Republika Hrvatska

Općinski sud u Varaždinu

Varaždin, Kapucinski trg 5

Poslovni broj: Pp-1010/2026-7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Varaždinu, po sutkinji Nadi Šumiga, po nacrtu odluke više sudske savjetnice-specijalistice Ide Labaš, uz sudjelovanje Mire Zagorec kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog VL iz mjesta [adresa], zbog povrede odredbe iz čl. 199. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine broj: 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22, 114/22, 133/23 i 145/24 postupku rješavanja povodom prigovora okrivljenika na obavezni prekršajni nalog PU varaždinske, Policijske postaje Novi Marof, Klasa: 211-07/26-2/13172, Urbroj: 511-14- 08-26-1 od 24. ožujka 2026., na temelju čl. 183. st. 1. Prekršajnog zakona (Narodne novine broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22) u žurnom postupku, 11. rujna 2026.

p r e s u d i o  j e

Okrivljeni VL, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođ. **.**.1968. u [adresa], od oca VL i majke V, djev. U, s prebivalištem u mjestu [adresa], državljanin RH, sa završenom OŠ, nezaposlen, uzdržava se od povremenog rada, s mjesečnim primanjima u iznosu od 500,00 oženjen, otac dvoje plt. djece, prekršajno nekažnjavan

k r i v  j e

I. što je kao vozač 24. ožujka 2026. u 23:15 sati u Vatrogasnoj ulici 3 u Novom Marofu upravljao vozilom registarske oznake [registarska oznaka] u prometu na cesti, iako je u organizmu imao alkohola 0,53 g/kg, odnosno odgovarajući iznos miligrama u litri izdahnutog zraka, što je utvrđeno alkometrom marke Dräger ARSC-0186, umanjeno za granicu dopuštene pogreške od 0,1 g/kg,

II. čime je okrivljenik počinio prekršaj iz članka 199. st. 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, radi čega mu se na temelju citiranih propisa i članaka

III.

i z r i č e

novčana kazna u iznosu od 390,00 (tristo devedeset) eura Okrivljenik je dužan novčanu kaznu platiti u roku od 60 dana od dana primitka ove presude.

Okrivljenik se upozorava sukladno čl. 152. st. 3. Prekršajnog zakona da ako u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene kazne, smatrat će se da je izrečena novčana kazna uplaćena u cijelosti. Ukoliko okrivljen ik u određenom roku izrečenu novčanu kaznu ne plati, ista će se na temelju odredbe čl. 34. Prekršajnog zakona, izvršiti prisilnim putem. Ako se novčana kazna u cijelosti ili djelomično ne naplati ni prisilno u roku od 2 godine od kad je nadležno tijelo za prisilnu naplatu primilo za to zahtjev, ista će se zamijeniti posebnim rješenjem, a u skladu s odrednom čl. 34. Prekršajnog zakona. Okrivljenik je dužan novčanu kaznu uplatiti putem priložene uplatnice.

IV. Trošak prekršajnog postupka utvrđen je u ukupnom iznosu od 48,00 (četrdeset osam) eura, od čega se iznos od 10,62 eura odnosi na trošak upotrebe alkotesta; iznos od 11,38 odnosi se na putni trošak svjedoka, dok se iznos od 26,00 eura odnosi na trošak prekršajnog postupka, temelji se na odredbi čl. 139. st. 3. u vezi sa čl. 152. ZKP - a i toč. I. Rješenja o određivanju paušalnog iznosa za troškove kaznenog postupka i dužan ga je uplatiti okrivljenik u istom roku kao i novčanu kaznu putem priložene uplatnice.

Obrazloženje

1. PU varaždinska, Policijska postaja Novi Marof izdala je 24. ožujka 2026. obavezni prekršajni nalog kojim je okrivljenik proglašen krivim i kažnjen novčanom kaznom u iznosu od 390,00 eura, uz obvezu plaćanja troškova postupka u iznosu od 23,89 eura te mu je izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanjem motornim vozilima B kategorije u trajanju od jedan mjesec, a sve zbog prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude.

Na navedeni obavezni prekršajni nalog okrivljenik je pravodobno izjavio prigovor, stoga je obavezni prekršajni nalog stavljen izvan snage te je nastavljen žurni prekršajni postupak.

2. Na okolnosti podnijetog optužnog prijedloga ispitan je okrivljeni VL te je isti iskazao kako je točno da je predmetnog dana upravljao vozilom reg. oznake [registarska oznaka], međutim osporava da bi bila ta koncentracija za koju ga se tereti. Točno je da je popio 2 piva od 0,5 l te je krenuo s autobusnog kolodvora u [adresa] iz caffe bara "Rose" te su ga odmah i zaustavili pol. službenici koji mu nisu dali 15 minuta radi testiranja, već su ga odmah alkotestirali. Kada mu se predočava zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola u kojem je navedeno da nije imao primjedbi i koji je potpisao, isti je potpisao samo zato jer mu je pol. službenik rekao neka samo to potpiše. Dakle, da mu je pol. službenik dao tih 15 min on sasvim sigurno ne bi napuhao koncentraciju za koju ga se tereti.

