Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Gundulićeva 27

Split

Poslovni broj: Pn-1486/24-24

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sutkinji tog suda Marini Lovrić, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužiteljice JE, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po punomoćniku Mirku Butoroviću, odvjetniku u Splitu, protiv tuženika CROATIA OSIGURANJE d.d., OIB 26187994862, Zagreb, Vatroslava Jagića 33, zastupana po generalnoj punomoćnici HE, radi naknade štete, nakon glavne, usmene i javne rasprave, održane i zaključene dana 8. lipnja 2026. u prisutnosti punomoćnika tužiteljice i generalne punomoćnice tuženika, dana 11. rujna 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku CROATIA OSIGURANJE d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB : 26187994862, na ime naknade štete tužiteljici JE, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplatiti iznos od ukupno 3.126,00 EUR, sa zateznom kamatom, tekućom na iznos od :

- 3.000,00 EUR, od 21. lipnja 2026. do isplate ;

- 126,00 EUR, 11. rujna 2026. do isplate

po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana, dok se u preostalom dijelu tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan.

II. Nalaže se tuženiku da tužiteljici naknadi parnični trošak 1.850,00 EUR, sa zateznom kamatom, tekućom od 11.rujna 2026. do isplate, po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi od 17. rujna 2024. navodi da je 21. prosinca 2023. u svojstvu pješaka zadobila teške tjelesne ozljede u prometnoj nesreći koja se zbila u Splitu u Ulici Hrvatske mornarice 10, prilikom prelaska obližnjeg pješačkog prijelaza. Na nju je naletio PE kao vozač osobnog vozila o čemu je nadležna Postaja prometne policije izdala potvrdu. Podnesena je kaznena prijava budući nije prilagodio brzinu na način da može zaustaviti svoje vozilo da bi propustio pješake koji su već stupili na pješački prijelaz. Pretrpjela je tešku tjelesnu ozljedu-višestruki prijelom lijeve potkoljenice te je odmah nakon prometne nesreće hitno prebačena na hitni bolnički prijam KBC-a Split. Nosila je gips 10 dana zbog natečenosti, na ortopediji i trAumatologii KBC-a Split bila je od 2. siječnja do 6. siječnja 2024. gdje je zbog prijeloma operirana u području nožnog zgloba . Postavljena joj je titanska trećinska pločica sa 7 provrta i 6 vijaka, stabilizirano titanskom K-žicom i priteznim vijkom sa podložnom pločicom uz dren, šavove i prevoje. trpjela je bolove, nije se mogla kretati i oslanjala se na pomoć ukućana. Samohrana je majka. Sve to je utjecalo na njezino psihičko stanje. Išla je i kod psihijatra i konstatirane su joj brojne psihičke poteškoće. Imale je bolove i otežano kretanje, pa je 4. travnja pristupila u polikliniku MEDIHELP da bi ponovno boravila od 13. do 17. svibnja 2024. na KBC-u Split, Klinici za kirurgiju, Zavodu za ortopediju i traumatologiju radi reoperacije u području lijevog nožnog zgloba. Potom hodanje na štakama , redovito previjanje i skidanje šavova po proteku 10 dana od operacije uz obaveznu fizikalnu terapiju.

1.1. Zbog navedenog obratila se tuženiku radi isplate 53.990,00 EUR-a, no tuženik joj je isplatio 5.990,00 EUR-a od čega 4.800,00 EUR-a na ime naknade neimovinske štete i 1.190,00 EUR-a na ime imovinske štete uz odbijanje plaćana računa za liječenje u privatnim medicinskim ustanovama. Tužbom tražid a joj tuženik isplati 57.720,00 EUR od čega 30.200,00 EUR-a na ime naknade za pretrpljenu neimovinsku šteteu, 200,00 EUR-a za uništenu odjeću te za tuđu pomoć i njegu i naknadu troškova liječenja iznos od 24.750,00 EUR-a uz zatezne kamate.

