REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U ZAGREBU

Avenija Dubrovnik 6, Zagreb

Poslovni broj: Us I-5452/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Zagrebu, po sutkinji Vanji Crnković, uz sudjelovanje zapisničarke Jasminke Janković, radi sudske kontrole zakonitosti ograničenja kretanja smještajem u Prihvatni centar za strance, stranca JA, državljanke Iraka, rođene **.**.1990., radi sudske kontrole upravnog postupka, 11. rujna 2026.

p r e s u d i o  j e

Potvrđuje se rješenje Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave brodsko-posavske, Postaje granične policije Slavonski Brod KLASA: UP/I-216-01/26-3/915, URBROJ: 511-11-10-26-4 od 8. rujna 2026.

Obrazloženje

1. Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske dostavilo je svoje rješenje KLASA: UP/I-216-01/26-3/915, URBROJ: 511-11-10-26-4 od 8. rujna 2026. radi sudske kontrole zakonitosti ograničenja kretanja na temelju članka 216. stavka 4. Zakona o strancima ("Narodne novine" broj: 133/20., 114/22., 151/22., 40/25. i 55/26.) kojim je propisano da će se odmah po donošenju rješenja o smještaju upravnom sudu dostaviti spisi predmeta o smještaju u centar, a da će upravni sud u roku od pet dana od dana dostave spisa predmeta donijeti odluku kojom se rješenje o smještaju ukida ili potvrđuje.

2. Predmetnim rješenjem strancu JA, državljanki Iraka, rođenoj **.**.1990., određuje se smještaj u Prihvatnom centru za strance Ježevo u svrhu ograničenja slobode kretanja radi osiguranja prisilnog udaljenja i povratka, koji može trajati samo najkraće vrijeme koje je potrebno za prisilno udaljenje i dok su u tijeku aktivnosti radi prisilnog udaljenja, a najdulje do dva mjeseca.

3. Člankom 212. Zakona o strancima propisano je da se u svrhu ograničenja slobode kretanja radi osiguranja prisilnog udaljenja, povratka i dubinske provjere državljanina treće zemlje može smjestiti u centar ako se prisilno udaljenje, povratak i dubinska provjera ne mogu osigurati blažim mjerama (stavak 1.), s time da smještaj u centru može trajati samo najkraće vrijeme koje je potrebno za prisilno udaljenje i povratak i dok su u tijeku aktivnosti radi prisilnog udaljenja i povratka koje se izvršavaju s dužnom pažnjom (stavak 2.). Nadalje, propisano je da se u smislu stavka 2. toga članka smatra da su aktivnosti radi prisilnog udaljenja i povratka u tijeku kada se poduzimaju radnje radi utvrđivanja identiteta državljana trećih zemalja, pribavljanja putnih isprava i putnih dokumenata (vize, liječnička dokumentacija, putna karta), organiziranja transporta te druge radnje koje se poduzimaju radi prisilnog udaljenja i povratka (stavak 3.) te da se u smislu stavka 2. toga članka smatra da se aktivnosti radi prisilnog udaljenja i povratka izvršavaju s dužnom pažnjom kada se radnje iz stavka 3. toga članka poduzimaju bez nepotrebnog odgađanja (stavak 4.).

4. Nadalje, člankom 214. Zakona o strancima propisano je da se državljanina treće zemlje može smjestiti u centar do šest mjeseci ako postoji rizik od izbjegavanja obveze napuštanja EGP-a odnosno Republike Hrvatske sukladno članku 183. stavcima 2. i 3. toga Zakona (u daljnjem tekstu: rizik od izbjegavanja) /stavak 1./.

5. S time da okolnosti koje mogu upućivati na postojanje rizika od izbjegavanja iz stavka 1. toga članka su da:

- državljanin treće zemlje nema ispravu o identitetu ili putnu ispravu

- državljanin treće zemlje nema prijavljen boravak

- je državljanin treće zemlje izjavio da neće izvršavati ili da će onemogućavati izvršenje mjera za osiguranje povratka

- je državljanin treće zemlje u drugoj državi članici EGP-a pravomoćno osuđen za kazneno djelo

- je protiv državljanina treće zemlje u tijeku kriminalističko istraživanje ili kazneni postupak ili je pravomoćno osuđen za kazneno djelo u Republici Hrvatskoj

- državljanin treće zemlje ne izvršava ili nije izvršio rješenje o povratku

- državljanin treće zemlje ne izvršava ili nije izvršio obvezu odlaska u drugu državu članicu

- je državljanin treće zemlje nezakonito ušao u EGP odnosno Republiku Hrvatsku

- prethodno ponašanje državljanina treće zemlje upućuje na to da bi mogao izbjegavati izvršenje obveze napuštanja EGP-a odnosno Republike Hrvatske (stavak 2.).

