1

                                                                                                  Poslovni broj: 4 Gž-395/2022-4

 

 

                                                

 

 

             REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

         Tome Skalice 2, Slavonski Brod             

 

                                                                

                                                                            Poslovni broj: Gž-395/2022-4

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A  

 

             

Županijski sud u Slavonskom Brodu, u vijeću sastavljenom od sudaca Irene Dikanović-Terzić, predsjednice vijeća, Lidije Klašnja-Petrović, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Draženke Ilak, članice vijeća, u pravnoj stvari 1. tužiteljice N. L. iz F., OIB: … i 2. tužiteljice M. B. iz F., OIB: …, obje zastupane po punomoćniku Š. V., odvjetniku u P. protiv tuženice Općine F., F., OIB:… zastupane po punomoćniku F. S., odvjetniku u Zajedničkom odvjetničkom uredu F. S. i L. T., P., radi isplate, odlučujući o žalbi tuženice protiv presude Općinskog suda u Puli - Pola, od 28. veljače 2022., poslovni broj: P-114/2019-37, u sjednici vijeća održanoj 22. travnja 2024.,

 

 

p r e s u d i o j e  

 

 

I Žalba tuženice Općine F. odbija se kao neosnovana te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Puli - Pola,  od 28. veljače 2022., poslovni broj: P-114/2019-37.

 

II Tuženica se odbija sa zahtjevom za naknadu troškova žalbenog postupka.

 

 

Obrazloženje

 

             

1. Presudom suda prvog stupnja presuđeno je:

 

"I Nalaže se tuženiku Općina F. da tužiteljici N. L. isplati iznos od 202.939,28 kn zajedno s zakonskom zateznom kamatom koja teče na navedeni iznos od dana 20. listopada 2017. godine pa do isplate u cijelosti, po kamatnoj stopi propisanoj čl. 3. Zakona o izmjenama i dopunama ZOO-a („Narodne novine br.“ 78/15) uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, sve u roku od 15 dana.

 

II Nalaže se tuženiku Općina F. da tužiteljici M. B. isplati iznos od 202.939,28 kn zajedno s zakonskom zateznom kamatom koja teče na navedeni iznos od dana 20. listopada 2017. godine pa do isplate u cijelosti, po kamatnoj stopi propisanoj čl. 3. Zakona o izmjenama i dopunama ZOO-a („Narodne novine br.“ 78/15) uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, sve u roku od 15 dana.

 

III Nalaže se tuženiku da tužiteljicama nadoknadi trošak ovog parničnog postupka u iznosu od 60.323,80 kuna u roku od 15 dana dok se dio zahtjeva u iznosu od 31,00 kune odbija kao neosnovan."

 

2. Protiv prvostupanjske presude žali se tuženica zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13 i 89/14; dalje ZPP) s prijedlogom da se pobijana presuda preinači na način da se odbije tužbeni zahtjev tužiteljica i iste obveže na naknadu parničnog troška, a podredno da se presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje. Traži troškove žalbenog postupka.

 

2.1. U žalbi navodi da je sporna katastarska čestica … k.o. F. upisana u zemljišnim knjigama kao javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu Općine F. na temelju članka 131. Zakona o cestama i svih isprava Zemljišnoknjižnog odjela Pula, pod poslovnim brojem Z-31510/17, iz razloga što je na dan stupanja na snagu predmetnog zakona predstavljala nerazvrstanu cestu, slijedom čega je tuženica istakla prigovor zastare jer prema ustaljenoj sudskoj praksi od trenutak izvršene prenamjene prijašnji vlasnici ne mogu tražiti predaju u posjed nekretnine koja je postala prometnica, već samo naknadu te da od izvršene prenamjene teče rok zastare za predmetno potraživanje, a pri tome se tuženica poziva na pravni stav Vrhovnog suda izražen u odluci broj Rev-X 662/09.

 

2.2. Dalje u žalbi navodi da prvostupanjski sud uopće nije utvrdio kada je predmetna površina postala nerazvrstana cesta, već je kao mjerodavan trenutak za ocjenu osnovanosti prigovora zastare uzeo samo upis nerazvrstane ceste u zemljišnoj knjizi, dok je iz provedenih dokaza razvidno da je prometnica postojala još 2011. pa da je svakako proteklo više od 5 godina, slijedom čega smatra da je istaknuti prigovor zastare osnovan.