2. Tuženik, u odgovoru na tužbu ne osporava pasivnu legitimaciju dok osporava osnova daljnjeg potraživanja jer smatra da u isplaćenom iznosu od 5.990,00 EUR da je pravično odmjerena odšteta tužiteljice. U odnosu na potraživanje naknade štete s osnove povrede prava osobnosti kao i naknadi štete na ime tuđe pomoći i njege da se radi o predimenzioniranom i neralnom traženju tužiteljice. U odnosu na troškove liječenja u privatnim medicinskim ustanovama da ne postoji opravdan razlog zbog kojeg je išla privatno na liječenje te da nije time ubrzan oporavak i napravljeni su nepotrebni troškovi. Stoga traži da sud odbije tužbeni zahtjev.

3. U provedenom postupku pročitane su isprave u spisu i to: Odštetni zahtjev (str. 54- 59 spisa), Potvrda MUP-a, Postaja prometne policije Split (str. 9-10 spisa), otpusno pismo KBC-a Split (str. 11-12 spisa), fotografije (str 13-17 i 23-24 spisa), specijalistički nalaz poliklinike za psihijatriju (str. 18. spisa) , nalazi poliklinike MEDI HELP (str. 19- 20 spisa), otpusno pismo klinike za kirurgiju KBC-a Split od 17.5.2024, (str 21 spisa). nalaz KBC-a Split dr. ĆE –klinika za kirurgiju (str. 22 spisa),RTG gležnja (str. 26-27 spisa), računi MEDI HELP (str. 28-39 spisa), nalaz hitnog prijema KBC-a Split (str. 40 spisa), nalazi mEDI HELP za tužiteljicu (str. 41-42 spisa), Nalaz Poliklinike za psihijatriju (str. 43 spisa), Računi terapije radiovalom, individualne fizioterapije, (str. 44-53 spisa), Dopis CROATIA OSIGURANJA – isplata odštetnog zahtjeva (str. 70- 72 spisa), specijalistički nalaz od 24.9.2024. poliklinike za psihijatriju uz priložene fotografije(str. 97. spisa),Nalaz MEDI HELP od 31. ožujka 2025., ortopedski nalazi (str. 114-117 spisa), račun OE (str. 121 spisa), nalaz poliklinike za psihijatriju 25.9.2025. (str 122 spisa), Izveden je dokaz vještačenjem po stalnom sudskom vještaku traumatologu dr. Arsenu Paviću i fizijatru Dinku Pivalici na ročištu 2.12.2025. (str. 129-131 spisa), i Izveden je dokaz vještačenjem po stalnom sudskom vještaku psihijatru dr. Sanji Batina na ročištu 16.4.2026. (str. 148-149 spisa), saslušana je na istom ročištu tužiteljica (str. 149-150 spisa).

4. Druge dokaze sud nije provodio, jer se provođenje drugih dokaza nije ukazalo potrebnim za donošenje odluke u smislu čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; dalje: ZPP).

5. Tužbeni zahtjev tužiteljice je djelomično osnovan.

6. Među strankama nije prijeporna, pasivna legitimacija, štetni događaj i odgovornost osiguranika tuženika za nastalu štetu.

7. Prijeporna je visina tužbenog zahtjeva.

8. Na okolnost visine tužbenog zahtjeva glede neimovinske štete i potrebe tužiteljice za tuđom pomoći izveden je dokaz medicinskim vještačenjem po vještacima dr. Arsenu Paviću i fizijatru dr. Dinku Pivalici i psihijatru dr. Sanji Batina, stalnim sudskim vještacima.

