REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

STALNA SLUŽBA U POŽEGI

Sv. Florijana 2, Požega

Poslovni broj: Gž-348/2025-5

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Branimira Miljevića, kao predsjednika vijeća, Branke Ribičić, kao sutkinje izvjestiteljice i mr. sc. Zlatka Pirca, kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice NC, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa Šime Mrdeža odvjetnik u Šibeniku, protiv tužene Republike Hrvatske, koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Šibeniku Građansko upravni odjel, radi utvrđenja prava vlasništva, rješavajući žalbu tužene protiv presude Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj P-1396/2023 od 9. siječnja 2025. u sjednici vijeća dana 11. rujna 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Preinačava se presuda Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj P-1396/2023 od 9. siječnja 2025. i sudi:

Tužiteljica NC u cijelosti se odbija sa tužbenim zahtjevom koji glasi:

"Utvrđuje se da je tužiteljica NC, OIB [osobni identifikacijski broj], stekla valjan pravni osnov za stjecanje prava vlasništva posebnog fizičkog dijela čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], a koji dio je na skici mjesta očevida vještaka mjernika Antonia Reljanovića dipl. ing. geodezije od dana 18. listopada 2024. godine , koja skica je sastavni dio ove presude, prikazan likom omeđenim slovima G-H-I-J-G, površine 331,00 m2."

II. Rješenje sadržano u prvostupanjskoj presudi kao ne pobijano ostaje ne izmijenjeno

Obrazloženje

1.Presudom prvostupanjskog suda je suđeno:

Utvrđuje se da je tužiteljica (ime u nominativu) NC, OIB [osobni identifikacijski broj], stekla valjan pravni osnov za stjecanje prava vlasništva posebnog fizičkog dijela čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], a koji dio je na skici mjesta očevida vještaka mjernika Antonia Reljanovića dipl. ing. geodezije od dana 18. listopada 2024. godine (u daljnjem tekstu: skica), koja skica je sastavni dio ove presude, prikazan likom omeđenim slovima G-H-I-J-G, površine 331,00 m2.

Rješenjem sadržanim u prvostupanjskoj presudi je odlučeno:

"Utvrđuje se da je tužiteljica (ime u nominativu) NC, OIB [osobni identifikacijski broj], povukla dio tužbenog zahtjeva u odnosu traženje istaknuto vrhu posebnog fizičkog dijela čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] koji dio je na skici vještaka mjernika Antonia Reljanovića dipl. ing. geodezije od dana 27. srpnja 2021. godine prikazan likom omeđenim slovima "A-A1-A2-A", koja skica je sastavni dio ovog rješenja.

2. Pravodobno izjavljenom žalbom prvostupanjsku presudu u dosuđujućem dijelu pobija tužena Republika Hrvatska zbog svih žalbenih razloga propisanih člankom 353. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 dalje ZPP) sa prijedlogom da drugostupanjski sud preinači presudu na način da odbije tužbeni zahtjev tužiteljice kao neosnovan.

2.1. U navodima žalbe tužena ukazuje na pogrešnost obrazloženja prvostupanjskog suda kako prednicima tužiteljice nitko nije oduzeo vlasništvo zemljišta stečenog izvanrednom dosjelošću valjanim pravnim osnovom, da to nije učinjeno ni izvlaštenjem u vrijeme gradnje vodospreme, a to iz razloga što je predmetna nekretnina bila upisana u zemljišnim knjigama kao državno vlasništvo, sada kao vlasništvo Republike Hrvatske, pa nije jasno što je to trebalo izvlastiti. U odnosu na posjed predmetne nekretnine tužena ističe da sud utvrđuje kako je Republika Hrvatska upisna kao posjednik 2019. odlukom DGU Područnog ureda za katastar Šibenik kojom da su brisani svi raniji upisi pa tako i tužiteljičine bake, međutim ne navodi podatak o površini na baka tužene bila upisana kao posjednik, te da li se posjed nepoznate površine odnosio upravo na predmetni, a ne neki drugi dio čestice 3043/1 koja je ukupne površine 3.146.115,00m². Nastavno se upire na iskaz tužiteljice da je sredinom 70ih godina prošlog stoljeća Vodovod i odvodnja iz Šibenika zauzela jedan dio predmetnog zemljišnog kompleksa isti ogradila žicom u sklopu izgradnje vodospreme, da je presuda isključivo utemeljena na iskazima saslušanih svjedoka, koji su općeniti i paušalni i u prilog kojih ne ide niti jedan od ostalih izvedenih dokaza. Da se sporno zemljište nalazi u posjedu treće osobe, vodoopskrbnog društva u vlasništvu jedinice lokalne samouprave, da je upitno može li se steći pravo vlasništva na takvom objektu od javnog interesa.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba je osnovana.