3. U tijeku dokaznog postupka sud je ispitao policijskog službenika UL koji je iskazao kako se sjeća predmetnog događaja. Uočili su vozilo te su isto zaustavili, a on je pristupio utvrđivanju identiteta vozača, upitao ga je vezano za konzumaciju alkohola, na što mu je isti odgovorio da je popio misli 2 ili 3 pive negdje oko 22,55 sati navečer. Upitao ga je da li pristaje na ispitivanje prisutnosti alkohola, na što je isti pristao. Izmjerena mu je koncentracija alkohola od 0,63 g/kg, odnosno umanjena za granicu dopuštene pogreške, što iznosi 0,53 g/kg. Okrivljenik je za vrijeme cijelog postupanja bio suradljiv, te je zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola potpisao bez primjedbi. Kada mu se predočava obrana okrivljenika navodi da nije točno da je okrivljenik bio u ugostiteljskom objektu caffe "Rose" koji se nalazi na autobusnom kolodvoru, već se isti vozio iz smjera Varaždina, te je došao do bolnice u [adresa], te se spustio niz tu glavnu ulicu i onda je skrenuo ulijevo u Vatrogasnu ulicu i nastavio se kretati dok nije bio po njima zaustavljen. Što se tiče dijela obrane da se nije čekalo s ispitivanjem prisutnosti alkohola 15 minuta odgovara da isto nije točno obzirom da je okrivljenik izjavio da je zadnje piće konzumirao oko 22,55 sati, 15 minuta bi bilo 23,10 sati, a isti je alkotestiran u 23,17 sati, dakle čekalo se i više od 15 minuta. Okrivljeniku je prije nego što mu je zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola dan na potpis, kao i obavezni prekršajni nalog, sve objašnjeno, odnosno što je sve navedeno u toj dokumentaciji te tek nakon što mu je to sve objasnio, istom je tu dokumentaciju dao na potpis.

Okrivljenik je prigovorio istinitosti iskaza svjedoka jer je isti bio u caffe baru "Rose", a nije se spuštao, kako je to naveo svjedok.

4. U tijeku postupka pročitano je: zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola od 24. ožujka 2026., naredba o određivanju mjere opreza od istoga dana, službena zabilješka od 1. travnja 2026., izvješće o ispitivanju br. 1210/25, zahtjev za naknadu troškova tužitelja te potvrda iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa, Uprave za kazneno pravo, Sektora za evidencije, pomilovanja i podršku žrtvama i svjedocima, Službe za evidencije i pomilovanja, Odjela za prekršajne evidencije na ime okrivljenika od 7. svibnja 2026.

5. Na temelju provedenog postupka, analizirajući i ocjenjujući obranu okrivljenika, iskaz ispitanog svjedoka te uvidom i čitanjem u spis podnijetih materijalnih dokaza, nedvojbeno proizlazi zaključak da je predmetne zgode inkriminirano djelo svojim ponašanjem počinio okrivljenik.

6. Odlučna činjenica za koju se okrivljenik tereti - upravljanje vozilom pod utjecajem alkohola – nalazi se dokazana na temelju iskaza ispitanog svjedoka policijskog službenika UL, kao i podnijetih u spis materijalnih dokaza – zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu na ime okrivljenika iz kojeg je razvidna očitana koncentracija alkohola od 0,53 g/kg, a koji zapisnik je okrivljenik vlastoručno potpisao.

Naime, policijski službenik UL detaljno je opisao postupanje prema okrivljeniku predmetne zgode, od samog zaustavljanja okrivljenika, njegovog alkotestiranja, a koji iskaz se podudara s materijalnom dokumentacijom u spisu, naročito sa zapisnikom o ispitivanju prisutnosti alkohola od 24. ožujka 2026., koji zapisnik je okrivljenik potpisao bez primjedbi.

7. Budući da je okrivljenik u svojoj obrani priznao da je konzumirao alkohol, međutim osporio je da bi od 2 piva od 0,5 l imao toliku koncentraciju alkohola, sud je izvršio uvid u ovjernicu Državnog zavoda za mjeriteljstvo koja se odnosi na mjerni uređaj “Dräger” ARSC-0186 s lista 10 spisa, kojim je kod okrivljenika mjerena koncentracija alkohola. Iz predmetnog izvješća razvidno je da mjerni uređaj zadovoljava mjeriteljske zahtjeve određene Pravilnikom o mjeriteljskim zahtjevima za uređaje kojima se mjeri udio etilnog alkohola u izdanu ispitanika s datumom ovjere 4. srpnja 2025. i valjanošću ovjere 31. srpnja 2026. Stoga sud nije prihvatio obranu okrivljenika u dijelu u kojem osporava koncentraciju alkohola jer je takva obrana po stavu suda iskonstruirana radi izbjegavanja prekršajne odgovornosti.

