Poslovni broj:P-971/2025-7

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U DUBROVNIKU

STALNA SLUŽBA U KORČULI

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Dubrovniku, Stalna služba u Korčuli, OIB: 48074464528, po sutkinji tog suda Katarini Rendulić Vežić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice ČA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupaju punomoćnici Janko Medović i Boris Medović, odvjetnici iz Dubrovnika, Ćira Carića 3, protiv tužene Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Dubrovniku, Stalna služba u Korčuli, Žitnica 2, Korčula, radi utvrđenja prava vlasništva i uknjižbe, nakon glavne rasprave održane 24. srpnja 2026. u prisutnosti punomoćnika tužiteljice, 11. rujna 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužiteljica ČA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], suvlasnica za 1/8 dijela prava vlasništva kat. čest. br. [katastarska čestica], oranica, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a na osnovu dosjelosti, pa je tuženica dužna trpjeti uknjižbu 1/8 dijela prava vlasništva kat. čest. br. [katastarska čestica], oranica, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na ime tužiteljice uz istovremeno brisanje 1/8 dijela prava vlasništva kat. čest. br. [katastarska čestica], oranica, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] sa imena tuženice, a sve temeljem ove presude.

II. Nalaže se tuženici da tužiteljici naknadi parnični trošak u iznosu od 936,55 EUR u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. U tužbi se navodi da na kat. čest. [katastarska čestica] zk. ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] formalno su upisani Republika Hrvatska za 1/8 dijela, a HA, ĆA pok. Č, IA. H, CA pok. Ć, OA, JA i TA za ukupno 7/8 dijela te tužiteljica predmetnu tužbu podnosi samo protiv Republike Hrvatske dok je u odnosu na ostale upisane suvlasnike tužiteljica ustala zasebnom tužbom podnesenom sudu 30. lipnja 2025. Nadalje se navodi da predmetnu nekretninu preko svojih pravnih prednika tužiteljica koristi i posjeduje kao samostalni i pošteni posjednik više od 20 godina, nekretninu su kao samostalni i pošteni posjednici posjedovali i koristili ŠA pok. I iz [adresa] do svoje smrti, zatim njegov sin i nasljednik RA a nakon njegove smrti njegova supruga i nasljednica ovdje tužiteljica i tužiteljica računajući i vrijeme prednika kao samostalni i pošteni posjednik predmetnu nekretninu posjeduje više od 20 godina pa je dosjelošću stekla pravo vlasništva te nekretnine. Tužiteljica zahtijeva da se utvrdi da je ona vlasnica predmetne nekretnine i da je tužena dužna trpjeti uknjižbu tog prava u zemljišnim knjigama, a na ročištu tužiteljica je ispravila tužbeni zahtjev u pogledu zemljišnoknjižnog uloška tako da navodi sadašnji zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u koji je prenesena predmetna nekretnina.

2. Tužena u odgovoru na tužbu ističe da je povodom zahtjeva predlagatelja za mirno rješenja spora, istog pozvala da zahtjev dopuni sukladno odredbi članka 106. Zakona o parničnom postupku u dijelu u kojem se podnositelju zahtjeva daje ovlaštenje da od suda zatraži da primjenjujući na odgovarajući način odredbe tog zakona za osiguranje dokaza izvede dokaze za koje smatra da su nužni za utvrđivanje činjenica o kojima će ovisiti zauzimanje stava o osnovanosti zahtjeva protivne stranke za mirno rješenje spora, a kako navedenom prijedlogu podnositelj nije udovoljio tužena nije bilo u mogućnosti opredijeliti stajalište o osnovanosti predmetnog zahtjeva .S obzirom da bez krivnje tužene nisu izvođeni dokazi očevidom na licu mjesta i saslušanjem svjedoka,a izvođenje istih dokaza predlaže se u ovom postupku te tužena shodno tome nije dužna snositi troškove postupka neovisno o ishodu spora. Tužena u odgovoru na tužbu još navodi da je tužitelj dužan dokazati da bi njegovi prednici bili u posjedu predmetne nekretnine, način na koji su prednici posjedovali nekretninu i koje kvalitete je bio taj posjed. Radi navedenog tužena se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu.

