REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Čakovcu

Ruđera Boškovića 18

40000 Čakovec

Poslovni broj: Ovr-762/2026-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

I

Z A K L J U Č A K

Općinski sud u Čakovcu po sutkinji Valentina Varga Gombar u pravnoj stvari ovrhovoditelja SVEA EKONOMI društvo s ograničenom odgovornošću za savjetovanje i usluge, OIB 17863542417, Ulica Damira Tomljanovića - Gavrana 11, 10000 Zagreb zastupanog po punomoćniku Domagoj Gregurić, odvjetnik, protiv ovršenika CP, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] zastupane po punomoćniku Martina Lesjak, odvjetnica, povodom prijedloga ovršenika temeljem čl. 210. Ovršnog zakona (Narodne novine RH 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24),, 11. rujna 2026.

r i j e š i o  j e :

I. O d b i j a s e prijedlog ovršenice CP za proglašenje pljenidbe i prijenosa u postupku izvansudske ovrhe nedopuštenim s računa ovršenice otvorenog u Zagrebačkoj banci d.d., IBAN: [broj bankovnog računa] od 10.08.2026. na temelju Zahtjeva za izravnu naplatu podnesenog Financijskoj agenciji dana 27. srpnja 2026.god. temeljem bjanko zadužnice OV-8835/2024 od 19.08.2024. ovjerene po javnom bilježniku Mirjani Zvonarek iz Čakovca, kao neosnovan.

II. Nalaže se Financijskoj agenciji, da odmah po primitku ovoga rješenja odgodi daljnje davanje naloga bankama za provedbu prijenosa zaplijenjenih sredstava ovršenika CP na temelju Zahtjeva za izravnu naplatu podnesneog Financijskoj agenciji dana 27. srpnja 2026.god. temeljem bjanko zadužnice OV- 8835/2024 od 19. kolovoza 2024. ovjerene po javnom bilježniku Mirjani Zvonarek iz Čakovca i to s računa ovršenice kod Zagrebačka banka d.d., IBAN:

[broj bankovnog računa] na račun ovrhovoditelja kod Erste & Steiermarkische Bank d.d., IBAN: [broj bankovnog računa] i to do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji ovršenik mora pokrenuti temeljem ovog Zaključka suda, a sukladno prijedlogu ovršenika radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim podnesenog ovome sudu dana 01. rujna 2026.god.

III. Odluka o zatraženim troškovima postupka donijet će se naknadno. z a k l j u č i o  j e :

Upućuje se ovršenik CP, da u roku od 15 (petnaest) dana od dostave ovog zaključka pokrene parnicu protiv ovrhovoditelja SVEA EKONOMI d.o.o. radi proglašenja ovrhe na temelju bjanko zadužnice OV-8835/2024 od 19.08.2024. ovjerene po javnom bilježniku Mirjani Zvonarek iz Čakovca, te je FINI, ista dostavljena na provedbu dana 27. srpnja 2026.god, kojom će iz razloga koje je naveo u prijedlogu za proglašenje pljenidbe i prijenosa zaplijenjenih sredstava nedopuštenim, podnesenom Općinskom sudu u Čakovcu dana 01. rujna 2026.god. zaprimljen pod brojem Ovr-762/2026.god., zatražiti da se pljenidba i prijenos zaplijenjenih sredstava u ovom ovršnom predmetu u pogledu ovršenika proglase nedopuštenim iz razloga što postoji nesrazmjer između imovine koju je ovršenica naslijedila po pokojnom UP, OIB: [osobni identifikacijski broj] temeljem rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika Sande Jalšovec iz Čakovca broj O-1339/2025 od dana 04. studenog 2025.god. i novčanih sredstava koja su ovršenici zaplijenjena na FINI temeljem Zahtjeva za izravnu naplatu predanog FINI 27. srpnja 2026.god. temeljem Bjanko zadužnice broj OV-8835/2024 od dana 19. kolovoza 2024.god., kao i jer nije razvidno na što se točno tražbina odnosi i na koji način je tražbina prešla na ovrhovoditelja.