Naime, okrivljenik je nedvojbeno konzumirao alkohol, što je i sam u obrani naveo, a na zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola nije imao nikakvih primjedbi i prihvatio je ispitivanje. Okrivljenik, ukoliko je u tom trenutku smatrao da koncentracija koja mu je izmjerena alkometrom nije točna, odnosno da ista ne može biti tolika od konzumacije 2 piva od 0,5 l, mogao je tražiti od policijskih službenika da ga odvedu u zdravstvenu ustanovu na liječnički pregled te na uzimanje krvi i urina radi analize, a kako bi se utvrdila točna koncentracija alkohola u krvi. No, isto nije tražio već je zapisnik potpisao bez primjedbi.

8. Stoga, okolnosti koje okrivljenik iznosi u svojoj obrani ne mogu ga ekskulpirati za učinjeni prekršaj te mu navedene okolnosti ne daju za pravo da protupravno postupa posebice iz razloga jer je na temelju čl. 199. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama decidirano propisano da vozač vozila ne smije upravljati vozilom na cesti niti početi upravljati vozilom ako je pod utjecajem droga ili lijekova ili ako u krvi ima alkohola iznad 0,50 g/kg odnosno odgovarajući iznos miligrama u litri izdahnutog zraka.

9. Okrivljenik kao sudionik u prometu morao je biti svjestan činjenice da konzumiranjem alkoholnog pića ima u organizmu alkohol, a koja prisutnost alkohola je i nedvojbeno utvrđena pomoću alkometra marke “Dräger”, stoga zbog prisutnost i alkohola u organizmu nije smio započeti upravljati vozilom kad je prethodno konzumirao alkoholna pića, a budući da je tako postupio, svojim ponašanjem počinio je prekršaj iz čl. 199. st. 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama za koji prekršaj je decidirano propisano da će se novčanom kaznom od 390,00 do 660,00 eura kazniti za prekršaj vozač ako ima u krvi alkohola iznad 0,50 g/kg do 1,00 g/kg odnosno odgovarajući iznos miligrama u litri izdahnutog zraka.

10. Slijedom iznijetog odlučeno je okrivljenika proglasiti krivim jer je ponašanje okrivljenika rezultat njegove krivnje te mu se izriče minimalna novčana kazna propisana za taj prekršaj, imajući u vidu da učinjenim prekršajem nisu nastale teže posljedice, a također imajući u vidu u skladu s čl. 36. st. 2. Prekršajnog zakona sve olakotne okolnosti kao i uzimajući u obzir imovinsko stanje, a što je sve imalo utjecaja na visinu izrečene novčane kazne.

11. Kao olakotna okolnost uzela se u obzir činjenica što okrivljenik dosada nije evidentiran kao počinitelj prekršaja, kao i njegove imovinske prilike, dok se za otegotnu okolnost uzela u obzir težina prekršaja i njegove posljedice te stupanj odgovornosti, kao i činjenica da se radi o težoj povredi propisa o sigurnosti prometa na cestama - upravljanje vozilom pod utjecajem alkohola od 0,53 g/kg te je time doveo u potencijalu opasnost kako sebe tako i druge sudionike u prometu.

12. Kazna je individualizirana, primjerena je djelu i počinitelju imajući u vidu objektivne i subjektivne okolnosti slučaja, stoga se smatra da će ista postići svrhu kažnjavanja, te da će ista utjecati na počinitelja kao i ostale da ubuduće ne čine prekršaje.

13. Okrivljeniku se ne izriče zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom „B“ kategorije u trajanju od jedan mjesec iz razloga što učinjenim prekršajem u konkretnom slučaju nisu nastale teže posljedice te se stoga očekuje da će se i bez izricanja zaštitne mjere zabrane upravljanja motornim vozilom „B“ kategorije postići svrha kako u općem tako i u posebnom smislu.

14. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 139 st. 3. u vezi čl. 138. st. 1. Prekršajnog zakona, u svezi s čl. 152. ZKP-a i toč. I. Rješenja o određivanju paušalnog iznosa za troškove kaznenog postupka te su isti odmjereni u paušalnom iznosu srazmjerno složenosti postupka dok je trošak upotrebe alkotesta i putni trošak svjedoka okrivljenik svojim postupanjem prouzročio pa ih je zbog toga dužan nadoknaditi.

U Varaždinu 11. rujna 2026.

Sutkinja

Nada Šumiga

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude na temelju čl. 244. st. 1. Prekršajnog zakona žalba nije dopuštena.

Presuda se dostavlja:

1. okrivljeniku: VL, [adresa]

2. tužitelju: PU varaždinska, Policijska postaja Novi Marof, Franjevačka ulica 1

3. za spis

Nakon pravomoćnosti:

1. PU varaždinska, Policijska postaja Novi Marof, Franjevačka ulica 1 – PE