6. Također, smatra se da postoji rizik od izbjegavanja obveze napuštanja EGP-a odnosno Republike Hrvatske iz stavka 1. toga članka ako se utvrdi da:

- je državljanin treće zemlje odbio dati osobne ili druge podatke i dokumente ili je dao lažne podatke

- se državljanin treće zemlje poslužio krivotvorenom ili tuđom ispravom

- je državljanin treće zemlje odbacio ili uništio ispravu o identitetu

- je državljanin treće zemlje odbio dati otiske prstiju

- je državljanin treće zemlje silom ili prijevarom onemogućio prepratu u svrhu prisilnog udaljenja u zemlju u koju ga se prisilno udaljava

- se državljanin treće zemlje nije pridržavao obveza iz članka 213. stavka 1. ovoga Zakona

- je državljanin treće zemlje ušao u EGP odnosno Republiku Hrvatsku prije isteka zabrane ulaska i boravka

- je državljanin treće zemlje boravio u drugoj državi članici EGP-a iz koje je nezakonito ušao u Republiku Hrvatsku izravno ili tranzitom kroz treću zemlju (nedopušteno sekundarno kretanje) /stavak 3/.

7. Iz zapisnika o uzimanju izjave Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave brodsko-posavske, Postaje granične policije Slavonski Brod broj: 511-11-10-26 od 8. rujna 2026. utvrđeno je da stranac bez dokumenta te da je izjavila da je prije dva tjedna napustila Irak i krenula na put zbog loše ekonomske situacije u svojoj zemlji. Navela je da je iz Iraka otišla zajedno sa suprugom i skupinom sunarodnjaka, migrantskom rutom preko Turske, Bugarske i Srbije te da je došla u Bosnu i Hercegovinu. Dodala je da su granice prelazili nezakonito, uglavnom autobusom, autom i pješice. Iznijela je da su u Bosnu i Hercegovinu došli 31. kolovoza 2026. te da se je uputila s grupom sunarodnjaka u grad Sarajevo gdje su prenoćili u hostelu kojemu ne zna ime. Nastavila je da su se 2. rujna 2026. u noćnim satima organizirano taksi vozilom iz Sarajeva uputili prema dogovorenom mjestu prelaska državne granice. Opisala je da su se nakon što su pristigli do nepoznatog mjesta u blizini granice sa Republikom Hrvatskom, spustili pješice na samu obalu rijeke gdje su ih dočekale dvije njima nepoznate muške osobe, J, koji su ih prevezli preko rijeke iz Bosne i Hercegovine u Republiku Hrvatsku. Naglasila je da su ih isti prevezli čamcem ilegalno na hrvatsku obalu 2. rujna 2026. oko 10,00 sati kod mjesta Mačkovac. Napomenula je da su nakon izlaska iz čamca nastavili pješačiti prema unutrašnjosti kada su zatečeni od strane policijskih službenika te prepraćeni u policijsku postaju. Pojasnila je da joj je namjera bila odlazak u Njemačku radi boljeg života. Izjavila je da ne boluje od zaraznih bolesti, da u Republici Hrvatskoj nema rodbine, da ne posjeduje nekretnine te da nema zabranu ulaska u druge zemlje. Iskazala je da od osobnih stvari posjeduje mobitele marke Huawei te da ne posjeduje novčana sredstva.

8. Slijedom navedenog postoje okolnosti koje ukazuju na postojanje rizika od izbjegavanja obveze napuštanja EGP-a odnosno Republike Hrvatske iz članka 214. stavka 2. alineja 1., 2., 8. i 9. Zakona o strancima.

9. Nadalje, prema mišljenju suda prisilno udaljenje stranca ne može se u predmetnom slučaju osigurati primjenom blažih mjera iz članka 213. stavka 1. Zakona o strancima kojim je propisano se mjerama koje su blaže od smještaja u centar smatraju: 1. polog putnih isprava, putnih dokumenata i putnih karata, 2. polog određenih financijskih sredstava, 3. zabrana napuštanja određene adrese smještaja i 4. javljanje u policijsku postaju u određeno vrijeme. Naime, iz ponašanja stranca (nezakonito prešao granice Turske, Bugarske, Srbije i Bosne i Hercegovine, zatečen u nezakonitom boravku u Republici Hrvatskoj), njegovih prilika (nema isprave o identitetu, ne posjeduje novčana sredstva) te izjava (u Republici Hrvatskoj nema rodbine i ne posjeduje nekretnine) utvrđeno je da se svrha smještaja u Centar za strance Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, a to je prisilno udaljenje, ne bi mogla ostvariti navedenim blažim mjerama.

10. Konačno pravilno je odmjeren rok. Naime, prema rješenju o protjerivanju Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave brodsko- posavske, Postaje granične policije Slavonski Brod KLASA: UP/I-216-04/26-01/5494, URBROJ: 511-11-10-26-4 od 8. rujna 2026. predmetni stranac će se prisilno udaljiti u Bosnu i Hercegovinu ili, ako to nije moguće, u zemlju čiji je državljanin. Određeni rok ograničenja slobode kretanja smještajem u Prihvatnom centru za strance sukladan je pravilu razmjernosti pri čemu se je imalo u vidu vrijeme potrebno za organizaciju prisilnog udaljenja te da stranac nema ispravu o identitetu ni putnu ispravu.

11. Slijedom navedenog na temelju članka 216. stavka 4. Zakona o strancima i članka 12. stavka 2. točke 5. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine" broj: 36/24. i 39/26.) odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu 11. rujna 2026.

Sutkinja

Vanja Crnković

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave ove presude.

Dna:

1. JA, Prihvatni centar za strance

2. Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijska uprava brodsko-posavska, Postaja granične policije Slavonski Brod

3. U spis