3. Predmet spora je zahtjev tužiteljice na utvrđenje da je suvlasnica 1/8 dijela kčbr. [katastarska čestica] oranica upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] tvrdeći da su ispunjene pretpostavke za stjecanje prava vlasništva temeljem članka 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

4. U dokaznom postupku pročitan je izvadak iz zemljišne knjige zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zahtjev za mirno rješenje spora podnositeljice ČA od 30. lipnja 2025., povijest promjena na katastarskim česticama Državne geodetske uprave, Područni ured za katastar Dubrovnik, Odjel za katastar nekretnina Korčula, Klasa: 930-04/25-05/143, Urboj: 541-30-04/3-25-3 od 16. svibnja 2025., prijepis posjedovnog lista broj 168 Državne geodetske uprave, Područni ured za katastar Dubrovnik, Odjel za katastar nekretnina Korčula od 25. lipnja 2025., rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Korčuli posl.br.O-224/97 od 28. studenog 1997, rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Ivne Kaliman iz Korčule kao povjerenika suda posl.br.O-1921/17 UPP/OS-194/17 od 11. siječnja 2018. i saslušani su svjedoci UA, ZA , AA i ŽA.

5. Zahtjev tužene da tužiteljica dopuni zahtjev za mirno rješenje spora pozivom na odredbu članka 106. Zakona o parničnom postupku nema osnove pošto zahtjev tužiteljice sadrži sve što mora sadržavati tužba a prema odredbi članka 186.a stavak 10. ZPP proizlazi da Republika Hrvatska i podnositelj zahtjeva samo zajednički mogu od suda zatražiti izvođenje dokaza za koje smatraju da su nužni radi utvrđivanja činjenica o kojima će ovisiti zauzimanje stava državnog odvjetništva o osnovanosti zahtjeva.

6. U postupcima mirenja kao što je i postupak propisan odredbom članka 186.a stavak 10. ZPP, ne može se strankama naložiti kako će postupati u tim postupcima.

7. Tužiteljica se dakle poziva na dosjelost kao pravni osnov stjecanja tvrdeći da je osobno i preko prednika, svekra ŠA pok. I i supruga PA, samostalni i pošteni posjednik predmetne nekretnine preko 20 godina.

8. Iz povijesnih promjena na katastarskim česticama Državne geodetske uprave od 16. svibnja 2025. razvidno je da je 1959. god. temeljem klasiranja zemljišta i izlaganja katastarskog operata, kčbr. [katastarska čestica] površine 1877 m2 upisana u posjedovni list broj 41 na ime MA pok. C, 1973.god. temeljem predmeta Ureda za katastar Dubrovnik izvršena je promjena upisa na način da se kčbr. [katastarska čestica] briše iz posjedovnog lista broj 41 na ime MA pok. C, a upisuje se u posjedovni list broj 190 na ime PA KA pok. I, 1977. god. izvršen je prijepis katastarskih podataka iz analognog u digitalni te je posjedovni list 190 dobio broj 168 na ime KA pok. I u cjelini a 1998. god. temeljem rješenja Općinskog suda u Korčuli O-224/97 izvršena je promjena naslovne strane posjedovnog lista broj 168 na način da se briše KA pok. I u cjelini a upisuje se RA u cjelini te nema daljnjih promjena.

9. Prema pravomoćnom rješenju o nasljeđivanju Općinskog suda u Korčuli posl. br.O-224/97 od 28. studenog 1997. nasljednici ĐA pok. I, koji je rođen **.**.1927. a umro **.**.1997. jesu NA supruga i sinovi RA i VA i na temelju oporuke, zakona i prema sporazumu nasljednika RA naslijedio je cjelokupni imetak dok je GA pripalo pravo doživotnog plodouživanja stojne kuće u [adresa], a u ostavinsku imovinu nije uvrštena predmetna nekretnina.

10. Iz rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika Ivne Kaliman kao povjerenika suda O-1921/17 UPP/OS-194/17 od 11. siječnja 2018. iza smrti PA pok. KA koji je umro **.**.2017. koje je pravomoćno razvidno je da su njegovi zakonski nasljednici supruga ČA i sin EA, kao ostavinska imovina među ostalim navodi se pravo na posjed kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] temeljem posjedovnog lista broj 168 koja nekretnina je temeljem zakona i prema sporazumu nasljednika pripala ČA supruzi ostavitelja.