5. Predmet spora je zahtjev tužiteljice da se utvrdi kako je stekla valjani pravni osnov za stjecanje prava vlasništva posebnog fizičkog dijela čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], koji dio je na skici mjesta očevida vještaka mjernika Antonia Reljanovića dipl. ing. geodezije od dana 18. listopada 2024. prikazan likom omeđenim slovima G-H-I-J-G, površine 331,00 m2.

6. Prvostupanjski sud je utvrđenja:

- da je u zemljišnim knjigama za K. O. [katastarska općina], u Z. U. [broj ZK uloška], čest. zem. [katastarska čestica], pašnjak površine od 3.145.738,00 m2 i put površine 377,00 m2, kao vlasnik uknjižena tužena Republika Hrvatska,

- da je u posjedovnom listu broj 2194 za K. O. [katastarska općina] posjednicom čest. zem. [katastarska čestica] za površinu od 3.146.115,00 m2, i puta površine 377,00 m2, upisana tužena Republika Hrvatska,

-da je Ugovorom o darovanju nekretnina od 1. srpnja 2005. darovateljica ZC, darovala ovdje tužiteljici LC, ovdje tužiteljici čest. zem. [katastarska čestica], (Z. U. [broj ZK uloška] u K. O. [katastarska općina]) od 1.937,00 m2 (opisano kao „polovina duljine s južne strane“),

- da je iz Obraničke presude donesene dana 17. srpnja 1924. godine razvidno da su pristatkom od dana 14. srpnja 1924. godine broj I 68/84 mjesnog Kotarskog suda u Šibeniku, obranici FC rečeni N i SC pok. Z, razdijelili imanje (naslijeđeno) od PC pok. FC njegovim pravnim slijednicima ŠC. MC, ŽC. MC i RC ženi L rođenoj F, uz učešće supruge ostavitelja, majke djeljenika, OC udove MC, pri čemu je ŠC u vlasništvo, između ostale imovine, pod stavkom 5., pripalo vlasništvo pašnjaka imenom Oštrica, opisan kao „jedna polovica duljine sa južne strane, a međaši preko nje, na općinskom zemljištu u K. O. [katastarska općina], neuknjižena“,

- da je iz Smrtnog lista od 23. siječnja 2020. godine Župnog ureda sv. Križa Krapanj – Brodarica za EC razvidno da je isti rođen u [adresa] dana 06. rujna 1891. godine od oca MC i majke OC, oženjen za CC, da je preminuo dana **.**.1970. u Krapnju, dok je iz smrtnog lista iste Župe od 23. siječnja 2020. godine vidljivo da se ZC od oca ŠC i majke S rodila u Krapnju dana 16. lipnja 1920. godine, bila udana za ĐC, a preminula **.**.2005.,

- da je očevidom održanim dana 08. srpnja 2021. godine uz sudjelovanje vještaka mjernika Antonia Reljanovića po tužbi sporna površina identificirana kao dio čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], od koje površine je manja nepravilnog oblika u skici vještaka s nadnevkom od 27. srpnja 2021.godine prikazana likom omeđenim slovima „A-B-C-D- E-F-A2-A1-A“, koji je lik nepravilnog slova „L“ i položen je neposredno sa južne strane jugozapadnog ugla objekta vodospreme, međašno sa žičanom ogradom koja odvaja objekt vodospreme od susjednih nekretnina, dok je sjeveroistočna međa navedenog dijela sporne površine položena uz put kojim se dolazi do ulaznih željeznih vrata objekta vodospreme, a jugoistočna međa istog dijela sporne površine nalazi se uz betonski zid izveden kao ogradni zid sa manjim objektom oznake čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina],

- da je drugi dio sporne površine položen konfiguracijski po kosi brda sjeveroistočno od puta kojim se dolazi do objekta vodospreme, radi se o uskoj jako dugoj površini sa više manjih i većih vlačica (uvalica), a jedan dio iste površine u skici vještaka Reljanovića od 27. srpnja 2021.godine prikazan je likom omeđenim slovima „G-H-I-J- G“ se nalazi unutar žičane ograde koja omeđuje prostor vodospreme,

