Poslovni broj: Pp-16024/2024

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI PREKRŠAJNI

SUD U ZAGREBU

Zagreb, Avenija Dubrovnik 8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sutkinji Josipi Svetina, uz sudjelovanje Irene Grdan kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika ŠĐ, zbog prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (Narodne novine, broj 41/77, 47/89, 55/89, 83/89, 47/90, 55/91, 29/94, 114/22, 47/23), povodom prekršajnog naloga Policijske uprave zagrebačke, V Policijske postaje Zagreb, Klasa:211-07/24-3/15755, Ur.br:511-19-31-24-1 od 24. studenog 2024., nakon provedene glavne rasprave u prisutnosti okrivljenika i njegovog branitelja te predstavnice tužitelja, na temelju čl. 183. Prekršajnog zakona (Narodne novine, broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22, 86/26), 11. rujna 2026. javno je objavio i

p r e s u d i o  j e

Okrivljenik IĐ, sin NĐ i PĐ, majčino djevojačko prezime Š, rođen **.**.1974. u [adresa], državljanin RH, OIB [osobni identifikacijski broj], VSS, sveučilišni profesor, zaposlen na Pravnom fakultetu u Zagrebu, s mjesečnim primanjima u iznosu od 3.700,00 eura, oženjen, nema djece, prekršajno nekažnjavan, s prebivalištem u [adresa],

k r i v  je

što je:

22. studenog 2024. u 19:25 sati u Zagrebu, Trg Drage Iblera 10, narušavao javni red i mir na način da je nezadovoljan činjenicom da je netko iz Telemacha telefonski sklopio ugovor s njegovim ocem koji je starije dobi, udarao rukama po pultu te je vrijeđao i vikao na sav glas na djelatnike riječima: "Napravit ću vam kaos ovdje, sve ću vas razvaliti, jebem vam mater, vi ste tu svi prevaranti i obični lopovi", čime je počinio prekršaj opisan po čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, kažnjiv po istom članku istog Zakona,

pa mu se temeljem citiranih odredbi

i z r i č e

NOVČANA KAZNA u iznosu od 300,00 eura (tristo eura). Temeljem čl. 33. st. 11. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u roku od 15 dana po pravomoćnosti ove presude, jer će se u protivnom ista, primjenom čl. 34. citiranog Zakona, naplatiti prisilno. Novčanu kaznu okrivljenik treba platiti u korist Državnog proračuna Republike Hrvatske, prema predlošku priloženih uplatnica.

Novčana kazna smatrat će se u cjelini plaćenom ako okrivljenik uplati dvije trećine izrečene novčane kazne u roku određenom ovom presudom u smislu odredbe čl. 152. st. 3. Prekršajnog zakona, prema predlošku priloženih uplatnica. II Temeljem čl. 139. st. 3. u vezi s čl. 138. st. 2. toč. 3.a Prekršajnog zakona, okrivljenik je obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 30,00 eura (trideset eura) u korist Državnog proračuna u roku od 15 dana po pravomoćnosti ove presude, putem priložene uplatnice, a u protivnom troškovi će se naplatiti prisilno, temeljem čl. 152. st. 4. i 11. Prekršajnog zakona.

Obrazloženje

1. Policijska uprava zagrebačka, V Policijska postaja Zagreb, izdala je prekršajni nalog, pod gornjim brojem, protiv okrivljenika, zbog djela prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude, koji je temeljem pravovremenog prigovora okrivljenika, stavljen izvan snage te je u prisutnosti okrivljenika i njegovog branitelja te predstavnice tužitelja provedena glavna rasprava.