Obrazloženje :

1. Ovršenica je dana 01. rujna 2026.god. podnijela ovome sudu prijedlog za odgodu ovrhe, kao i za proglašenje pljenidbe i prijenosa novčanih sredstva po ovrsi. Ovršenica navodi da je zakonska nasljednica iz pok. UP, OIB: [osobni identifikacijski broj], a što proizlazi iz rješenja o nasljeđivanju, posl.br.: O-1339/25, UPP/OS-O- [adresa]-151/25 od 04. studenog 2025. koje je donio javni bilježnik Sandi Jalšovec iz [adresa], a koje Rješenje je pravomoćno dana 04.11.2025. Iz navedenog rješenja proizlazi da je ostaviteljica naslijedila pokretnu imovinu ostavitelja u ukupnom iznosu od 3.458,35 EUR i to 21,92 EUR od strane HZZO, 35,48 EUR od strane Zagrebačke banke d.d., 0,07 EUR od strane Zagrebačke banke d.d. i 3.400,88 EUR na ime oročene štednje od strane Zagrebačke banke d.d. Ovrhovoditelj je dana 27.07.2026. predao FINI Zahtjev za izravnu naplatu temeljem Bjanko zadužnice, OV- 8835/2024 od 19.08.2024., a koju je ovrhovoditelju izdao pok. UP i to bjanko zadužnicu do 20.000,00 EUR. Ovrhovoditelj potražuje iznos od 15.546,98 EUR na ime glavnice te 1.247,74 EUR na ime kamata do 02.07.2026. te preostali obračun zateznih kamata na glavnicu od 03.07.2026. do konačnog podmirenja duga.. Dana 10.08.2026. ovršenici su zaplijenjena sredstava po nalogu FINE i to u iznosu od 17.149,87 EUR. Ovršenica navodi da sukladno Zakonu o nasljeđivanju i to članku 139. nasljednik odgovara za dug ostavitelja samo do visine naslijeđene imovine. Obzirom da je iz rješenja o nasljeđivanju razvidno da je ovršenica naslijedila iznos od 3.458,35 EUR, ista ne može odgovarati za dug ostavitelja u visini koju je FINA zaplijenila. Tvrdi da ovršenici nije dostavljena nikakva isprava od strane ovrhovoditelja iz kojeg bi bilo razvidno na što se odnosi potraživanje ovrhovoditelja, a niti joj je dostavljen dokaz da bi tražbina njezinog pok. supruga bila ustupljena ovrhovoditelju, kada je ustup izvršen te iznos ustupljenog potraživanja. Tvrdi da iz dokumentacije dostavljene uz prijedlog nedvojbeno proizlazi da bi ovršenica provedbom ovrhe trpila nenadoknadivu štetu ili teško nadoknadivu štetu obzirom da je zaplijenjeni iznos skoro pet puta veći od iznosa do kojeg ista odgovara za dug ostavitelja. Štoviše, a kako je gore navedeno, ovrhovoditelj ovršenici nije dostavio nikakav dokumentaciju na kojoj temelji svoje potraživanje te ista uopće ne zna na što se odnosi dug ostavitelja prema ovrhovoditelju te da li je ostavitelj dugovanje podmirio i u kojem iznosu odnosno da li dugovanje uopće postoji. Naime, ovrhovoditelj je trgovačko društvo čija djelatnost su otkupi potraživanja, a ovršenik nema saznanja čije je potraživanje ustupljeno ovrhovoditelj i u kojem iznosu te na što se potraživanje odnosi. Nastavkom postupka, a osobito prijenosom već zaplijenjenih sredstava u iznosu od 17.149,87 EUR ovrhovoditelju, prije nego što sud odluči o osnovanosti prigovora ovršenika i njegovoj odgovornosti za predmetnu tražbinu, ovršeniku bi nastala teško popravljiva šteta. Naime, u slučaju naknadnog utvrđenja nedopuštenosti pljenidbe i prijenosa, povrat tako prenesenih sredstava mogao bi biti otežan, osobito imajući u vidu da bi sredstva već bila isplaćena ovrhovoditelju. S obzirom na navedeno, kao i na očiti nerazmjer između vrijednosti naslijeđene imovine od 3.458,35 EUR i iznosa od 17.149,87 EUR koji je zaplijenjen po računu ovšenice, postoje opravdani razlozi da se do odluke suda spriječi daljnja provedba ovrhe i prijenos zaplijenjenih sredstava. S obzirom na navedeno te temeljem priloženih isprava Naslovljenom sudu predlaže se da: I.Proglasi pljenidbu i prijenos novčanih sredstava s računa ovršenice otvorenog u Zagrebačkoj banci d.d., IBAN: [broj bankovnog računa] od 10.08.2026. na temelju bjanko zadužnice OV- 8835/2024 od 19.08.2024. nedopuštenim te rješenje dostavi FINI bez odgode i II. Odgodi prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava temelju bjanko zadužnice OV- 8835/2024 od 19.08.2024.s računa ovršenice Zagrebačka banka d.d., IBAN: [broj bankovnog računa] na račun ovrhovoditelja Erste & Steiermarkische Bank d.d., IBAN: [broj bankovnog računa] do pravomoćnog okončanja ovog postupka te rješenje dostavi FINI bez odgode. Traži i da sud naloži ovrhovoditelju da ovršenici naknadi trošak ovog postupka, kao i troškove koji su nastali u postupku pred FINA..