-da drugi dio ukupnosti sporne površine u skici vještaka Reljanovića prikazan likom omeđenim slovima „I-J K-L-M-N-O-P-I“ u naravi čini šest vlačica (skica od 27. srpnja 2021. godine na listu 46 spisa) u kojima se, jednoj od većih, nalazi nekoliko stabala maslina i dva stabla smokve, te je bilo razvidno da je pregledana površina opožarena, te su iz panja zatečenih stabala maslina i smokava izrasle nove palice, dok je preostatak opisane površine zatravljen sa nešto niske makije i samoniklog bora, da je opisana veća sporna površina u cijelosti omeđena kamenim suhozidom sa unutrašnjim prizidama koje tvore opisane vlačice, osim na dužini „L-M“ skice vještaka od 27. srpnja 2021. godine (list 46 spisa) na kojoj nije zatečen suhozid već ostaci kamena, sve vidljivo sa detaljima na jedanaest crno bijelih fotografija sačinjenih prilikom vršenja očevida dana 08. srpnja 2021. godine (listovi 54 do 60 spisa), te fotografijama sačinjenim prilikom vršenja opetovanog očevida dana 18. travnja 2024. godine (listovi 123 do126 spisa), kao i na aero fotogrametrijskim snimkama s uklopljenim katastarskim planom (listovi 47 i 48 spisa),

- da je komparirajući na očevidima pregledanu spornu površinu o kojoj je još valjalo odlučiti s onim površinama kako su prikazane na geodetskom snimku mjernika BC s nadnevkom 21. siječnja 2008. godine (list broj 6 spisa) vještak mjernik Antonio Reljanović zaključio da ovdje još sporna površina odgovara oblikom i površinom prikazanom liku omeđenom slovima „A-B-C-D-A" navedenog geodetskog snimka, tj. sukladan je liku "G-H-I-J-G" na dopunjenoj skici od dana 18. listopada 2024. godine (list 132 spisa),

- da iz iskaza svjedoka AC i IC proizlazi da su utužene površine položene na predjelu zvanom Jasenovo na kojem su gotovo svi žitelji [adresa] posjedovali zemlju koju su obrađivali i na kojoj su uzgajali uobičajene kulture za to područje, smokve, masline i vinovu lozu, da je svjedokinja AC naglašavala kako iz priče svojih roditelja zna je tužiteljičina baka ZC na utuženom području obrađivala oblikom izduženu nekretninu „preko ceste", pored vodospreme, u naselju Jasenovo, konfiguracijski izduženu, dok je svjedok IC isticao da se sporne površine nalaze u neposrednoj blizini vodospreme u naselju Jasenovo, a za iste je po priči obitelji i susjeda znao da su izvornog posjeda i vlasništva tužiteljičinog pradjeda GC, čija kći, a baka tužiteljice ZC, da je dijelove naslijeđenih nekretnina po ocu rasporedila svojim unucima, tako i tužiteljici ovdje utužene dijelove predmetne nekretnine,

7. Osnovanost tužbenog zahtjeva prvostupanjski sud nalazi na pravnom pravilu paragrafa 1472. Općeg građanskog zakonika, primjenjivog u konkretnom slučaju na osnovi pravnog pravila članka 4. Zakona o nevažnosti pravnih propisa donesenih prije 06. travnja 1941. godine i za vrijeme neprijateljske okupacije (Službeni list FNRJ broj 88/1946), u svezi sa odredbama članka 18. Zakona o preuzimanju Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (Nar. nov. broj: 53/91 i 92/94 – dalje u tekstu: ZOVO) i članka 388. stavka 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Nar. nov. broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 100/04, 79/06, 141/06, 146/08 i 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 i 81/15 – pročišćeni tekst – dalje: ZVDSP), vlasništvo nekretnine, u državnom vlasništvu (uknjiženog i kao općenarodna imovina), izvanrednom dosjelošću (originarno) moglo se steći nakon četrdesetogodišnjeg posjedovanja, da je je posjed tužiteljičinih pravnih prednika od pradjeda ŠC pok. MC i šukundjeda JC, nedvojbeno utvrđen na temelju Obraničke presude donesene 17. srpnja 1924. godine kojom je nasljednicima MC podijeljena njegova imovina, između ostalog i utužene površine predmetne nekretnine, koje površine da su očevidom zatečene u tužiteljičinom posjedu, da su pravni prednici tužiteljice, stekli vlasništvo utuženih dijelova predmetne nekretnine pa tako i navedeni još preostali sporni dio.