2. Okrivljenik pozvan da se očituje o optužnom prijedlogu i krivnji za prekršaj za koji se tereti iskazao je, u prisutnosti branitelja, da se ne smatra krivim i da poriče isti, navodeći da je 22.11.2024. u popodnevnim satima došao u posjet svojem ocu u [adresa]. U poštanskom sandučiću preuzeo je svu poštu i odnio ju kod oca u stan. Kad je pregledavao poštu, vidio je bijelu omotnicu bez ikakve oznake, no kad ju je otvorio, unutra je našao ugovor Telemacha. Sjeća se da je odmah potom pitao svojeg oca je li možda telefonskim putem razgovarao s kojim teleoperaterom , no otac mu je odgovorio da se ne sjeća, a nakon toga je otišao u poslovnicu Telemacha na adresi [adresa], kako bi tamo od djelatnika dobio informaciju što se dogodilo. Čekao je jedno desetak minuta kako bi ga primili na razgovor, međutim niti tada u razgovoru s djelatnicima nije uspio shvatiti što se dogodilo i kako je ta pošiljka završila u sandučiću njegovog oca. Sjeća se da mu je djelatnik rekao, zašto je preuzeo tu pošiljku, a na što mu je odgovorio, da ništa nije preuzeo, već da je ista bila već ubačena u sandučić. Kako nije mogao dobiti nikakvu informaciju o toj poštanskoj pošiljci, a obzirom se bližio kraj radnog vremena, tražio je od djelatnika da se pozove policija kako bi se napravila službena zabilješka o njegovom dolasku i razlogu njegovog dolaska. Naveo je da su čitavo vrijeme normalnim tonom razgovarali, nije bilo povišenih tonova, samo je čim prije htio riješiti taj problem, odnosno niti u jednom trenutku nije vrijeđao i vikao na sav glas na djelatnika govoreći mu riječi: "Napravit ću vam kaos ovdje, sve ću vas razvaliti, jebem vam mater, vi ste tu svi prevaranti i obični lopovi". Inače tako ne razgovara i to nije njegov način ponašanja. Naveo je da je inzistirao da što prije dođe policija jer ga je djelatnik htio deložirati iz poslovnice bez da mu je dao informaciju, a kad je došla policija, jedan od policijskih službenika mu je rekao da se radi o remećenju javnog reda i mira, što ga je jako iznenadilo te mu je rekao da je to 200,00 eura, ako će odmah platiti na licu mjesta. Sjeća se da su bila dvojica policijskih službenika i da su imali ruke na pištoljima. Sjeća se da su policijski službenici uzeli njegov broj mobitela te je očekivao da će biti pozvan u policijsku stanicu kako bi dao svoju izjavu, obzirom ju nije dao na licu mjesta, a negdje od tog događaja, za dvadesetak dana je na svoju kućnu adresu dobio prekršajni nalog. Sjeća se da su djelatnik i jedan od tih policijskih službenika razgovarali o samom događaju u zasebnoj prostoriji. Nakon 20:00 sati uspio je telefonskim putem dobiti nekog od djelatnika Telemacha te je uspio stornirati ugovor koji je dobio telefonskim putem. Na pitanje branitelja odgovorio je da je kritične zgode bio sportski obučen, pa pretpostavlja da su se iz tog razloga djelatnici Telemacha tako ophodili s njim, jer da je bio u odijelu s kravatom, pretpostavlja da bi odmah dobio informaciju koju je tražio. Na pitanje predstavnice tužitelja odgovorio je da je u poslovnici, kada je ušao u istu, bilo dvoje djelatnika, od kojih jedan uopće nije htio razgovarati s njim, odbijao je, a drugi je pokazivao jednoj stranci mobitel te mu je čitavo vrijeme govorio da pričeka te da niti u jednom trenutku nije udario rukom po pultu, već je stavio ruku na pult i možda malo autoritativnijim glasom rekao: "Zovite policiju", a sve to iz razloga jer ga nitko nije doživio niti je htio razgovarati s njim, još jednom navodeći da nije znao o kakvom se ugovoru radi, kako je sklopljen, na koji mjesečni iznos te je o tome htio razgovarati s djelatnikom, nadalje navodeći da se u poštanskoj pošiljci Telemacha nalazila i telefonska kartica za koju nije znao je li aktivirana i kako se aktivira. Predstavnica tužitelja predložila je da se ispitaju svjedoci, djelatnici Telemacha NĐ i HĐ.