2. Prijedlog je dostavljen na očitovanje ovrhovoditelju, te se ovrhovoditelj očitovao u podnesku zaprimljenom dana 03. rujna 2026.god. gdjer u bitnome navodi da nije utvrđena ukupna vrijednost naslijeđene imovine, kao i da ovršenica nije dokazala vrijednost cjelokupne naslijeđene imovine, te je isto potrebno utvrditi. Također navodida ne postoje pretpostavke za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava. Stoga predlaže da s eodbije prijedlog ovršenice za odgodu, da se odbije prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim i da s epozove ovršenicu da dostavi podatke o stvano naslijeđenoj imovini.

3. Podnesak ovrhovoditelja je dostavljen ovršenici, te s eočitovala dana 09. rujna 2026.god. gdje u bitnome navodi da dostavlja podatke o naslijeđenoj imovini, te da ista imovina iznosi ukupno 5.070,06 EUR i ne može odgovarati za dug ostavitelja u ivisini u kojem ga je FINA zaplijenila Prijenosom već zaplijenjenih sredstava u iznosu od 17.149,87 EUR ovrhovoditelju, prije nego sud odluči o osnovanosti prigovora ovršenice, ovršenici bi nastala teško popravljiva šteta. Naglašava da postoji očit nesrazmjer između vrijednosti naslijeđene imovine i zaplijenjenog iznosa po računu ovršenice i postoje opravdani razlozi da se do odluke suda spriječi daljnja provedba ovrhe i prijenos zaplijenjenih sredstava.

4. Kako se radi o hitnom postupku temeljem čl. 210. Ovršnog zakona, to sud odlučuje odmah na temelju dokumentacije koja se nalazi u spisu.

5. Sud je izvršio uvid u svu dokumentaciju koju su stranke dostavile u spis i na temelju iste donosi ovu odluku.

6. U čl. 210. Ovršnog zakona (Narodne novine RH 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 06/24–dalje OZ ) u st. 1. je određeno da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju ovršne odluke i nagodbe domaćeg suda ili upravnog tijela, odnosno obračuna poslodavca, prema odredbi članka 209. stavka 4. ovog Zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji, između ostalog, da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava, a u st. 2. da se na prijedlog za odgodu prijenosa iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o odgodi ovrhe, a na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz st. 1. ovog članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe Ovršnog zakona o žalbi protiv rješenja o ovrsi (čl. 50. i 53.).