8.1. Sud je saslušao tužiteljicu koja je iskazivala da je prelazila pješački prijelaz kada se nalazila na sredini naišlo je auto i pala je na pod a vozilo joj je prešlo preko gležnja. Nakon toga dolazi hitna i policija. U bolnici su joj ustanovili da su teške tjelesne ozljede te da hitno mora na operaciju jer su kosti na nozi na gležnju bile potpune rasute. Ugrađena je metalna potpora. Oporavak je bio vrlo težak. Život joj se okrenuo za 180 stupnjeva. Opravak je trajao godinu dana, prva tri mjeseca je ležala bez pomicanja. Živi u [adresa] kao udovica, ima dvije kćeri, u trenutku prometne nesreće starija je imala 19 a mlađa 13 godina. Nakon tri mjeseca ležanja u krevetu uslijedila je druga operacija nakon koje je ležala 3 mjeseca nepomična. Nakon toga kreću intenzivnije terapije da bi se oporavak ubrzao. Prvo je hodala na štake na način da nije smjela opterećivati ozlijeđenu nogu, ona je morala visiti na način da se ne oslanja na nju. Na terapije je išla privatno jer je u bolnici morala čekati na terapiju dva mjeseca. Za to vrijeme su joj pomagale kćeri po pitanju kupanja i svakodnevnih poslova, pratile su je u kupaonicu zato jer nije sama mogla. Kćeri su odrađivale svakodnevne poslove u kući. Pomagale su na način da su joj pomagale se obući i to je trajalo 9 mjeseci, kupale su je, prale robu, spremale ručak, svakodnevne poslove.

Vodila ju je starija kćer na terapije.

Sada nakon svega toga osjeća bolove u nozi, prije su bile manjeg intenziteta ali s odmakom vremena intenzitet bolova se je pojačao na način da na poslu ne može puno stajati pa je prisiljena svako malo ići na bolovanje.

Na pitanje ortopeda kod kojeg ide na kontrolu zbog čega su sada bolovi intenzivniji rekao je zbog metalne šipku u nozi i da će joj ostati trajno jer su joj kosti rasute. Zbog tog razloga da će imati trajne posljedice. Auto ne može voziti od nesreće i to zbog straha, javlja joj se panični napadaj, grče mi se ruke i noge, osjeća gubitak sa stvarnošću i derealizacija. Vratili se na posao nakon 1 godine. Ima velike strahove, jaku anksioznost i panične napadaje. Trčat ne smije i ne može, ne smije skočiti sa zidića naglo ni niz stepenice ni uz stepenice. Sve zbog konstrukcije u nozi koja može puknuti. Nakon 20 minuta hoda postaje joj teško i počinje šepati zbog bolova u ozlijeđenoj nozi.

8.2. U vezi troškova liječenja kod privatnih klinika pri općoj bolnici joj je rečeno da će čekanje dugo trajati pa je išla privatno Rekli su da nemaju odgovarajuću aparaturu.

8.3. Odjeća koja je bila na njoj u prometnoj je uništena jer mi je auto prešlo preko gležnja, uništene su joj tenisice, hlače i jakna su potrgani.

9. Iz nalaza i mišljenja stalnih sudskih vještaka dr. Arsenu Paviću i fizijatru dr. Dinku Pivalici proizlazi da na osnovu medicinske dokumentacije i kliničkog pregleda tužiteljice da je zadobila navedenu ozljedu zbog koje su ostale trajne posljedice koje smo utvrdili kliničkim pregledom. Zaostao je trajni funkcionalni deficit koji se odnosi na aktivnosti vezane za duže hodanje, hodanje uz i niz stepenice, hodanje na prstima i trčanje. Tužiteljica je doživjela povredu prava osobnosti s trajnim umanjenjem trajnih životnih aktivnosti 10%.

9.1. Liječenje je trajalo otprilike 9 mjeseci, trpjela je bolove srednjeg intenziteta u trajanju od 15 dana dok je trpjela bolove blagog intenziteta još 3 mjeseca. Bolovi blagog int. koji su se javljali periodički uklopljeni su u gore navedeni postotak trajnim umanjenjem općih životnih aktivnosti od 10%. Napominju da su mišljenje umanjenja od 10% uzeli u obzir i mogućnost promjena gležnja koja će se eventualno javljati u budućnosti.

9.2. Tužiteljici je bila potrebna tuđa njega i pomoć ukupno gledajući svaki dan po 3 sata u trajanju od 2 mjeseca a potom i još 1 mjesec svaki dan u prosjeku 2 sata dnevno.