3. U dokaznom postupku sud je u svojstvu svjedoka ispitao NĐ, voditelja poslovnice Telemacha i ŽĐ, također voditelja poslovnice Telemacha, pročitao je službenu zabilješku o dojavi, izvješće, kao i prekršajnu evidenciju te je pregledao snimku video nadzora poslovnice Telemach.

4. Svjedok NĐ iskazao je da se sjeća događaja od 22.11.2024. koji se dogodio nešto prije 20:00 sati u poslovnici Telemacha u Zagrebu, Trg Drage Iblera 10. Sjeća se da je okrivljenik vidno uzrujan došao do šaltera i tražio da se raskine ugovor koji je njegov otac imao zaključen s operaterom Telemach. Došao je do šaltera, glasno je vikao proste riječi kao "jebem vam mater, vi ste svi prevaranti", objema šakama lupio je po stolu šaltera, zbog čega je pritisnuo panik tipku. Nakon toga došla je policija, nakon čega se smirio i udaljio s policijom.

Na pitanje branitelja, može li doslovno reći što je okrivljenik govorio, odgovorio je da se samo sjeća da se isti glasno derao i da je vikao , kao što je naprijed rekao "jebem vam mater, vi ste svi prevaranti i lopovi, zovite odmah policiju", zbog čega se osjećao nelagodno, da je zbog toga što se nelagodno osjećao, stisnuo panik tipku, da inače pokušavaju sve riješiti bez policije, a kad se stisne panik tipka, automatski dolazi policija. Na pitanja branitelja odgovorio je da je okrivljenik bio udaljen od njega oko 2 metra te da je cijeli razgovor vođen s njegovim kolegom ŽĐ, da je kolega razgovarao s okrivljenikom i objašnjavao mu kako može riješiti svoj problem s kojim je došao u poslovnicu. Nije se pokušavao uključiti u razgovor, radio je svoj posao na kompjutoru, ali je čuo i vidio sve što se dogodilo u poslovnici, što je naprijed naveo. Naveo je da od kad radi, oko 3 godine, prvi puta je morao stisnuti panik tipku i to je uputa i poslodavca kada se netko ponaša agresivno. Naveo je da se okrivljenik šetao po poslovnici, radio je krugove, čitavo vrijeme je bio uzrujan i obraćao se kolegi na način koji je naveo. Okrivljenik je bio uzrujan zbog sklapanja ugovora i činjenice da mu oni ne mogu odmah pomoći. Izjave na policiji dao je nakon tog događaja, ali se sjeća da su odmah u poslovnici razgovarali s policijom o svemu, dok je okrivljenik bio udaljen iz poslovnice. Ne zna u čijem je vlasništvu poslovnica te da samo osoba koja je sklopila ugovor može raskinuti isti i ne može ga raskinuti nitko umjesto nje same. Postoji video snimka samog događaja i policija ju je izuzela, a sve to radi n jihov odjel za sigurnost. Na iskaz svjedoka, branitelj je imao primjedbi, obzirom je svjedok bio udaljen od okrivljenika i nije se okrivljenik njemu obraćao.

Na iskaz svjedoka nije bilo daljnjih pitanja niti primjedbi.

5. Svjedok ŽĐ iskazao je da se dobro sjeća događaja od 22.11.2024. koji se dogodio nešto prije 20:00 sati u poslovnici Telemacha u Zagrebu, Trg Drage Iblera 10. Dobro se sjeća okrivljenika, sjeća se da je bio vidno uzrujan kada je došao do njegovog šaltera. Tražio je da se raskine ugovor koji je njegov otac imao zaključen s operaterom Telemach. Sjeća se da je došao do njegovog šaltera, da je u jednom trenutku povisio ton i da mu je opsovao majku, zbog čega je stisnuo panik tipku, kao i njegov kolega, a nakon otprilike oko 10-tak min došla je policija, a to je klasična procedura kada se tako nešto dogodi. Također se sjeća da je tako vidno uzrujan , udario šakama po pultu. Sjećam se da je prije nego što je stisnuo panik tipku razgovarao s prisutnim okrivljenikom i rekao mu da se ugovor može raskinuti samo s vlasnikom linije. Također se sjeća da je okrivljenik i kad je došla policija i dalje s istima razgovarao vrlo oholo i bahato po njegovom mišljenju, a na kraju, prilikom izlaska iz poslovnice, sve se smirilo te mu je dao obrazac HAKOM-a kako se više ovakve stvari ne bi događale, odnosno da vlasnika linije nitko ne može zvati.