8. Međutim, kao što je ovaj drugostupanjski sud već ukazao i u svojoj ukidbenoj odluci br Gž- 553/2022-3 od 7. srpnja 2023. utvrđeno činjenično stanje provedenim dokazima ne upućuje na zaključak da je tužiteljica stekla vlasništvo spornog dijela predmetne nekretnine dosjelošću.

8.1. Naime iz skice mjernika vještaka, proizlazi da se zemljište omeđeno slovima „G- H-I-J-G “ nalazi unutar žičane ograde koja ograđuje područje vodospreme, da su ti dijelovi zemljišta povezani sa ostalim nekretninama ( koje nisu predmetom spora) na kojima se nalazi vodosprena i zaštitni pojas, i zajedno čine jedinstvenu ograđenu cjelinu, a tako proizlazi i iz sadržaja zapisnika o očevidu ( str. lista 31-37). Nadalje i sama tužiteljica navodi da je još 70-ih godina Vodovod i odvodnja iz Šibenika dio zemljišnog kompleksa pa tako i sporni dio ogradila žicom u sklopu izgradnje vodospreme, dok svjedoci glede posjedovanja spornog zemljišta iskazuju uopćeno i nedovoljno neprecizno i uglavnom prema saznanjima drugih.

9. Kada se ima u vidu, da je u zemljišnim knjigama za K. O. [katastarska općina], u Z. U. [broj ZK uloška], čest. zem. [katastarska čestica], pašnjak površine od 3.145.738,00 m2 i put površine 377,00 m2, kao vlasnik uknjižena tužena Republika Hrvatska i da je u posjedovnom listu broj 2194 za K. O. [katastarska općina] na čest. zem. [katastarska čestica] površine od 3.146.115,00 m2, i puta površine 377,00 m2, kao posjednik upisana tužena Republika Hrvatska, da u iskazima svjedoci govore o posjedovanju zemljišnog kompleksa Oštrovica, putem prednika tužiteljice i bake tužiteljice ZC, prema saznanjima koja imaju od drugih osoba, te navode da je ista obrađivala oblikom izduženu nekretninu „preko ceste", pored vodospreme, odnosno uz vodospremu, te kada i iz Obraničke presude donesene dana 17. srpnja 1924. na koju se prvostupanjski sud poziva, proizlazi da se raspolaganje PC pok. FC u korist ŠC prednika tužiteljice, odnosilo na zemljište opisano kao pašnjak imenom Oštrica, „jedna polovica duljine sa južne strane, a međaši preko nje, na općinskom zemljištu u K. O. [katastarska općina], neuknjižena“, uz činjenicu da svjedoci nisu saslušavani na licu mjesta prilikom očevida, što bi u ovakvim slučajevima bilo opravdano očekivati i na što je ovaj sud ranije ukazao u svojoj odluci, jer bi tada svjedoci točno znali što je predmet spora i o čemu točno svjedoče, poglavito kada ni iz zapisnika o saslušanju svjedoka ne proizlazi da su svjedoci uopće upoznati i da im je predočena skica vještaka na kojoj je jasno prikazan predmet spora, ovaj sud je suprotno prvostupanjskom sudu, stava da u ovom predmetu nije nedvojbeno utvrđeno, da bi tužiteljica putem svojih prednika, a svakako prije izgradnje vodospreme stekla dosjelošću vlasništvo upravo spornog fizički označenog dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] slovima "G-H-I-J-G" površine 331m2, a koji dio se nalazi unutar ograđenog i zaštićenog kompleksa vodospreme.

10. Radi iznesenog je uvažavajući žalbu tužene, valjalo pobijanu presudu preinačiti odbijanjem tužbenog zahtjeva tužiteljice. Kako tužena nije tražila parnični trošak, a tužiteljici koja nije uspjela u sporu trošak ne pripada, o parničnom nije odlučivano.

U Požegi, 11. rujna 2026.

Predsjednik vijeća

Branimir Miljević