7. Odredbom čl. 50. st. 1. OZ određeno je da protiv rješenja o ovrsi ovršenik može izjaviti žalbu: 1. ako isprava na temelju koje je ono doneseno nije ovršna isprava, 2. ako ta isprava nije stekla svojstvo ovršnosti, 3. ako je ovršna isprava ukinuta, poništena, preinačena ili na drugi način stavljena izvan snage, odnosno ako je na drugi način izgubila svoju djelotvornost ili je utvrđeno da je bez učinka, 4. ako su se stranke javnom ili po zakonu ovjerovljenom ispravom sastavljenom nakon nastanka ovršne isprave sporazumjele da ovrhovoditelj neće na temelju ovršne isprave, trajno ili za određeno vrijeme, tražiti ovrhu, 5. ako je protekao rok u kojemu se po zakonu može tražiti ovrha, 6. ako je ovrha određena na predmetu koji je izuzet od ovrhe, odnosno na kojem je mogućnost ovrhe ograničena, 7. ako ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti ovrhu na temelju ovršne isprave, odnosno ako nije ovlašten na temelju nje tražiti ovrhu protiv ovršenika, 8. ako nije ispunjen uvjet koji je određen ovršnom ispravom, osim ako zakonom nije drukčije propisano, 9. ako je tražbina prestala na temelju činjenice koja je nastala u vrijeme kad je ovršenik više nije mogao istaknuti u postupku iz kojeg potječe odluka, odnosno nakon zaključenja sudske ili upravne nagodbe ili sastavljanja, potvrđivanja ili ovjeravanja javnobilježničke isprave, 10. ako je ispunjenje tražbine, makar i na određeno vrijeme, odgođeno, zabranjeno, izmijenjeno ili na drugi način onemogućeno zbog činjenice koja je nastala u vrijeme kad je ovršenik više nije mogao istaknuti u postupku iz kojega potječe odluka, odnosno nakon zaključenja sudske ili upravne nagodbe ili sastavljanja, potvrđivanja ili ovjeravanja javnobilježničke isprave, ili 11. ako je nastupila zastara tražbine o kojoj je odlučeno ovršnom ispravom.

8. Sukladno čl. 52. st. 3. OZ ako ovrhovoditelj ospori postojanje žalbenih razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 7., toč. 9., toč. 10. i toč. 11. OZ ili se ne očituje u roku od osam dana, sud prvoga stupnja donijet će bez odgode zaključak kojim će ovršenika uputiti da u roku od petnaest dana od dostave zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom zbog razloga iz čl. 52. st. 1. OZ zbog kojeg je izjavio žalbu.

9. Sukladno čl. 52. st. 4. OZ iznimno od odredbe čl. 52. st. 3. OZ sud neće ovršenika uputiti na parnicu, nego će prihvatiti njegovu žalbu, ukinuti provedene radnje i obustaviti ovrhu ako on njezinu osnovanost dokaže javnom ili javno ovjerovljenom ispravom, odnosno ako su činjenice na kojima se temelji njegova žalba zbog razloga iz čl. 52. st. 1. OZ općepoznate ili se mogu utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama.

10. Ovršenik se poziva na to da ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti ovrhu na temelju bjanko zadužnice jer tražbina za koju ovršenica odgovara ne iznosi koliko to traži ovrhovoditelj u podnesenom Zahtjevu za izravnu naplatu, zatim i da ovršenici nije dostavljena nikakva isprava od strane ovrhovoditelja iz kojeg bi bilo razvidno na što se odnosi potraživanje ovrhovoditelja, a niti joj je dostavljen dokaz da bi tražbina njezinog pok. supruga bila ustupljena ovrhovoditelju, kada je ustup izvršen te iznos ustupljenog potraživanja dakle primjenjuje se odredba iz čl. 50. st. 1. toč. 7. OZ, a ovrhovoditelj se na isto očitovao i osporava te navode, te je sukladno čl. 210. st. 2. OZ-a na prijedlog ovršenika za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz čl. 210. st. 1. OZ-a, sud je primijenio odgovarajuće odredbe OZ-a o žalbi protiv rješenja o ovrsi (čl. 50. i 53. OZ-a).

