-20 od 23. siječnja 2026. (str. 223-225 spisa) postupak nastavljen u odnosu na njegovu nasljednicu, sada tužiteljicu IP.

4. Nesporno je između stranaka kako je matična čestica k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] vlasništvo Republike Hrvatske u cijelosti.

5. Sporno je između stranaka vlasništvo tužitelja na dijelu te čestice, pokazanom na licu mjesta i ucrtanom na geodetskom elaboratu kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao i način njenog stjecanja te ispunjavanje formalnih uvjeta za podnošenje tužbe u odnosu na tuženika.

6. Radi razjašnjenja spornih pitanja sud je proveo dokaze čitanjem isprava dostavljenih u spis: rješenje Općinskog suda u Gospiću posl.br. Z-3052/2021 od 22. svibnja 2024. (str. 9-11 spisa), kupoprodajni ugovor sklopljen 18. studenog 2003. između IPG i RP (str. 13-15 spisa), rješenje Općinskog suda u Gospiću posl.br. ZP-303/2008 od 10. listopada 2008. (str. 16 spisa), izvadak iz zemljišne knjige posjedovni list 304, Pol-303/2008, Pol-50/98 od 2. travnja 2013. (str. 17 spisa), rješenje o izvedenom stanju od 6. listopada 2015. (str. 18-35 spisa), poziv i pripadajući prilozi za izlaganje podataka katastarske izmjere (str. 36 -45 spisa), zapisnik Općinskog suda u Gospiću broj Z-128/2020/1524 od 12. siječnja 2021. (str. 46-48 spisa), ovjerene izjave TP, IPG, VP, ZP (str. 50-55 spisa), povijest promjena na katastarskim česticama od 24. veljače 2021. (str. 56-60 spisa), rješenje Državne geodetske uprave od 21. svibnja 2020. (str. 62-87 spisa), povijesni prikaz ZK uloška broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (str. 88-89 spisa), izvadak BZP-a ZK uloška broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (str. 90-91 spisa), izvod iz katastarskog plana (str. 92 spisa), prijepis posjedovnog lista broj 847 (str. 93 spisa), zapisnik Općinskog suda u Gospiću posl.br. Z-3052/2021 od 16. svibnja 2023. (str. 100-101 spisa), popis obilježenih katastarskih čestica sa popisnim listovima u k. o. [katastarska općina] (str. 121-132 spisa), geodetski elaborat TOPOING d.o.o. iz veljače 2022. (str. 133-142 spisa), razna e-mail i pisana prepiska (str. 143-151 spisa), geodetski elaborat GRO-LIKA d.o.o. od 16. siječnja 2025. (str. 152-172 i 175-195 spisa). Proveden je uviđaj na licu mjesta uz stručnu pomoć vještaka geodeta radi identifikacije spornog dijela nekretnine (str. 234 - 240 spisa) kojom prilikom su saslušani predloženi svjedoci RPG (str. 235- 236 spisa), VP (str. 236 spisa), ZP (str. 237 spisa), BP (str. 237 spisa) i tužiteljica IP (str. 238 spisa).Pročitani su i pregledani priklopljeni spisi ovog suda posl.br. Z-3052/2021 (Z-18461/2024) i Z-2523/2022.

7. Nisu uzeti u obzir dokazi predloženi podneskom dostavljenim od strane tuženika 18. srpnja 2025. (str. 106-107 spisa) obzirom su dostavljeni nakon zaključenja prethodnog postupka bez opravdanog razloga.

8. Tužbeni zahtjev je osnovan.

9. Tužitelj temelji svoj tužbeni zahtjev na svom stjecanju predmetnih nekretnina dosjelošću, samostalnim i poštenim posjedom istih, kako svojim posjedom tako i svojih pravnih prednika, u razdoblju koji je prije kupoprodaje i stjecanja od strane tužitelja 2003., bio preko 60 godina u vlasništvu i posjedu prodavateljice IPG i njenih pravnih prednika.

10. Čl. 388. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 94/17., 152/14., u nastavku teksta: ZV) propisuje da se stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu tog Zakona prosuđuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka.