Na pitanje branitelja odgovorio je da je okrivljenik razgovarao i s kolegom NĐ, da je on razgovarao s policijom kad je došla, ne sjeća se je li još netko osim njega razgovarao s policijom, a razgovarao je s policijom u jednom trenutku u prodajnom dijelu, a zatim u uredu. Bilo je dvoje policajaca, a u prodajnom djelu, kad su razgovarali bili su svi, odnosno kolega, dvoje policajaca i on. Ovo je drugi puta da je stisnuo panik tipku u povijesti poslovnice i to je učinio jer se osjećao ugroženo. Ovakve situacije se znaju dogoditi i ljudi znaju biti uzrujani, no ponovio je, da ju je stisnuo u onom trenutku kad je okrivljenik udario šakama po pultu, navodeći da prije nego što je stisnuo panik tipku, okrivljenik je lupio šakom o pult i opsovao mu majku.

Branitelj je predložio da se ispita dvoje policijskih službenika koji su bili prisutni samom događaju te policijski službenik koji je sastavio prekršajni nalog, da ima primjedbi na čitav iskaz svjedoka, posebno na dio gdje se navodi da je okrivljenik opsovao majku svjedoku.

Na pitanje okrivljenika, je li u startu kad je ušao u poslovnicu u nekoliko navrata tražio da se pozove policija jer nisu mogli naći rješenje, svjedok je odgovorio da je tražio, na pitanje je li, kad se naslonio na pult svjedoka, glasno viknuo "Zovi policiju", svjedok je odgovorio da se ne sjeća.

Predstavnica tužitelja nije imala pitanja.

Na iskaz svjedoka nije bilo pitanja niti primjedbi.

Sud je odbio prijedlog branitelja za ispitivanjem dvoje policijskih službenika koji su bili prisutni samom događaju, te policijskog službenika koji je sastavio prekršajni nalog.

6. U završnoj riječi okrivljenik je iskazao da se ne osjeća krivim, dok branitelj smatra da ni iz materijalnih, a ni iz personalnih dokaza nije utvrđeno da je okrivljenik počinio prekršaj, pogotovo analizirajući iskaze svjedoka koji su suprotni jedan drugom, da snimka koja je priložena u spisu kao dokaz ima nedostataka jer se iz snimke ne može utvrditi počinjenje prekršaja, nego samo pretpostavke, ističe nedostatak činjeničnog opisa javnog mjesta te da ni jedan svjedok nije mogao citirati izrečene riječi u činjeničnom opisu prekršajnog naloga, pa smatra da okrivljenika treba osloboditi optužbe.

7. Nakon ovako provedenog postupka, analizirajući obranu okrivljenika i sve provedene dokaze, kako pojedinačno tako i u njihovoj uzajamnoj povezanosti, sudac nalazi nedvojbeno utvrđenim da je okrivljenik počinio prekršaj koji mu je optužnim prijedlogom stavljen na teret, odnosno nesporno je utvrđeno da je okrivljenik kritične zgode remetio javni red i mir na način opisan u izreci ove presude, čime je počinio djelo prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