11. Svjedok UA u svom iskazu navodi da mu je predmetna nekretnina poznata jer ima svoje nekretnine u predjelu Podhumac k. o. [katastarska općina] koje obrađuje a u ovaj predio počeo je dolaziti još kao dijete pa mu je tako poznato da je predmetna nekretnina u naravi vinograd i sjeća se da je svekar tužiteljice pok. ĐA obrađivao vinograd, a poslije njegove smrti posjed je nastavio njegov sin sada pok. RA koji je intenzivno obrađivao vinograd a radi se o zemljištu veće površine sa nekih 1500 do 2000 čokota loze, nakon smrti PA vinograd je nastavila obrađivati njegova supruga ČA a pomaže joj i sin i u tom predjelu obitelj ČA nije posjedovala neko drugo zemljište, predmetna nekretnina u jednom dijelu graniči sa posjedom obitelji O a sa sjeverne strane prema putu graniči sa zemljište kojeg koristi FA i sve vrijeme članovi obitelji ČA nesmetano su obrađivali predmetnu nekretninu bez da ih je itko ometao ili polagao neko pravo. Na poseban upit punomoćnika tužiteljice svjedok navodi da je od svoje desete godine sa roditeljima počeo dolaziti u ovaj predio.

12. Svjedok ZA u svom iskazu navodi da mu je predmetna nekretnina dobro poznata jer skoro svakodnevno kada je sezona poljoprivrednih radova prolazi putem u neposrednoj blizini nekretnine koja je gotovo uz put odnosno najprije su masline koje obrađuje FA a onda je predmetna nekretnina misli da je to predio Podhumac a u blizini se nalazi njegovo zemljište koje je naslijedio od roditelja tako da u ovaj predio dolazi još od mladosti i od kako se sjeća od svoje najranije mladosti predmetna nekretnina uvijek je bila zasađena vinovom lozom na cijeloj površini po njegovoj procjeni 1500 do 2000 čokota loze i od kada zna vinograd su oduvijek obrađivali članovi obitelji ČA, najprije pok. ĐA a nakon njegove smrti posjed je nastavio njegov sin pok. J zv. RA i njegova supruga ČA a nakon smrti PA njegova supruga ČA i sin EA nastavili su obrađivati vinograd. Svjedok navodi da nikog drugog nije nikada vidio na predmetnom zemljištu osim članova obitelji PA koji su intenzivno obrađivali vinograd, a od svoje petnaeste godine dolazi u ovaj predio kako bi svom ocu pomogao u obradi njegovog zemljišta.

13. Svjedok AA u svom iskazu navodi da mu je predmetna nekretnina dobro poznata u predjelu Podhumac k. o. [katastarska općina], na udaljenosti nekih 20 m nalazi se njegov vinograd kojeg je obrađivao još njegov otac a nastavio on tako da u ovaj predio dolazi od djetinjstva jer bi ga kao dijete roditelji vodili sa sobom kad bi išli u vinograd. Tako zna da je još u ono vrijeme kad je bio dijete predmetna nekretnina bila pod lozom i sve vrijeme na zemljištu je loza sada već stara i od kako zna a sigurno od svoje desete godine vinograd su obrađivali članovi obitelji PA najprije dide pok. ĐA a nakon njega njegov sin pok. J a sada ČA i njezin sin EA i sve vrijeme nikog drugog nije vidio da dolazi na predmetnu nekretninu niti je itko ometao obitelj PA u obradi vinograda.

14. Svjedok ŽA u svom iskazu navodi da mu je predmetna nekretnina u predjelu Podhumac u naravi vinograd dobro poznata, sa jedne strane međaši sa vinogradom Grljušić sa druge strane je nekretnina DA a sa sjeverne strane prema putu je Lukača. Svjedok još navodi da u ovaj predio dolazi od četrnaeste godine kada mu je pok. otac dao motokultivator te je prolazio putem iznad predmetnog vinograda radi dolaska na svoje zemljište koje je udaljeno od predmetne nekretnine nekih 500 m i uvijek je na predmetnom zemljištu bio vinograd kojeg je obrađivao pok. ĐA nakon njegove smrti posjed je nastavio njegov sin sada pok. RA a nakon njegove smrti u posjedu su i vinograd obrađuju supruga pok. PA, ČA i njezin sin EA a koliko zna nitko drugi nije dolazi na taj vinograd osim članova obitelji PA koji su jedini sve to vrijeme vinograd obrađivali.

15. Sud je u cijelosti poklonio vjeru iskazima svjedoka kojima su relevantne činjenice poznate iz dugogodišnjeg neposrednog opažanja, iskazi svjedoka uvjerljiv su, logični i međusobno ne proturječe pa ih i zbog toga sud prihvaća.