 

2.3.  Ističe tuženica da je na okolnosti vremena izgradnje sporne prometnice predložila građevinsko vještačenje i da se vještak o tome nije mogao očitovati te je predložio sporne podatke zatražiti od katastra, međutim da je prvostupanjski sud je odbio ovaj dokazni prijedlog, koji je nakon vještačenja predložila tuženica pa da je zbog neprovođenja dokaznih prijedloga činjenično stanje pogrešno i nepotpuno utvrđeno te da je  na takvo utvrđeno činjenično stanje pogrešno primijenjeno materijalno pravo u odnosu na prigovor zastare jer prema mišljenju tuženice prvostupanjski sud uopće nije utvrdio kada je izgrađena sporna prometnica pa da je time počinjena i bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točka 11. ZPP-a.

 

3. U odgovoru na žalbu tužiteljice osporavaju osnovanost žalbenih navoda tuženice smatrajući da je prvostupanjski sud donio pravilnu odluku.

 

4. Žalba nije osnovana.

 

5. Ispitujući pobijanu odluku utvrđeno je da prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede iz članka 354. stavka 2. točke 2., 4., 8., 9., 11. 13. i 14. ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13 i 89/14;  dalje ZPP), u svezi članka 365. stavka 2. ZPP-a,  na koje povrede ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.  Prvostupanjski sud je za svoje pravne stavove dao jasno obrazloženje, koje nije u suprotnosti s provedenim dokazima, tako da presuda nema nedostataka zbog koji se ne bi mogla preispitati  te su raspravljene sve okolnosti bitne za donošenje zakonite i pravilne odluke u ovom predmetu pa je na temelju izvedenih dokaza i njihove ocjene,  u skladu sa odredbom članka 8. ZPP-a, pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje, pravilno je primijenjeno materijalno pravo i nije počinjena bitna povreda iz članka  353. stavka 2. točka 11. ZPP-a.

 

6. Predmet spora je zahtjev za tužiteljica za isplatu naknade za oduzetu nekretninu u ukupnom iznosu od 405.878,56 kn (53.869,34 eura).

 

7. U prvostupanjskom  postupku utvrđeno je:

 

- da su tužiteljice 14. studenog 2017. primile rješenje Općinskog suda u Puli-Pola, poslovni broj Z-31510/17 od 31. listopada 2017., kojim se provodi parcelacija kč.br. …, …, … i … i spajanje s novonastalom kč.br. … te prijenos u vlasništvo Općine F. kao javno dobro u općoj uporabi, na temelju prijavnog lista državne geodetske uprave, Odluke o nerazvrstanim cestama Općine F. od 28. prosinca 2015. te članka 133. Zakona o cestama („Narodne novine“ broj 84/11, 22/13, 54/13 i 92/14;dalje ZC),

 

- da predmetne nekretnine nikad nisu izvlaštene i da tužiteljicama nije plaćena naknada za izvlaštenje, iako su sve oduzete čestice u ukupnoj površini od 686 m2, bile u suvlasništvu tužiteljica,

 

- da su tužiteljice dopisom Odsjeka za prostorno uređenje i gradnju P. od 8. prosinca 2015., informirane da se kč.br. … nalazi unutar obuhvata planova, unutar granica građevinskog područja u skladu s Izvodom iz grafičkog dijela urbanističkog plana uređenja naselja F. i da je u tijeku donošenje Izmjena i dopuna prostornog plana uređenja Općine F.,

 

- da su tužiteljice Uredu državne uprave u I. županiji od 10. ožujka 2016. podnijele zahtjev za prijenos zemljišta predviđenog urbanističkim planom uređenja za gradnju prometnice (čestice 1197/1 i 1197/8) u vlasništvu Općine F., da je povodom navedenog zahtjeva zakazana rasprava, a tužiteljice upozorene da će se u slučaju ne postizanja sporazuma odrediti naknada za zemljište.

 

- da je građevinskim vještačenjem utvrđena vrijednost oduzetih nekretnina u iznosu od 405.878,56 kn

 

- da građevinski vještak nije mogao očitovati o vremenu izgradnje sporne prometnice,

 

- da je neosnovan istaknuti prigovor zastare potraživanja tužiteljica.

 

8. Prvostupanjski sud usvaja tužbeni zahtjev smatrajući da je utvrđeno da su tužiteljice suvlasnice oduzetih nekretnina i da predmetne nekretnine nisu pije 1. siječnja 1997. predstavljale nerazvrstanu cestu te da je na temelju prijavnog lista od 18. listopada 2017.  i Odluke o nerazvrstanim cestama Općine F. od 28. prosinca 2015. izvršen upis u zemljišne knjige, slijedom čega je neosnovan istaknuti prigovor zastare obveznopravnog zahtjeva za isplatu novčane vrijednosti oduzetih nekretnina jer je tužba podnijeta unutar općeg zastarnog roka od pet godina, računajući od odluke tužene o kategorizaciji sporne površine nerazvrstanom cestom, a da pri tome visina tužbenog zahtjeva utvrđena vještačenjem  nije sporna.