11. Stoga sud temeljem predane dokumentacije koju je predao ovršenik uz prijedlog i temeljem dokumentacije koju je dostavio sam ovrhovoditelj, te podataka FINE se ne može utvrditi kao jasno dokazano u ovome postupku u kojem iznosu je osnovana tražbina ovrhovoditelja prema ovršenici, niti koju imovinu je ovršenica naslijedila po pok. RP, niti se može utvrditi na što se tražbina odnosi, niti na koji način je tražbina prenesena na ovrhovoditelja, odnosno da li je takva dokumnetacija dostavljena ovdje ovršenici.

12. Naime, ne može se točno utvrditi koliko iznosi ostavinska imovina, niti za koji onda iznos ovdje ovršenica eventualno odgovara za dugove pokojnog ostavitelja, niti da li je ovršenica upoznata sa ispravama temeljem kojih je nastala ta tražbina, niti je moguće utvrditi da li je ovrhovoditelj u međuvremenu možda koji dio tražbine već i naplatio.

13. Pazeći po službenoj dužnosti u smislu odredbe čl. 50. st. 5. OZ na razloge iz čl. 50. st. 1. toč. 1., toč. 3. i toč. 5. OZ, te na okolnost da je u slučaju iz čl. 50. st. 1. toč. 6. OZ ovrha određena na predmetima iz čl. 4. st. 4. i 5. OZ, te na pogrešnu primjenu materijalnog prava, kao i na bitne povrede ovršnog postupka kada se na njih pazi prema odredbama Zakona o parničnom postupku, ovaj sud nije utvrdio da bi bio ostvaren neki od navedenih žalbenih razloga.

14. Stoga je odlučeno kao u izreci rješenja tj. odbijen je prijedlog ovršenika za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim kao neosnovan.

15. U odnosu na istaknuti žalbene razloge iz čl. 50. st. 1. toč. 7. OZ valja napomenuti da ovršenik tako osnovanost svojeg prijedloga nije dokazao javnom ili javno ovjerovljenom ispravom, a činjenice na kojima se temelji njegov prijedlog nisu općepoznate niti se mogu utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama, a ovrhovoditelj se usprotivio prijedlogu ovršenika i osporio je sve navode, slijedom čega je temeljem čl. 52. st. 3. OZ valjalo odlučiti kao u izreci ovog zaključka.

16. Slijedom svega navedenog, sud nije našao osnovanim prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim već u ovom postupku, te je temeljem čl. 210. st. 2. OZ u vezi sa čl. 50. OZ odlučeno kao u toč. I. izreke ovog rješenja, dok je u odnosu na žalbeni razlog propisan čl. 50. st. 1. toč. 7. OZ odlučeno kao u izreci ovog zaključka.

17. Sukladno naprijed obrazloženom, a s obzirom da će se isto trebati utvrđivati u parničnom postupku koji mora ovršenik podnijeti protiv ovrhovoditelja jer se navodi ovršenika još trebaju utvrditi u posebnom parničnom postupku.

18. Ovršenik je podnio i prijedlog za odgodu ovrhe. Već je obrazloženo da se ovrhovoditelj na isto očitovao i d se takvom prijedlogu usprotivio.

19. U čl. 210. Ovršnog zakona u st. 1. je određeno da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju ovršne odluke i nagodbe domaćeg suda ili upravnog tijela, odnosno obračuna poslodavca, prema odredbi članka 209. stavka 4. ovog Zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji, između ostalog, da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava, a u st. 2. da se na prijedlog za odgodu prijenosa iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o odgodi ovrhe.

