Republika Hrvatska
Upravni sud u Zagrebu
Zagreb, Avenija Dubrovnik 6
Poslovni broj: Us I-3917/2025-10
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Upravni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Janji Topol Krneta, uz sudjelovanje zapisničarke Branke Crnogorac, u upravnom sporu I. tužitelja ZZ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i II. tužitelja Hrvatskog sveučilišnog sindikata, Zagreb Borongajska cesta 83, OIB:07519111827, koje zastupa opunomoćenik Goran Devrnja, odvjetnik u Zagrebu, Vrbani 15, protiv tuženika Sveučilišta u Zagrebu, Fakulteta hrvatskih studija, Zagreb, Borongajska cesta 83D, OIB:99454315441, radi izbora članova u fakultetsko vijeće, 11. rujna 2026.,
r i j e š i o j e
I Tužba se odbacuje.
II Odbacuje se prijedlog tužitelja za odgađanje izvršenja zaključka Sveučilišta u Zagrebu, Fakulteta hrvatskih studija, KLASA:640-01/25-2/0016, URBROJ:380- 1/1-25-0009 od 22. rujna 2025.
III Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora u cijelosti kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Tužitelji su 3. listopada 2025. podnijeli tužbu radi poništenja zaključka Sveučilišta u Zagrebu, Fakulteta hrvatskih studija, KLASA:640 -01/25-2/0016, URBROJ:380-1/1-25-0009 od 22. rujna 2025. kojim se utvrđuje da su u IV. saziv Fakultetskoga vijeća u mandatnom razdoblju od 1. listopada 2025. izabrani u zaključku poimence navedeni članovi i njihovi zamjenici.
2. Tužitelji u tužbi navode da je dana 22. rujna 2025. održana nezakonita 104. sjednica Fakultetskog vijeća Fakulteta hrvatskih studija kao i „sastanak zaposlenika ustrojbenih jedinica“ na kojima je donesen predmetni zaključak. Navode da je sjednica bila nezakonita jer vršitelj dužnosti dekana nije zakonito imenovan. Ističu kako je iz dostavljenog zapisnika 51. sjednice Vijeća odsjeka za povijest vidljivo da na istoj nikada nije odlučivano o nikakvim kandidatima za Fakultetskog vijeća koje dolazi iz “kvote“ Vijeća odsjeka za povijest. Nadalje, tužitelji ističu kako ne postoji nikakav zapisnik niti izvješće nikakvih „sastanka zaposlenika ustrojbenih jedinica“, a temeljem kojih bi onda bio donesen predmetni zaključak. Tužitelji tvrde da se radi o nepostojećem, fiktivnom sastanku, odnosno sastanku koji se nikada nije dogodio te da ne postoji niti kandidacijska lista, niti zapisnik o glasovanju ili vođenju predmetnog sastanka. Predlažu poništiti zaključak tuženika.
3. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da su netočni navodi tužitelja da je obnašatelj dužnosti dekana tuženika KZ, nezakonito imenovan, budući da Odluka Senata Sveučilišta u Zagrebu od 15. listopada 2024. kojom je izv. prof. dr. sc. KZ imenovan obnašateljem dužnosti dekana tuženika nikad nije pobijana, te je ista donesena temeljem članka 53. stavka 6. Statuta Sveučilišta, kojim je propisano da će, ako vijeće sastavnice u propisanom roku ne imenuje obnašatelja dužnosti dekana, istog imenovati Senat na rektorov prijedlog. Ističe da tužitelji traže poništenje postupovnih odluka, što temeljem članka 4. stavka 3. Zakona o upravnim sporovima (dalje: ZUS) nije dopušteno. Nadalje, ukazuje da se pobijanim zaključkom ne odlučuje o pravima i pravnim interesima tužitelja, niti ZZ, niti Sindikata Hrvatskog sveučilišnog sindikata. Dodatno, navodi da Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (dalje: ZVOZD) u članku 5.stavku 3. propisuje da se na postupak kojim se odlučuje o pravima i obvezama nastavnika, znanstvenika, suradnika i studenata primjenjuju odredbe zakona kojim je uređen opći upravni postupak. S tim u vezi, ukazuje da Zakon o općem upravnom postupku (dalje: ZOUP) u članku 77. stavku 5. propisuje da se protiv zaključka ne može izjaviti žalba već se može pobijati žalbom protiv rješenja kojim se rješava o upravnoj stvari, a to je u ovom slučaju točka 2. tužbenog zahtjeva kojom se traži poništenje Odluke o izboru pročelnika Odsjeka za povijest, koje pobijan je je odlukom ovog suda izdvojeno u posebni postupak pod brojem Us I-3918/25. Predlaže odbaciti tužbeni zahtjev.