11. Uvjete za stjecanje prava vlasništva dosjelošću stoga treba razmotriti i ocijeniti najprije prema pravnim pravilima Općeg građanskog zakonika koji su na području Hrvatske i Slavonije stupili na snagu 1. svibnja 1853. (u nastavku teksta: OGZ) koja su se primjenjivala do stupanja na snagu Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima („Narodne novine“ br. 53/91., 92/94., u nastavku teksta: ZOVO), koji je stupio na snagu 1. rujna 1980., zatim po odredbama ZOVO i konačno po sada važećim odredbama ZV-a.

12. Uvjete za stjecanje vlasništva dosjelošću određuju pravila OGZ u paragrafima 1460. – 1477. po kojima se zahtijeva da dosjedatelj ima stvar u posjedu, da je njegov posjed zakonit, pošten i istinit i da je trajao kroz cijelo vrijeme određeno zakonom. Navedeno znači da posjednik ne smije posvojiti stvar silom ili lukavstvom ili potajno (paragraf 1464. OGZ), da mora biti pošten (paragraf 1463. i 326. OGZ) i da se posjed mora temeljiti na naslovu koji bi bio dovoljan da se zadobije vlasnost da je ova pristojala predavaocu (paragraf 1461. OGZ) time da onaj tko dosjelost svog posjeda temelji na vremenu od 30 ili 40 godina nije dužan dokazivati zakoniti način stjecanja (paragraf 1477. OGZ).

13. Prema Načelnom mišljenju Proširene opće sjednice Saveznog vrhovnog suda broj 3/60 od 4. travnja 1960. umjesto propisanog roka iz paragrafa 1468. OGZ u trajanju od 30 godina odnosno roka iz paragrafa 1472. OGZ od 40 godina najdulji rok za dosjedanje je 20 godina.

14. Prema pravnom pravilu iz paragrafa 326. OGZ pošteni posjednik je onaj tko drži stvar iz uzroka vjerojatnih da je njegova stvar koju posjeduje. Nepošteni posjednik jest onaj koji zna ili iz okolnosti mora misliti da je tuđa stvar koju posjeduje.

15. Prema odredbi čl. 28. st. 2. ZOVO savjesni i zakoniti posjednik nepokretne stvari na koju drugi ima pravo vlasništva stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom deset godina. Odredbom st. 4. istog čl. propisano je da savjesni posjednik nepokretne stvari na koju drugi ima pravo vlasništva stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom dvadeset godina. Prema odredbi čl. 72. st. 2. ZOVO posjed je savjestan ako posjednik ne zna ili ne može znati da stvar koju posjeduje nije njegova. Prema odredbi čl. 29. ZOVO na nekretninama u društvenom vlasništvu nije se moglo steći vlasništvo dosjelošću.

16. Međutim, ovaj propis je ukinut 8. listopada 1991., a 1. siječnja 1997. stupio je na snagu novi propis iz čl. 388. st. 4. ZV-a koji je propisao da se u rok za stjecanje dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu, kao i za stjecanje stvarnih prava na tim nekretninama dosjelošću računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije toga dana.

17. Ta je odredba ukinuta odlukom Ustavnog suda RH poslovni broj U-I-58/97 od 17. studenog 1999. te je nakon toga izmijenjena novom odredbom suprotnog sadržaja.

18. U odlukama Europskog suda za ljudska prava Trgo protiv Hrvatske po zahtjevu broj 35298/04 i Radomilja i dr. protiv Hrvatske po zahtjevu broj 37658/10 zauzeto je shvaćanje koje je i izraženo u odluci Vrhovnog suda RH posl.br. Rev-x 974/2017 od 7. svibnja 2019. prema kojem proizlazi da se „kod stjecanja prava vlasništva dosjelošću na stvarima koje su prije 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu treba u vrijeme dosjelosti računati i vrijeme prije 8. listopada 1991., ako se time ne vrijeđaju vlasnička prava osoba koja ta prava nisu stekla na temelju odredbe čl. 388. st. 4. ZV -a nego na temelju drugih odredaba toga Zakona.

19. Tom odlukom je Vrhovni sud RH obrazložio kako rizik bilo kakve greške koja su počinila državna tijela mora snositi država i ne smiju se ispravljati na teret pojedinca koji je stekao pravo vlasništva dosjelošću na temelju zakonske odredbe koju je Ustavni sud RH naknadno ukinuo posebice kada ne postoji drugi suprotstavljeni privatni interes trećih osoba.

