Posl. broj: Ovr-821/2026-2
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U ZLATARU
Zlatar, Trg slobode 14A
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Općinski sud u Zlataru po sucu Damiru Čižmeku kao sucu pojedincu, u ovršnoj stvari ovrhovoditeljice Hrvatske radiotelevizije, OIB: 68419124305, Prisavlje 3, Zagreb, protiv ovršenice KV, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćniku Vladimiru Popoviću, odvjetniku iz Žminja, radi naplate novčane tražbine ovrhom na novčanim sredstvima ovršenika, 11. rujna 2026.
r i j e š i o j e
O d b a c u j e s e prijedlog ovršenice za obustavu ovrhe na novčanim sredstvima ovršenika na temelju rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika Đurđice Pozaić iz Zlatara poslovni broj: Ovrv-2400/2013 od 1. srpnja 2013. i nalaganje Financijskog agenciji da iz očevidnika o nemogućnosti osnova za plaćanje izvrši brisanje navedene osnove za plaćanje.
Obrazloženje
1. Ovršenica je 10. rujna 2026. podnijela prijedlog za obustavu ovrhe. Navodi da je na temelju prijedloga ovrhovoditelja donijeto rješenje o ovrsi posl. broj: Ovrv- 2440/2013 od 1. srpnja 2013., koje je postalo pravomoćno i ovršno 30. srpnja 2013. Navedeno rješenje zavedeno je u Očevidniku neizvršenih osnova za plaćanje koji se vodi kod Financijske agencije pod rednim brojem 11. Rješenje je bilo zavedeno u Očevidniku 7. kolovoza 2013., međutim istekom 3 godine FINA je prestala s izvršavanjem osnove. Tvrdi da je u cijelosti podmirila rečeni dug, međutim, ukoliko postoje novčana potraživanja ovrhovoditelja, ističe da je ovršnim zakonom propisano da će se ovrha obustaviti ukoliko se utvrdi da je ovršna isprava bez učinka, dok je Zakonom o obveznim odnosima propisano da u odnosu na pravomoćne odluke zastara nastupa za 10 godina. Iako ovrhovoditelj nakon 2016.godine nije podnosio nove prijedloge Financijskoj agenciji i nije tražio da se ovrha ponovno uvrsti u očevidnik ovrha, rješenje o ovrsi i dalje egzistira, čime postupak ovrhe nije pravomoćno okončan niti je obustavljen budući da postoji pravomoćna odluka na temelju koje ovrhovoditelj može ponovno pokrenuti ovrhu na novčanim sredstvima ovršenice. Nadalje i Europski sud za ljudska prava smatra da duljina trajanja postupka narušava članak 6 Konvencije. Svi postupci moraju imati „razumni rok“ što dovodi do toga da države ugovornice moraju organizirati svoje pravne sustave na način da se omogući ispunjenje te odredbe stoga sud polazi od načela: svaki postupak mora imati svoj početak i svoj kraj, što znači da ovrha ne može trajati vječno i ako država dopusti da ovršni postupak traje desetljećima, ona krši konvenciju. Iz tog načela Europski sud dalje razrađuje 3 načela a) načelo razumnog roka –u presudi Cocchirella protiv Italije sud je naglasio da pretjerano dugi postupci sami po sebi nanose štetu i da država mora osigurati mehanizme koji sprečavaju beskonačno trajanje sporova b) dužnost posebne skrbnosti – u presudi Furat protiv Grčke sud je naveo da svako vječno produljenje duga bez konkretnih rezultata naplate može se smatrati povredom prava na suđenje u razumnom roku i c) pravna sigurnost – ako zakoni dopuštaju da postupci traju zauvijek, to narušava legitimno očekivanje građana da će njihovi pravni odnosi biti riješeni u predvidivom vremenu Glede svega navedenog ovršenik ima pravni interes da se okonča ovršni postupak koji je pokrenut 2009.godine, stoga se predlaže da se nakon provedenog postupka donose slijedeće rješenje:
"1. Obustavlja se ovrha – općenito na imovini ovršenika koja ovrha je određena na temelju rješenja o ovrsi pod posl. br. Ovrv-2400/2013 od dana 01.07.2013. godine donijeto od strane Javnog bilježnika Đurđice Pozaić iz Zlatara.
2. Nalaže se Financijskoj agenciji, da po pravomoćnosti ovog rješenja, iz očevidnika o nemogućnosti osnova za plaćanje, izvrši brisanje rješenja o ovrsi pod posl br. Ovrv- 2440/2013 od 01.07.2013.g. donijeto od strane Javnog bilježnika Đurđice Pozaić, a koje rješenje je zaprimila dana 07.08.2013.g. od strane ovrhovoditelja HRT.
2. Prijedlog je nedopušten.
3. Naime, iz prijedloga za obustavu ovrhe i priloženih isprava proizlazi da je ovrha općenito na imovini ovršenice radi naplate novčane tražbine određena rješenjem o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika Đurđice Pozaić iz Zlatara poslovni broj: Ovrv-2400/2013 od 1. srpnja 2013. te da je to rješenje postalo pravomoćno i ovršno 30. srpnja 2013., a koju je ovrhovoditelja podnio na naplatu Financijskoj agenciji 7. kolovoza 2013. te je u Očevidniku svih osnova za plaćanje bez specifikacije naplate zavedena pod brojem 11., uz napomenu da se ovrha ne provodi radi utvrđene nemogućnosti izvršenja (čl. 12. Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima.