Svjedocima je nekretnina dobro poznata u naravi pa nije bila potrebna identifikacija zbog čega sud nije odredio uviđaj na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka geodeta.

16. Odredbom članka 159. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17 i 52/25-dalje: ZV) propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo samostalnim posjedom ako taj posjed ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban biti vlasnikom te stvari. Prema stavku 4. istog članka samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske, županija i jedinica lokalne samouprave i jedinica lokalne samouprave i uprave i s njima izjednačenih pravnih osoba steći će dosjelošću vlasništvo tih stvari tek pošto je njegov zakonit, istinit i pošten posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme od onog iz stavka 2. i 3. istog članka, a to u konkretnom slučaju znači protekom roka od 20 godina (za redovnu dosjelost) odnosno protekom roka od 40 godina (za izvanrednu dosjelost).

17. Temeljem odredbe članka 160. stavak 2. ZV u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjih posjednika neprekidno posjedovali predmetnu nekretninu, a koji je posjed imao obilježja propisana odredbom članka 159. ZV.

18. Odredbom članka 388. stavak 2. ZV propisano je da se stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu tog Zakona prosuđuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka. Ako su rokovi koji su za stjecanje stvarnih prava određeni tim zakonom počeli teći prije njegovog stupanja na snagu, dakle prije 1. siječnja 1997., tada oni nastavljaju teći sukladno članku 388. stavak 2. ZV, ali ne dulje nego što bi trebao isteći rok određen odredbama ZV ako bi počeo teći u trenutku njegova stupanja na snagu (članak 388. stavak 3. ZV).

19. Prema odredbi članka 11. stavak 2. ZV posjed se smatra samostalnim ako se ne dokaže suprotno.

20. U smislu odredbe članka 18. stavak 5. ZV posjed se smatra poštenim osim ako se dokaže suprotno.

21. Iz rezultata provedenog postupka a napose iz iskaza svjedoka proizlazi da je tužiteljica preko pravnih prednika u faktičnom posjedu predmetne nekretnine od kraja 1960-ih godina prošlog stoljeća a najkasnije od 1973. god. kada je svekar tužiteljice sada pok. ĐA u katastru upisan kao posjednik a naslijedio ga je sin RA, te je takav posjed nakon smrti PA nastavila njegova supruga i nasljednica, tužiteljica ČA i sve to vrijeme članovi obitelji ČA nesmetano su na predmetnom zemljištu obrađivali vinograd.

22. Za izvanrednu dosjelost dovoljno je da je posjed pošten ne traže se druge kvalitete (zakonit i istinit), a u konkretnom slučaju faktični posjed tužiteljice preko prednika trajao je neprekidno dulje od četrdeset godina, pa su ispunjene zakonske pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću prema odredbi članka 159. stavak 4. ZV.

23. Prema odredbi članka 130. stavak 1. ZV tko stekne pravo vlasništva nekretnine na temelju zakona ovlašten je ishoditi upis stečenog prava vlasništva u zemljišnoj knjizi.

24. Slijedom navedenog presuđeno je kao u izreci ove odluke.

25. Odluka o parničnim troškovima temelji se na odredbi članka 154. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP). Tužiteljici kao potreban priznat je trošak za sastav zahtjev za mirno rješenje spora, za sastav tužbe i za zastupanje na ročištu 22. svibnja 2026. i 24. srpnja 2026., za svaku radnju po 200,00 EUR, ukupno 800,00 EUR. Primijenjena je Tbr. 7. točka 1. i točka 8. i Tbr.9. točka 1. Tarifa o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", 138/ 2023). Pored toga tužiteljici kao potreban priznat je trošak sudske pristojbe za tužbu u iznosu od 26,55 EUR i za presudu u iznosu od 110,00 EUR. Sveukupno je tužiteljici priznat trošak u iznosu od 936,55 EUR i naloženo tuženoj ta naknadi tužiteljici troškove parničnog postupka.

U Korčuli, 11. rujna 2026.

S u t k i nj a :

Katarina Rendulić Vežić

PRAVNA POUKA: Protiv ove presude dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u 3 primjerka u roku od 15 dana od dana objave presude za stranku koja je bila uredno obaviještena o održavanju ročišta za objavu, odnosno dana primitka ovjerenog prijepisa presude za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu presude.