9.3. Trpjela je nelagodu i neugodu a vezano za odlazak na hitni prijem, odlazak na fizikalnu terapiju i provođenje iste te potom pripremama za operacijske zahvate, ordiniranje lijekova i izlaganju operacijskim zahvatima. Svega toga ne bi bilo da nije doživjela predmetno ozljeđivanje.

9.4. Temeljem kliničkog pregleda utvrdili su kako u području lijevoga gležnja s vanjske strane je postoperacijski ožiljak koji je u razini kože ožiljno zacijeljen širine 3-4 milimetra, a dužine 12cm dok je s medijalne ožiljak u dijelu u depresiji i ispod razine okolne kože. Radi se o mladoj ženskoj osobi rođena 1976. koja uzimajući u obzir da sukladno svojim godinama nosi suknju a ovo naruženje blagog stupnja je vidljivo kroz cijelu godinu a posebno u ljetnim mjesecima.

9.5. U odnosu na potrebe liječenja i provođenja fizikalnih terapija u privatnim ustanovama – opravdanost računa privatnih medicinskih ustanova ističu u nalazu i mišljenju da je za navedenu ozljedu potrebna fizikalna terapija a sve se može obaviti u okviru kliničkog bolničkog centra i zavoda za fizikalnu terapiju na teret HZZO-a.

10. Iz nalaza i mišljenja stalne sudske vještakinje dr. Sanje Batina proizlazi da je u trenutku ozljeđivanja tužiteljica doživjela primarni strah jakog intenziteta u trajanju od 2 minute. Nastavio se sekundarni strah jakog intenziteta u trajanju od 4-5 dana. Potom se javio strah srednjeg intenziteta u trajanju od 20 dana, a strah blažeg intenziteta u trajanju od 3 mjeseca, a koji je uvjetovao da se tužiteljica javila psihijatrici na pregled. Ponovno se reaktivirao strah jakog intenziteta u trajanju od 2 dana prije i 2 dana poslije indiciranog drugog operativnog zahvata. Trajnih posljedica straha nema.

10.1.Ranije navedeni psihički simptomi izazvali su kod tužiteljice povredu duševnog integriteta od lakog do srednjeg stupnja. U konačnu procjenu stupnja povrede duševnog integriteta je inkorporiran postotak koji su procijenili posljednji vještaci.

10.2. Povreda duševnog integriteta se očituje u trpljenju bolova, zabrinutosti, potištenosti, napetosti, straha, potrebom za mirovanje, indicirani kontrolnim pregledima i fizikalnim terapijama, radi potrebe tuđe njege i pomoći, te konačno poradi trajnog umanjenja općih i životnih aktivnosti zbog ograničenja koja će tužiteljica imati u budućem životu a o kojima su se izjasnili prethodni vještaci.

10.3. Tužiteljica je trpjela i povredu duševnog integriteta sa osnove naruženja koje je u blagom stupnju estetske naravi, a ožiljci su vidljivi kada je noga obnažena.

10.4. Vještvo dr. Sanje Batina koncipirano isključivo za povredu duševnog integriteta vezano za predmetni štetni događaj koji je tužiteljica doživjela.

10.5. Kada je tužiteljica pokazala vještakinji dva najnovija nalaza koja će ostaviti u spis i to od dana 24.3.2026. i 31.3.2026., vještakinja navodi da ne utječu na usmeni nalaz i mišljenje.

11. Nalaze i mišljenja sud prihvaća u cijelosti jer su dani sukladno pravilima struke, a liječnici vještaci su odgovorili na zadatak vještačenja. Vještaci su imali opsežnu medicinsku dokumentaciju priloženu spisu. Kako tuženik i ne spori nastanak štetnog događaja i na vještva nije prigovarao sud uzima nalaze i mišljenja kao vjerodostojne u odnosu na posljedicu utužene prometne nezgode budući su sačinjeni temeljem postojeće dokumentacije u spisu. Imajući u vidu da su vještaci na jasan i transparentan način utvrdili vrste ozljeda koje je tužiteljica zadobila prilikom predmetnog ozljeđivanja na pješačkom prijelazu, da između predmetne ozljede i štetnog događaja postoji jasna uzročno posljedična veza pa tužiteljica ima pravo na naknadu štete. Tužiteljica kao posljedicu ove nezgode trpi trajne posljedica u omjeru od 10% što je argumentirano od strane dr Arsena Pavića i dr. Dinka Pivalice što su obrazložili u svom nalazu i mišljenju.