4. Ovršenica i sama navodi da je Financijska agencija prestala s izvršavanjem osnove te da ovrhovoditeljica nakon 2016. nije ponovno podnosila osnovu na naplatu i tražio da se ovrha ponovno uvrsti u Očevidnik.
5. Sukladno navedenom, sasvim je jasno da nije moguće obustaviti ovrhu koja se ne provodi.
6. Naime, radilo se o izvansudskog ovrsi sukladno odredbama čl. 284. Ovršnog zakona ("Narodne novine", br. 112/2012. i 25/2013., dalje: OZ) te odredbama Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima ("Narodne novine", br. 91/2010. i 112/2012., dalje: ZPONS/2010.) važećim u vrijeme podnošenja pravomoćnog rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave. na naplatu.
7. Sukladno tome, ne radi se o sudskoj ovrsi pa nije moguće primijeniti odredbu čl. 72. st. 1. OZ-a o obustavi ovrhe, a na koju ovršenica sadržajnom upućuje jer ni tom, ni bilo kojom drugom odredbama OZ-a ili ZPONS/2010., nije propisano ovlaštenje suda da obustavlja izvansudsku ovrhu.
8. Osim toga, prema odredbi čl. 12. st 1. Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima ("Narodne novine", br. 68/2018., dalje ZPONS) koji je stupio na snagu 4. kolovoza 2018., ako se tražbina iz osnove za plaćanje ne naplati od ovršenika fizičke osobe u roku od tri godine od primitka u Agenciju, nakon što po toj osnovi nije bilo nikakvih naplata posljednjih šest mjeseci uzastopno s računa tog ovršenika, Agencija prestaje s izvršavanjem te osnove za plaćanje za ovršenika iz osnove za plaćanje za kojeg su zadovoljeni navedeni uvjeti.
9. Prema odredbi čl. 33. st. 1. ZPONS-a, agencija je dužna u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ovog Zakona prestati izvršavati osnove za plaćanje koje na dan stupanja na snagu ovog Zakona ispunjavaju uvjete iz članka 12. stavka 1. ovog Zakona.
10. Prema odredbi čl. 10. st. 1. Pravilnika o načinu i postupku provedbe ovrhe na novčanim sredstvima ("Narodne novine", br. 71/2018, dalje: PNPPO), kada Agencija utvrdi nemogućnost izvršenja osnove za plaćanja za ovršenika fizičku osobu sukladno odredbi članka 12. stavka 1. Zakona, Agencija prestaje s izvršavanjem te osnove za plaćanje i pohranjuje je do ispunjenja uvjeta za njeno uništenje sukladno odredbi čl. 21. Zakona.
11. Prema odredbi čl. 21. st. 1. ZPONS-a, Agencija je dužna čuvati osnovu za plaćanja tri godine od dana kada je tražbina za koju je zatražena ovrha na temelju osnove za plaćanje naplaćena u cijelosti, odnosno od dana kada je Agencija prestala provoditi ovrhu radi obustave, na zahtjev ovrhovoditelja ili na temelju posebnog propisa kojim se uređuje prestanak provedbe ovrhe u odnosu na pojedinu osnovu za plaćanje. Prema stavku 2. tog članka, ovrhovoditelj ili ovršenik kada je ovlašten na temelju zakona može u roku iz stavka 1. ovog članka od Agencije zatražiti vraćanje osnove za plaćanje, a prema stavku 3, ako ovrhovoditelj ili ovršenik ne zatraži vraćanje osnove za plaćanje, Agencija je može uništiti.
12. Dakle, prema navedenim odredbama Agencija sama "prestaje izvršavati" osnovu za plaćanje čim se steknu zakonski uvjeti (što i sama ovršenica navodi da je Agencija prestala 28. ožujka 2017.) te niti jednom odredbom ZPONS-a niti OZ-a, nije propisano da bi sud u ovom slučaju trebao donositi rješenje o obustavi ovrhe pri čemu treba ponoviti da se odredbe čl. 72. OZ-a odnose na obustavu sudske, a ne izvansudske ovrhe.
13. Činjenica da pravomoćno rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave još uvijek postoji ne znači da bi sud bio ovlašten obustavljati ovrhu (koja se ni ne provodi) kako to predlaže ovršenica.
14. Tek ukoliko ovrhovoditeljica temeljem navedenog rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ponovno od Agencije zatraži naplatu, ovršenica može, sukladno odredbi čl. 284. st. 5. Ovršnog zakona ("Narodne novine", br. 111/2012., 25/2013., 93/2014., 55/2016., 73/2017., 131/2020., 114/2022. i 6/2024.) podnijeli žalbu nakon proteka roka (u kojoj može istaknuti i žalbeni razlog nastupanja zastare tražbine o kojoj je odlučeno ovršnog ispravom), zastražiti od suda da odgodi ovrhu, odnosno pred njime poduzeti druge radnje na koje bi inače bila ovlaštena tijekom sudske ovrhe.
15. Sukladno navedenom, riješeno je kao u izreci.
U Zlataru 11. rujna 2026.
S u d a c:
Damir Čižmek
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog je rješenja dopuštena žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u roku od 8 dana.
DNA:
1. punomoćniku ovršenice Vladimiru Popoviću, odvjetniku iz Žminja