20. Konačno, odredbom čl. 159. st. 1. ZV-a propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Samostalni posjednik čiji je posjed nekretnine zakonit, istinit i pošten stječe je dosjelošću protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, a samostalni posjednik nekretnine kojem je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja. Samostalni posjednik nekretnine kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja. Samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske steći će dosjelošću vlasništvo tih stvari tek pošto je njegov zakonit, istinit i pošten, ili barem pošten samostalni posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme od onoga iz st. 2. i 3. istog članka.

21. Odredba čl. 160. st. 1. i 2. ZV-a određuje da vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari i završava istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost, a u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjeg posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici odnosno kao pošteni samostalni posjednici. Pretpostavka stjecanja prava vlasništva dosjelošću je barem pošten posjed. Posjed je sukladno čl. 18. st. 3. ZV-a pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je obzirom na okolnosti imao razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed. Prema tome, osnovna pretpostavka za stjecanje vlasništva dosjelošću po pravilima OGZ, ZOVO i ZVDSP je pošten (savjestan) posjed. Nepošten (nesavjestan) posjednik ne može nikada dosjelošću steći pravo vlasništva nekretnine koju posjeduje bez obzira koliko dugo trajao njegov posjed.

22. U ovoj parnici je pitanje poštenja (savjesnosti) posjeda temeljno pitanje odlučno za ocjenu da li je tužitelj dosjelošću stekao pravo vlasništva predmetne nekretnine, pri čemu se sud u cijelosti oslonio na stanje utvrđeno na licu mjesta te iskaze svjedoka i saslušane stranke koji su obzirom na godine života i činjenicu življenja na području na kojem leže sporne nekretnine osobno upoznati sa povijesnom životnom situaci jom na tom području.

23. Sama čestica je u naravi šuma kod kuće na adresi [adresa], u kojoj je na dijelovima vidljiv ostatak suhozida, za koju česticu je vještak geodet potvrdio kako je položaj prijepora identičan onome u priloženom parcelacijskom elaboratu kojem je dodijeljen k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Radi se o šumskom zemljištu koji je dio k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i koji se nalazi sa zapadne strane dvorišta obiteljske kuće tužiteljice na adresi [adresa]. Prijepor je odvojen od dvorišta tužiteljice suhozidom a nova je linija parcelacije djelomično prepoznatljiva po suhozidu koji postoji na terenu.

24. Svi saslušani svjedoci: RPG (str. 235-236 spisa), VP (str. 236 spisa), ZP (str. 237 spisa) i BP (str. 237 spisa) su potvrdili same navode tužiteljice iz tužbe i njenog iskaza pri uviđaju na licu mjesta (str. 239 spisa).

25. Svi su svjedoci naveli kako je riječ o zemlji koja je zajedno sa susjednom česticom na kojoj je smještena kuća tužiteljice na adresi [adresa] bila cjelina kojom su se koristili pok. I i PP, roditelji svjedokinje IPG, koja je prodala tu cjelinu zemljišta sada pok. tužitelju RP, suprugu tužiteljice. Nitko od saslušanih svjedoka nije imao saznanje o tome na koji način su roditelji UP stekli tu zemlju, jer je riječ o zemlji koja je na I prešla još prije njegova rođenja i koji je na njoj proveo cijeli svoj život, ali su svi naveli kako se sjećaju da je kuća I i PP bila poviše sadašnje kuće, a sadašnju kuću su upravo njih dvoje izgradili i preselili se u nju, dok stara kuća više ne postoji. Prijepor je bio ograđen suhozidima sa svih strana i služio je kao vrt u gornjem dijelu a p rostor za čuvanje blaga u preostalom dijelu.

26. Sud je prihvatio iskaze svjedoka kao istinite obzirom odgovaraju utvrđenom stanju na licu mjesta, na kojem su suhozidi vidljivi kako u smjeru tužiteljičine kuće, tako i prema ostatku matične k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja omeđenost odgovara načinu korištenja o kojem su svjedoci iskazivali, a to je kao tor za čuvanje blaga pok. I i PP. Iskazi su pritom životni i logični te odgovaraju očekivanom načinu korištenja spornog zemljišta u vrijeme dok se većina stanovništva tog područja bavila zemljoradnjom te su svi iskazani od strane same prodavateljice i njene rodbine, koji bi svi imali saznanja o načinu korištenja zemlje od strane članova njihove obitelji , a obzirom su na drugi način nepovezani sa tužiteljicom, kao takvima nije utvrđena nijedna okolnost koja bi navodila na neki razlog zbog kojeg bi lažno iskazivali.

