Republika Hrvatska

Županijski sud u Karlovcu

Karlovac

Gž Zk-12/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Karlovcu, po sucu toga suda Vesni Stokrp, kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagatelja PĐ, OIB. 06309812709, Glogovac, Ulica Stjepana Radića 78, zastupanog po punomoćnici Sanji Godek - Glavina, odvjetnici u Koprivnici, povodom prijedloga za otvaranje pojedinačnog zemljišnoknjižnog ispravnog postupk, odlučujući o žalbi predlagatelja protiv rješenja Općinskog suda u Koprivnici, Zemljišnoknjižnog odjela, poslovni broj Z-2694/2025-6 od 24. srpnja 2025., dana 11. rujna 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se kao neosnovana žalba predlagatelja te se rješenje Općinskog suda u Koprivnici, Zemljišnoknjižnog odjela, poslovni broj Z-2694/2025-6 od 24. srpnja 2025. potvrđuje.

II. Određuje se upis brisanja zabilježene žalbe pod brojem Z-2694/2025-8 (Z- 4734/2025), te brisanje zabilježbe odbačenog prijedloga.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem Općinskog suda u Koprivnici, Zemljišnoknjižnog odjela, poslovni broj Z-2694/2025-6 od 24. srpnja 2025. pod točkom I. izreke odbačen je kao nepotpun prijedlog za otvaranje pojedinačnog zemljišnoknjižnog ispravnog postupka koji je podnesen 20. ožujka 2025., a radi ispravka upisa na kč. br. [katastarska čestica] vinograd u Glogovečkom brdu od 207 čhv, koji dolazi upisan u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Pod točkom II. izreke zabilježeno je odbacivanje nepotpunog prijedloga te je naložena provedba zabilježbe odbačenog prijedloga zemljišnoknjižnom odjelu tog suda, dok je pod točkom III. izreke odlučeno da će se zabilježba odbačenog prijedloga iz točke II. izreke tog rješenja brisati po službenoj dužnosti po pravomoćnosti rješenja.

2. Pravovremeno podnesenom žalbom to rješenje pobija predlagatelj. U žalbi navodi kako je na okolnost posjedovanja nekretnine predložio saslušanje svjedoka što bi sudu trebalo biti dovoljno da odobri otvaranje postupka za predloženu česticu. Ističe kako je upisani zemljišnoknjižni vlasnik preminuo, što je i naveo u prijedlogu, kao i što je istakao da tu nekretninu nije nikada suposjedovao s njime kao ni s upisanim posjednikom. Upire kako se u zemljišnoknjižnom pojedinačnom postupku sa iskazima stranaka i svjedoka i identifikacijom čestice dokazuje vlasništvo koje nije upisano, smatra da je sud trebao dozvoliti pokretanje postupka i vidjeti da li predlagatelj posjeduje cijelu nekretninu ili njenu polovinu, kako su njegovi prednici nesmetano posjedovali cijelu nekretninu i nitko im nije osporavao posjed i vlasništvo, jasno je da su kupili cijelu nekretninu u polovici knjižnog, a u drugoj polovici izvanknjižnog vlasništva. Smatra kako je u ovoj vrsti postupka potrebno saslušati najmanje dva svjedoka koji iskazima dokazuju tko nesmetano posjeduje nekretninu. Predlaže žalbu usvojiti, ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti na ponovni postupak i odlučivanje te naložiti brisanje zabilježbe odbačenog prijedloga.

3. Žalba nije osnovana.

4. Iz stanja spisa proizlazi da je predlagatelj prijedlogom podnesenim 20. ožujka 2025. tražio pokretanje i otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka u odnosu na nekretnine naznačene u izreci ovog rješenja (kč. br. [katastarska čestica] od 207 čhv upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]). Predlagatelj je uz prijedlog dostavio zemljišnoknjižni izvadak, prijepis posjedovnog lista, te je predložio izvesti dokaz saslušanjem svjedoka i vlastitim saslušanjem.