8. Sud nije uvažio obranu okrivljenika, ocjenjujući je u potpunosti neuvjerljivom, danu kao čist kalkulantski pokušaj otklanjanja prekršajne odgovornosti jer je u suprotnosti s cjelokupnim rezultatom provedenog dokaznog postupka. Naime, kako su navodi okrivljenika u potpunosti demantirani iskazima ispitanih svjedoka, nesumnjivo proizlazi da je okrivljenik počinio prekršaj za koji se tereti, obzirom su svjedoci iskazivali uvjerljivo i dosljedno, jasno se i sa sigurnošću sjećajući svih bitnih detalja i okolnosti vezanih za prekršaj koji se okrivljeniku stavlja na teret, iznoseći pritom niz pojedinosti, a osim toga iskazi svjedoka u potpunom su suglasju s materijalnim dokazima koji prileže spisu, posebno sa snimkom video nadzora iz koje se jasno i nedvojbeno, bez obzira što sama snimka nema zvuka, može sa stopostotnom sigurnošću zaključiti da je okrivljenik počinio djelo prekršaja koje mu se stavlja na teret, što dodatno upućuje na njihovu istinitost, pa obzirom na navedeno nesumnjivo proizlazi da je okrivljenik na javnom mjestu remetio javni red i mir na način opisan u izreci ove presude, čime je počinio prekršaj opisan po čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, kažnjiv po istom članku istog Zakona.

9. Sudac je odustao od izvođenja drugih dokaza, odnosno ispitivanja dvoje policijskih službenika koji su bili prisutni samom događaju, te policijskog službenika koji je sastavio prekršajni nalog, obzirom bi se izvođenjem istih nepotrebno odugovlačio ovaj prekršajni postupak, pa se njihovo provođenje ukazuje suvišnim, a smatrajući da i dosad provedeni dokazi predstavljaju pouzdanu osnovu za utvrđenje da je okrivljenik počinio inkriminirani prekršaj.

10. Stoga je sud okrivljenika proglasio krivim i izrekao mu novčanu kaznu, za koju smatra da je primjerena značaju i težini počinjenog prekršaja, stupnju njegove odgovornosti, te stupnju povrijeđenosti zaštićenog dobra.

11. Prilikom odmjeravanja novčane kazne sud je olakotnim uzeo dosadašnju prekršajnu nekažnjavanost okrivljenika, dok je kao posebno otegotnu okolnost uzeo u obzir njegovu profesiju i društvenu ulogu, obzirom je okrivljenik sveučilišni profesor od kojeg se zbog naravi njegova poziva, akademskog statusa te odgojno obrazovne uloge prema studentima i široj društvenoj zajednici, opravdano očekuje znatno viša razina društvene odgovornosti, samokontrole i poštovanja zakonskih normi. Protupravno ponašanje na javnom mjestu u potpunoj je suprotnosti s osobnim i profesionalnim integritetom koji priliči njegovu zvanju. Sud smatra da je takvo ponašanje okrivljenika na javnom mjestu bilo u potpunosti neprimjereno i društveno neprihvatljivo. Činjenica da je osoba visoke akademske obrazovne razine aktivno sudjelovala u remećenju javnog reda i mira dodatno narušava ugled institucije koju predstavlja te šalje negativnu poruku javnosti o prihvatljivosti normi ponašanja na javnom prostoru, pa sud smatra da je izricanje ovakve sankcije nužno kako radi utjecaja na samog okrivljenika da ubuduće ne čini ovakva djela, tako i radi jačanja svijesti građana o tome da visoki akademski i društveni status ne izuzima pojedinca od obveze poštovanja javnog reda i mira te da obrazovanije osobe moraju služiti kao primjer u zajednici.

12. Sud je u konkretnom slučaju na okrivljenika primijenio odredbu čl. 152. st. 3. Prekršajnog zakona tako da će se, ako okrivljenik u roku ostavljenom za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, ista smatrati plaćenom u cjelini.

13. Temeljem u izreci citiranih propisa, kako je okrivljenik proglašen krivim, to je obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu, koji je odmjeren s obzirom na složenost i duljinu trajanja postupka, te njegovo imovno stanje.

U Zagrebu, 11. rujna 2026.

Zapisničarka

Sutkinja

Irena Grdan

Josipa Svetina

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv presude dopuštena je žalba u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu, Avenija Dubrovnik 8, u dva primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.

Dostavna naredba:

1. okrivljenik IĐ, [adresa]

2. odvjetnik Dragan Dramac, Vojina Bakić 10, Zagreb

3. tužitelj PU zagrebačka, V Policijska postaja Zagreb

4. pismohrana – ovdje