27. Obzirom navedeni dokazi upućuju na osnovanost tužbenog zahtjeva a nijedan provedeni dokaz ne upućuje na suprotno, a svi svjedoci se sjećaju načina korištenja spornog zemljišta u periodu od šezdesetak godina, utvrđeno je kako su se prednici tužitelja i sama tužiteljica nesmetano koristili spornim zemljištem kao vlastitim još u vrijeme važenja OGZ-a na ovim prostorima, prije stupanja na snagu ZOVO-a, to se i uvjeti za stjecanje prava vlasništva dosjelošću u ovom postupku prosuđuju po navedenim pravilima, a sve sukladno odredbi čl. 388. st. 2. ZV-a.

28. Stoga, kako je sukladno paragrafu 1477. OGZ-a vezano uz Načelno mišljenje Proširene opće sjednice Saveznog vrhovnog suda broj 3/60 od 4. travnja 1960. kriterij utvrđivanja stjecanja prava vlasništva dosjelošću trajanje i poštenje posjeda, a poštenje proizlazi već iz činjenice da su se prednici tužitelja nesmetano koristili zemljištem za potrebu poljoprivrede i nitko od upisanih vlasnika se nije tome pro tivio a što bi se sigurno dogodilo da je postojao određeni spor obzirom je riječ o malom naselju i suseljani se međusobno poznaju, utvrđeno je kako je tužitelj samostalno i putem svog pravnog prednika, ispunio uvjete propisane čl. 1477. OGZ-a te je sukladno čl. 388. st. 2. ZV-a tužbeni zahtjev prihvaćen u cijelosti.

29. Tužitelj i tuženik potražuju parnični trošak.

30. Tužitelj je u cijelosti uspio u sporu slijedom čega mu je priznat ukupni traženi trošak radnji izazvanih vođenjem postupka sukladno članku 154 . stavku 1. ZPP-a u vezi Tbr. 52.3. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 138/23., u nastavku teksta: Tarifa).

31. Tužitelju je stoga priznat trošak tužbe u visini 100 bodova sukladno Tbr. 7.1. Tarife.

32. Tužitelju je dodatno priznat trošak podneska od 9. lipnja 2025. u visini 100 bodova sukladno Tbr. 8.1. Tarife.

33. Tužitelju su priznati troškovi zastupanja na ročištima 17. lipnja 2025. i 1. rujna 2026. u visini 100 svaki bodova sukladno Tbr. 9.1. Tarife.

34. Zbroj svih priznatih radnji iznosi 400 bodova. Pomnoženo sa vrijednosti boda od 2,00 eura sukladno Tbr 54. Tarife iznosi 800,00 eura. Uvećano za PDV po stopi od 25% sukladno Tbr 46. Tarife iznosi 1.000,00 eura.

35. Tužitelju je priznat i trošak uviđaja na licu mjesta sa identifikacijom sporne čestice od strane geodeta kao nužna radnja za utvrđivanje predmeta tužbenog zahtjeva u iznosu 449,98 eura, kao i troškovi pristupa svjedoka na ročište u iznosu od 10,80 eura DPG i 57,60 eura BP.

36. Tužitelju su priznati i troškovi pristojbe na tužbu i presudu u visini 26,55 eura svaki sukladno članku 4. točki 1. i 4. Zakona o sudskim pristojbama („Narodne novine“ br. 118/18., 51/23.).

37. Navedeno čini ukupni zbroj troška tužitelja u iznosu od 1.571,48 EUR.

38. Zatezna kamata je određena sukladno čl. 29. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., 145/23., 155/23.).

U Gospiću 11. rujna 2026.

Sudac:

Jano Malovac

Uputa o pravu na žalbu:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u pisanom obliku, u dovoljnom broju istovjetnih primjeraka za sud i protivnu stranu, u roku od 15 dana od dana njene objave, putem ovog suda na Županijski sud.

Stranci koja je uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud neće dostavljati presudu prema odredbama ZPP-a o dostavi pismena. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud će presudu dostaviti prema odredbama ZPP-a o dostavi pismena.

Dostaviti:

- tužitelju po punomoćniku Marku Markoviću, e-komunikacijom i putem e-oglasne ploče

- tuženicima po Općinskom državnom odvjetništvu u Gospiću, e-komunikacijom i putem e-oglasne ploče