 

9. U žalbenom dijelu postupka nije sporno da tužiteljicama nije isplaćena naknada za oduzete nekretnine niti visina tužbenog zahtjeva. Sporna je zastara potraživanja tužiteljica.

 

10. Prema odredbi članka 225. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18; dalje ZOO) tražbine zastarijevaju za 5 godina ako zakonom nije određeni drugi rok zastare. Početak tijeka petogodišnjeg zastarnog roka za potraživanje naknade za oduzimanje zemljišta počinje od dana kada je vlasniku nekretnine prestalo pravo traženja povrata nekretnine u posjed odnosno vlasništvo, a to će biti od dana kada je nekretnina kao dio nerazvrstane ceste privedena namjeni u smislu da se počela koristiti kao javna cesta, odnosno kada je vlasnik zemljišta saznao da više nije upisan u zemljišne knjige kao vlasnik nekretnine, nego je za istu naznačeno da je javno dobro u općoj uporabi. 

 

11. U svezi pitanja zastare tuženica ističe da je na dan stupanja Zakona o cestama kč.br. … k.o. F. predstavljala nerazvrstanu cestu, a da od trenutka izvršene  prenamjene prijašnji vlasnici ne mogu tražiti predaju u posjed nekretnine koja je postala prometnica, već samo naknadu te da od izvršene prenamjene teče rok zastare za predmetno potraživanje i da je prvostupanjski sud propustio utvrditi kada je izvršena prenamjena predmetne čestice. Suprotno žalbenim navodima u postupku je utvrđeno da su Odlukom tuženice od 28. prosinca 2015., koja je kao podzakonski propis objavljena u Službenim novinama I.županije broj 1/2016 od 19. siječnja 2016. i stupila na snagu 28. siječnja 2016., katastarske čestice u suvlasništvu tužiteljica prvi put kategorizirane kao nerazvrstana cesta, zatim da je nakon stupanja na snagu predmetne odluke, odnosno 2017. godine na temelju geodetskog elaborata broj 109/2017, formirana kč.br. … k.o. F. i to većim dijelom od katastarskih čestica …, …, … i …, koje su bile u suvlasništvu tužiteljica i da je na novoformiranoj čestici  prvi put postavljen asfalt i javna rasvjeta 2021.

 

12. Stupanjem na snagu Odluke tuženice od 28. prosinca 2015., tužiteljice su saznale da je njihovo zemljište kategorizirano kao nerazvrstana cesta, dok je 2017. od čestica u njihovom vlasništvu formirana nova čestica, koja je u zemljišne knjige upisana kao javno dobro u općoj uporabi, a tužba u ovoj pravnoj stvari podnesena je 20. veljače 2019. pa ispravno prvostupanjski sud utvrđuje da nije protekao petogodišnji rok od dospijeća tražbine tužiteljica i da je prigovor zastare neosnovan.

 

13. S obzirom da su tužiteljice dokazale da je prenamjena njihovih nekretnina izvršena Odlukom tuženice od 28. prosinca 2015., koja je stupila na snagu 28. siječnja 2016., kada su saznale da će predmetne nekretnine postati javno dobro u općoj uporabi, što potvrđuje i činjenica da su tužiteljice 10. ožujka 2016. Uredu državne uprave u I. županiji podnijela zahtjev za prijenos predmetnih nekretnina u vlasništvo tuženice i zahtjev za isplatu naknade, slijedom čega je tužba podnesena unutar zastarnog roka od 5 godina, pravilno je prvostupanjski sud odbio dokazni prijedlog za pribavljanje podataka od Ureda za katastar i dokazni prijedlog za dopunsko vještačenje radi utvrđenja faktičkog nastanka predmetne prometnice i usvojio tužbeni zahtjev tužiteljica u cijelosti.  

 

14. Iz navedenih razloga prvostupanjski sud je pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje i na utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo kad je tužiteljicama dosudio naknadu za oduzete nekretnine u nespornom iznosu od 405.878,56 kn, slijedom čega je odbijena je žalba tuženice kao neosnovana i potvrđena je prvostupanjska presuda na temelju članka 368. stavka 1. ZPP-a. 

 

15. Tuženica nije osporavala troškove parničnog postupka.

 

16. Na temelju članka 154. stavka 1. ZPP-a tuženica je odbijena sa zahtjevom za naknadu troškova žalbenog postupka.

 

 

 

Slavonski Brod, 22. travnja 2024.

 

 

                                                                                                      Predsjednica vijeća

 

Irena Dikanović-Terzić