20. Temeljem čl. 65. st. 1. toč. 1 Ovršnog zakona, određeno je da sud može na prijedlog ovršenika odgoditi ovrhu ako on učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, te su točno navedeni slučajevi kada ovršenik može tražiti odgodu ovrhe i iz kojih razloga.

21. Sud smatra kako je prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe osnovan. Ovršenik je podnio prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, odnosno prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava, čime je ispunjena pretpostavka iz članka 65. st.1., toč.1. Ovršnog zakona.

22. Osim toga, sud smatra kako je ovršenik učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu. To iz razloga jer se radi o novčanoj tražbini u višem novčanom iznosu ( uzimajući u obzir glavnicu i višegodišnje zakonske zatezne kamate ), te s obzirom na tvrdnju ovršenika da ovrhovoditelj ne može tražiti od nje isplatu iznosa navedenog u Zahtjevu za izravnu naplatu podnesenog FINI dana 27. srpnja 2026.god., što još treba utvrditi, a u slučaju da FINA provede ovrhu, ovršeniku će biti prenesena novčana sredstva na račun ovrhovoditelja.

23. Sud smatra da su ispunjeni svi uvjeti za odgodu ovrhe i uzimajući u obzir da odgoda ovrhe ima ograničeno vremensko trajanje, a potraživanje ovrhovoditelja je osigurano samom zapljenom na računu ovršenika kod njegovog dužnika – FINE, odnosno banke, svrsishodno je ovrhu u ovom predmetu odgoditi, odnosno odgoditi prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava ovrhovoditelju do okončanja postupka gdje će se utvrditi da li je i u kojem iznosu ovršenica dužna namiriti tražbinu ovrhovoditelju, odnosno da li je dopuštena pljenidba i prijenos novčanih sredstava sa računa ovdje ovršenika temeljem tog Zahtjeva za izravnu naplatu i te bjanko zadužnice.

24. Sud smatra da pravni standard vjerojatnosti (kojeg zahtijeva odredba čl. 65. Ovršnog zakona) podrazumijeva (i iznimno dopušta) da je za donošenje nekih meritornih sudskih odluka dostatan niži stupanj uvjerenosti suda u postojanje činjenica na kojima se temelje takve odluke, pri čemu se u hrvatskoj pravnoj doktrini zastupa stav da je vjerojatnost takvo uvjerenje koje ima više argumenata u prilog postojanju/nepostojanju neke činjenice od onih koji govore protiv njezinog postojanja/nepostojanja pri čemu se tražena pretpostavka vjerojatnosti prosuđuje prema slobodnoj ocjeni suda, imajući u vidu ostale okolnosti svakog pojedinog slučaja.

25. Slijedom navedenoga, sud je, temeljem čl. 210. i čl. 65. Ovršnog zakona, odlučio kao u izreci ovog rješenja.

26. Stoga je odlučeno kao u izreci ovoga Rješenja i ovoga Zaključka.

27. Odluka o zatraženom troškovima postupka donijet će se naknadno, a s obzirom da treba uzeti u obzir i uspjeh stranaka u postupku.

U ., .. Čakovcu, 11. rujna 2026.god.

Sutkinja :

Valentina Varga Gombar

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja stranke mogu podnijeti žalbu u roku od osam dana od dana dostave prijepisa rješenja. Žalba se podnosi ovom sudu, u tri primjerka, a o žalbi odlučuje Županijski sud ..

Protiv ovog zaključka nije dopušten pravni lijek temeljem čl. 11. st. 5. Ovršnog zakona.

DNA:

1. SVEA EKONOMI društvo s ograničenom odgovornošću za savjetovanje i usluge, Ulica Damira Tomljanovića - Gavrana 11, [adresa] Zagreb zastupanog po punomoćniku Domagoj Gregurić, odvjetnik

2. CP, [adresa] zastupane po punomoćniku Martina Lesjak, odvjetnica

3. Financijska agencija, Podružnica Čakovec, odmah

.

., ..