12. Valja napomenuti kako je tuženik već u odgovoru na tužbu potvrdio navode iz tužbe kako je na ime naknade neimovinske štete isplatio tužiteljici 5.990,00 EUR-a.

13. Odredbom čl. 221. st 2. ZPP-a propisano je da će sud uzimajući u obzir sve okolnosti, prema svom uvjerenju ocijeniti hoće li uzeti za priznatu ili osporenu činjenicu koju je stranka najprije priznala, a onda potpuno ili djelomično porekla ili ograničila priznanje dodavanjem drugih činjenica.

14. Odredbom članka 19.st.1. i 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22 i 155/23; dalje: ZOO) propisano je da svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenim zakonom, te se pod pravima osobnosti sukladno st.2. istog članka razumijevaju prava na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i dr. 14.1. Odredbom članka 1046. st.1 ZOO-a propisano je da je šteta umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta).

14.2. Odredba članka 1095 st.1. ZOO-a propisuje tko drugome nanese tjelesnu ozljedu ili mu naruši zdravlje, dužan je naknaditi mu troškove liječenja i druge potrebne troškove s tim u vezi, a i zaradu izgubljenu zbog nesposobnosti za rad za vrijeme liječenja.

14.3. Odredbom članka 1100. st. 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22 i 155/23; dalje: ZOO), je propisano da će sud pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom naravi i društvenom svrhom. Sve navedeno su kriteriji koji utječu na ocjenu suda je li pravo osobnosti povrijeđeno u toj mjeri da zbog toga oštećeni ima pravo na isplatu pravične novčane naknade.

15. Sukladno nalazu i mišljenju vještaka u odnosu na pretrpljenu štetu za tužiteljicu utvrđeno je da je tužiteljici povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, čime joj je nastala neimovinska šteta (čl. 19. st. 2. u svezi čl. 1046. ZOO). Pritom je uzet u obzir utvrđeni intenzitet pretrpljenih fizičkih bolova, kao i pretrpljenog straha. Pored toga sud je utvrdio da tužiteljici pripada i pravo na naknadu nenovčane imovinske štete povodom pružene tuđe pomoći u opsegu koji je prema ocjeni vještaka bio potreban obzirom na pretrpljeno ozljeđivanje u štetnom događaju, sukladno čl. 1095. st. 1. ZOO-a.

16. Temeljem odredbe čl. 19. ZOO, a u svezi čl. 1100. ZOO, tužiteljica ima pravo od tuženika zahtijevati naknadu neimovinske štete koju trpi zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje.

17. Odlučujući o visini pravične novčane naknade po kriterijima pretrpljenih bolova kod tužiteljice, sud je uzeo u obzir intenzitet i trajanje tih bolova kao i straha. Imala je bolove srednjeg intenziteta 15 (petnaest) dana i u blagom intenzitetu 3 (tri) mjeseca. Tuđa pomoć i njega je bila potrebna 3 (tri) sata u trajanju od 2 (dva) mjeseca , potom 1 (jedan) mjesec svaki dan po 2 (dva) sata dnevno.

17.1. Odlučujući o visini pravične novčane naknade po kriterijima pretrpljenog straha kod tužiteljice sud utvrđuje da je doživjela je primarni strah u trajanju od 2 (dvije) minute, zatim sekundarni strah srednjeg intenziteta u trajanju od 20 (dvadeset) dana, sekundarni strah blažeg intenziteta od 3 (tri) mjeseca. Ponovno se reaktivirao strah jakog intenziteta u trajanju od 2 (dva) dana prije i 2 (dva) dana poslije indiciranog drugog operativnog zahvata.