4. Tužba nije dopuštena.
5. Odredbom članka 3. stavka 1. točke 1. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine broj: 36/24, 39/26) propisano je da je predmet upravnog spora ocjena zakonitosti pojedinačne odluke kojom je javnopravno tijelo odlučilo o pravu, obvezi ili pravnom interesu stranke u upravnoj stvari (upravni akt) protiv koje nije dopušteno izjaviti redovni pravni lijek, a točkom 2. ocjena zakonitosti postupanja javnopravnog tijela iz područja upravnog prava kojim je povrijeđeno pravo, obveza ili pravni interes protiv kojeg nije dopušteno izjaviti redovni pravni lijek.
Prema odredbi članka 18. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima tužitelj je fizička ili pravna osoba koja smatra da su joj prava i pravni interesi povrijeđeni pojedinačnom odlukom, postupanjem javnopravnog tijela odnosno propuštanjem donošenja pojedinačne odluke ili postupanja javnopravnog tijela u zakonom propisanom roku ili sklapanjem, raskidom ili izvršavanjem upravnog ugovora.
Odredbom članka 46. stavka 1. točke 2. i 7. Zakona o upravnim sporovima propisano je da će sud rješenjem odbaciti tužbu, jer ne postoje pretpostavke za vođenje spora ako utvrdi da se pojedinačnom odlukom, postupanjem ili upravnim ugovorom ne dira u pravo ili pravni interes tužitelja ili ako je tužba podnesena u stvari koja ne može biti predmet upravnog spora.
Sukladno odredbi članka 19. stavka 1. Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti („Narodne novine“, broj: 119/22) sastav fakultetskog odnosno akademijskog vijeća, izbor članova ovoga vijeća i mandat uređuju se statutom fakulteta odnosno umjetničke akademije.
Odredbom članka 28. Statuta Fakulteta hrvatskih studija (pročišćeni tekst od 18. siječnja 2021. propisano je da je Fakultetsko vijeće stručno tijelo Fakulteta i predstavničko tijelo fakultetske zajednice koje upravlja Fakultetom. Članovi Fakultetskoga vijeća jesu predstavnici nastavnoga i znanstvenoga osoblja izabrani u vijećima ustrojbenih jedinica u kojima su zaposleni po načelu razmjerne zastupljenosti tako da se na svakih započetih deset zaposlenika bira jedan predstavnik, predstavnici studenata svih razina i to 15 % od ukupnoga broja članova Fakultetskoga vijeća, predstavnik zaposlenika u Dekanatu, po službi: Dekan, prodekani, pročelnici odsjeka, predstojnici Znanstvenoga zavoda i Knjižnice te voditelji centara u statusu ustrojbenih jedinica.
6. Budući da je upravni akt, sukladno prethodno citiranom zakonskom propisu, akt kojim tijelo iz članka 2. stavak 2. Zakona o upravnim sporovima, dakle tijelo državne uprave i drugo državno tijelo, tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravna osoba koja ima javnu ovlast i pravna osoba koja obavlja javnu službu (pružatelj javnih usluga), rješava u upravnoj stvari o stanovitom pravu, obvezi ili pravnom interesu fizičke i pravne osobe, ističe se da u konkretnom slučaju osporavani zaključak ne predstavlja upravni akt, jer se tim zaključkom ne izvršavanju taksativno zakonom povjerene javne ovlasti tuženika, već se radi o postupku imenovanja članova Fakultetskog vijeća, koje je u samoupravnom djelokrugu tuženika.
U konkretnom slučaju, tuženik je pravna osoba kojoj su povjerene točno određene javne ovlasti, pa se stoga tuženik samo prilikom izvršavanja zakonom izričito povjerenih javnih poslova treba smatrati javnopravnim tijelom. Budući da odluke koje se odnose na unutarnji ustroj tuženika nisu donesene u izvršavanju javnih ovlasti , tuženik se kod donošenja takve vrste odluka ne može smatrati javnopravnim tijelom.
7. Nadalje, pobijanim zaključkom nije se odlučivalo o pravu ili obvezi bilo kojeg od tužitelja, dok interes za sudjelovanjem u upravnom sporu ne može biti bilo kakav, već mora biti pravni. Stoga prema mišljenju ovog suda predmetnim zaključkom tuženika se ne dira u pravo ili pravni interes tužitelja.
8. Kako je člankom 46. stavkom 1. točkom 2. i 7. Zakona o upravnim sporovima, propisano da će sud rješenjem odbaciti tužbu, jer ne postoje pretpostavke za vođenje spora ako utvrdi da se pojedinačnom odlukom, postupanjem ili upravnim ugovorom ne dira u pravo ili pravni interes tužitelj, ili ako je tužba podnesena u stvari koja ne može biti predmet upravnog spora, valjalo je temeljem citirane odredbe Zakona o upravnim sporovima, odlučiti kao u točki I. izreke.
9. O trošku upravnog spora sud je odlučio na temelju članka 147. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima kojim je propisano da stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora.
10. Pri odbacivanju tužbe, ne postoji pravna osnova za meritorno razmatranje prijedloga za odgodni učinak, pa je odlučeno kao u točki II. ovog rješenja.
Zagreb, 11. rujna 2026.
Sutkinja:
Janja Topol Krneta
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave rješenja.
Dna:
1. Tužiteljima
2. Tuženiku
3. U spis