5. Rješenjem broj Z-2694/2025-2 od 4. travnja 2025. prvostupanjski sud je pozvao predlagatelja da dopuni prijedlog na način da dostavi isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog zemljišnoknjižnog ispravnog postupka, odnosno isprave kojima se dokazuje osnovanost prijedloga za predmetne nekretnine, ovo u skladu s odredbom iz članka 209. stavak 4. Zakona o zemljišnim knjigama (Narodne novine broj 63/2019., 128/2022., 155/2023. i 127/2024. – dalje: ZZK), a ujedno je upozorio predlagatelja na pravne posljedice nepostupanja po traženju suda u smislu odredbe iz članka 118. stavak 6. ZZK.

6. Pravilno je prvostupanjski sud zaključio kako je prijedlog za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka neuredan.

7. Prema odredbi iz članka 208. stavak 1. ZZK pojedinačni ispravni postupak je poseban zemljišnoknjižni postupak u kojem se ispravljaju zemljišnoknjižni upisi i koji se prema članku 209. stavak 1., 2. i 4. provodi kada postoji opravdani razlog. Pojedinačni ispravni postupak pokreće se na prijedlog osobe koja ima pravni interes za njegovo vođenje, a u prijedlogu za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka treba biti točno označeno u kojem se smislu zahtijeva ispravljanje zemljišnoknjižnog uloška, koji bi se zemljišnoknjižni upisi u tom ulošku, kako i u čiju korist trebali ispraviti, činjenice na kojima se prijeldog temelji (npr. temelj stjecanja, povijest stjecanja i sl.), zatim uz prijedlog se može podnijeti nacrt ispravljenog zemljišnoknjižnog uloška, a u prijedlogu iz stavka 1. ovog članka treba priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka odnosno isprave kojima se dokazuje osnovanost prijedloga (npr. isprave o prijenosu ili osnivanju knjižnih prava u korist podnositelja prijedloga koji ne ispunjavaju sve pretpostavke za valjanost tabularne isprave, izvatci iz katastra zemljišta o posjedniku nekretnina, javnoovjerovljene izjave zemljišnoknjižnih vlasnika ili njegovih nasljednika kojima se potvrđuje pravo predlagatelja i sl.) (stavak 2. i 4.).

8. Dakle, iz citirane zakonske odredbe proizlazi da je pojedinačni ispravni postupak takav postupak koji se temelji na ispravama iz kojih proizlazi vjerojatnost da predlagatelju takvog postupka pripada pravo koje nije upisano u njegovu korist i radi čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, odnosno da zemljišnoknjižni pojedinačni ispravni postupak nije postupak u kojem će se provoditi dokazni postupak na način da se saslušavaju svjedoci i utvrđuju činjenice (koje se inače utvrđuju u parničnom postupku), a što se odnosi na utvrđenje pretpostavki za stjecanje vlasništva dosjelošću na što predlagatelj u svom prijedlogu i sada u žalbi i upire.

9. U konkretnoj situaciji javne isprave koje su predložene po predlagatelju uz prijedlog za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka ne upućuju u stupnju vjerojatnosti da predlagatelju pripada knjižno pravo koje predlaže upisati u zemljišnu knjigu, obzirom iz činjeničnog substrata prijedloga proizlazi da se prijedlog za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka u biti temelji na pravnoj osnovi dosjedanja, a ni isprave koje su priložene po predlagatelju nakon poziva prvostupanjskog suda za dopunu prijedloga i po stajalištu ovog drugostupanjskog suda ne ukazuju na opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka .

10. Slijedom svega navedenog budući je zemljišnoknjižni redovni postupak strogo formalni postupak u kojem se upisi mogu provoditi samo na temelju isprave koje na nedvojbeni način dokazuju određene činjenice, a koje činjenice nisu opravdane predloženom dokumentacijom predlagatelja to je i po stajalištu ovog suda osnovano odbačen prijedlog za provođenje pojedinačnog ispravnog postupka.

11. Stoga je, na temelju odredbe iz članka 149. stavak 3. ZZK žalbu valjalo odbiti kao neosnovanu, te pobijanu odluku potvrditi i istodobno odrediti upis brisanja zabilježene žalbe kao i brisanje zabilježbe odbačenog prijedloga.

U Karlovcu 11. rujna 2026.

Sudac

Vesna Stokrp