17.2. Tužiteljica ima trajno umanjenje životnih okolnosti od 10%.

18. Sud je imao na umu Orijentacijske kriterije sa sjednice Građanskog odjela VSRH 15. lipnja 2020. Na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održane 5.ožujka 2020 i 15. lipnja 2020. zauzeto je slijedeće pravno shvaćanje: "Mijenjaju se Orijentacijski kriteriji i iznosi za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete VSRH od 29. studenog 2002., br. Su-1331-VI/02 i 1372- 11/02, u primjeni Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 53/91, 73/91, 111/93, 3/94, 7/96, 91/96, 112/99 i 88/01), na način da se tada prihvaćeni iznosi naznačeni u novčanim jedinicama (kune) povećavaju za 50%. Navedeni kriteriji i tako povećani iznosi (za 50%) u primjeni Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18 - dalje: ZOO/05) kada sudovi odlučuju o visini pravične novčane naknade neimovinske štete u slučaju povrede prava osobnosti, primjenjivat će se i na obvezne odnose nastale nakon 1. siječnja 2006. i stupanja na snagu ZOO/05."

19. Stoga tužiteljici temeljem odredbe čl. 1100. ZOO i primjenom odredbe čl. 223. ZPP- a i Orijentacijskih kriterija, pripada iznos s osnove povrede prava osobnosti pripada sveukupno 7.800,00 EUR-a, i to po kriteriju pretrpljenih tjelesnih boli 2.500,00 EUR i po kriteriju pretrpljenog straha 3.300,00 EUR, te za umanjenje životne aktivnosti od 10% iznos od 2.000,00 EUR-a.

20. U pogledu nenovčane imovinske štete u vidu tuđe pomoći i njege, sukladno provedenom vještačenju utvrđeno je da je ista tužiteljici bila potrebna ukupno 240 sati. Kako ona ima pravo na istu, kada joj je pružana i besplatno, sud joj je s te osnove dosudio iznos od 1.116 EUR, primjenom čl. 223. ZPP-a, što odgovora 4,65 EUR po jednom satu potrebe za tuđom pomoći i njegom, koji iznos smatra primjerenim cijeni koštanja sata tuđe pomoći i njege i postojećoj sudskoj praksi.

20.1. U odnosu na daljnje potraživanje novčane imovinske štete uslijed troška liječenja sud nije priznao tužiteljici troškove liječenja jer nije dokazala niti opravdala da takve preglede nije mogla obaviti u kliničkom bolničkom centru na teret HZZO-a. samo je dostavila račune privatnog liječenja. Dakle, nije ni tražila uputnicu već navodi da telefonskim pozivom u KBC-Split dobila odgovor da za njenu ozljedu nema adekvatnih aparata, dakle nije ni pokušala otići na pregled u bolnicu.

20.2. Dakle, sveukupan iznos za imovinsku štetu uslijed troška liječenja te tuđe pomoći i njege kod tužiteljice iznosi 1.116 EUR.

20.3. Tužiteljica nadalje tvrdi da joj je u štetnom događaju uništena odjeća te po toj osnovi potražuje naknadu štete u iznosu od 200,00 EUR. Imajući u vidu gore izloženo, medicinskim vještačenjem utvrđene ozljede koje je tužiteljica zadobila te činjenicu da je u nesreći stradala kao pješak, ovaj sud zaključuje da je tužiteljici u predmetnom štetnom događaju morala biti uništena odjeća prilikom saniranja ozljede, te slobodnom ocjenom, imajući u vidu vrijeme i mjesto nastanka štetnog događaja –Split, prosinac 2023.) zaključuje da je tužiteljičin zahtjev za naknadu štete za uništenu odjeću osnovan u cjelokupnom zatraženom iznosu od 200,00 EUR, pa joj je taj iznos dosuđen (čl. 1046. te čl. 1089. st. 1. i 2. ZOO), zajedno sa zateznom kamatom kao što je tužiteljica potražuje –od presuđenja, iako je ovo potraživanje dospjelo i ranije, tj na sam dan štetnog događaja (čl. 1086. ZOO).

21. Budući da je tuženik nesporno isplatio tužiteljici na ime naknade neimovinske i imovinske štete za tuđu pomoć njegu ukupno 5.990,00 EUR, to je valjalo odbiti tužbeni zahtjev tužiteljice u preostalom potraživanju iznad 3.126,00 EUR-a, pa je dosuđeno na ime neimovinske štete 3.000,00 EUR, te 126,00 EUR na ime imovinske štete.

22. Na dosuđeni iznos neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu, tužiteljici su dosuđene zatezne kamate od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, odnosno od dana 21. lipnja 2024.

22.1. Valja napomenuti da je tužiteljica navela da potražuje kamatu od prvog idućeg dana nakon nastanka prometne nesreće, odnosno od 22. prosinca 2023.

23. Naime, odredbom čl. 1103. ZOO propisano je da obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga. Odredbom čl. 12. st. 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine" broj: 151/05, 36/09, 75/09, 76/13 i 152/14,155/23; dalje u tekstu: ZOOP) određeno je da u slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete u roku iz st. 1. toga članka, oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete, ima pravo i na isplatu iznosa kamate i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva. Kako je ZOOP lex specialis u odnosu na ZOO, to je potrebno primijeniti navedenu odredbu o pravu na kamate, a kako je tužitelj kamatu potraživao od prvog idućeg dana nakon nastanka predmetne nesreće ista je u tom dijelu odbijena. U pogledu visine kamatne stope sud je primijenio odredbu čl. 29. st. 2. ZOO.

24. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 2. ZPP-a. Kako je tužiteljica dokazala da joj je nastala šteta (što tuženik nije niti osporavao), s visinom je uspjela 16%, pa sud ocjenjuje da je tužiteljica u sporu uspjela sa 16% a tuženik sa 84%. Zatim se od postotka one stranke koja je u većoj mjeri uspjela oduzima postotak od one stranke koja je u manjoj mjeri uspjela, pa bi ukupan uspjeh tuženika bio 68%.

24.1. Stoga je sud primjenjujući odredbu čl.154. st. 2. ZPP-a , čl. 155. ZPP-a i Tarifu o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj:138/23 u daljnjem tekstu: OT), tužiteljici priznao, a sve imajući u vidu da je tuženik osiguravajuće društvo koje nije postavilo zahtjev za naknadu troškova:

- trošak sastava odštetnog zahtjeva od 21.6.2024. (Tbr. 7/8) – 1.250,00 EUR

- trošak sastava tužbe (Tbr. 7/1) – 1.250,00 EUR

- trošak pristupa na ročište od 2.10.2025., 2.12.2025., 16.4.2026. i 8.6.2025.Tbr. 9/1) – 5.000,00 EUR

- sastav podneska od 24.4.2025. i 29.9.2025. (Tbr. 8/3) – po 1.250,00 EUR uvećano za 25% PDV-a, što je ukupno 10.937,50 EUR uz trošak pristojbi na tužbu i presudu u iznosu od 623,66 EUR-a, sveukupno 11.561,16 EUR.

25. S obzirom na uspjeh tužiteljice od 16 % sud je odlučio da tuženik naknadi troškove tužiteljici u iznosu 1.850,00 EUR.

25.1. Obzirom da je tužiteljica tražila zateznu kamatu na dosuđeni trošak parničnog postupka tekuću od presuđenja do plateža to je sud odredio i zateznu kamatu. Zatezna kamata na parnični trošak je dosuđena po stopi od 3 posto temeljem čl. 29. st. 2. ZOO- a.

U Splitu, 11. rujna 2026.

Sutkinja:

Marina Lovrić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude može se podnijeti žalba u roku 15 dana računajući od prvog idućeg dana od njezine objave (čl. 335 st. 7. do 10. ZPP-a). Žalba se podnosi ovom sudu. O žalbi odlučuje nadležni županijski sud (čl. 348. ZPP-a).

DNA:

- pun. tužiteljice

- pun. tuženika

- u spis