Baza je ažurirana 18.01.2026. zaključno sa NN 121/25 EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

              1              Poslovni broj: Gž Ovr-372/2024-2

Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

 

 

 

 

 

 

 

Poslovni broj: Gž Ovr-372/2024-2

 

R E P U B L I K A    H R V A T S K A

 

R J E Š E NJ E

 

Županijski sud u Splitu kao drugostupanjski sud, po sucu Mihi Mratoviću, na temelju nacrta odluke sudske savjetnice Sanje Vrgoč, u ovršnoj stvari ovrhovoditeljice L. J. iz R., OIB: ..., zastupane po punomoćniku J. T., odvjetniku u K., protiv ovršenice Republike Hrvatske, OIB: ..., zastupana po Općinskom građanskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, radi izricanja sudskih penala, odlučujući o žalbi ovrhovoditelja protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, pod poslovnim brojem Ovr-2671/2023-35 od 15. prosinca 2023., dana 19. travnja 2024.,

 

r i j e š i o   j e:

 

Odbija se žalba ovrhovoditeljice kao neosnovana te potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, pod poslovnim brojem Ovr-2671/2023-35 od 15. prosinca 2023.

 

Obrazloženje

 

1. Prvostupanjski je sud pobijanim rješenjem obustavio postupak pokrenut prijedlogom ovrhovoditeljice od 18. travnja 2017.

 

2. Protiv tog rješenja žali se ovrhovoditelj i pobija ga u cijelosti zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. - službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19, 80/22, 114/22 dalje: ZPP), u svezi s  odredbom čl. 21. st.  1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" br. 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17, dalje: OZ). U žalbi predlaže preinaku pobijanog rješenja.

 

3. Žalba nije osnovana.

 

4. U ovom je postupku sud donio rješenje o određivanju sudskih penala nakon što je utvrdio da su ispunjene pretpostavke za odluku iz odredbe čl. 247. st. 1. OZ-a.

 

6. Iz stanja spisa proizlazi da je pravomoćnim rješenjem broj Ovr-3552/17-6 od 23. kolovoza 2017. u smislu odredbe čl.247.stav.1. i 2. OZ-a, ovršenici određen naknadni rok od 30 dana za ispunjenje obveze iz pravomoćne i ovršne presude Općinskog suda u Gospiću broj P-134/14 od 9. lipnja 2016.(dalje: ovršna isprava) – da putem svojih nadležnih tijela i institucija ukloni sva divlja i neobilježena goveda koja se bez nadzora kreću na području sela Rujišta i okolice, da joj je istodobno zaprijećeno izricanjem novčane kazne u slučaju nepostupanja po prednjem i to u iznosu od 10.000,00 kn za svaki mjesec zakašnjenja.

 

6.1. Ovršenica dana 10.veljače 2020. izjavila žalbu nakon proteka roka propisanu odredbom čl. 53. Ovršnog zakona i to protiv pravomoćnog rješenja broj Ovr-3552/17-6 od 23. kolovoza 2017. u kojoj je navela da je u cijelosti ispunila tražbinu iz ovršne isprave, u dokaz tome priložila i dokumentaciju te se pozvala na žalbeni razlog iz odredbe čl. 50. stav. 1. toč. 9. OZ-a.

 

7. Odlukom Županijskog suda u Varaždinu, broj Gž Ovr-307/2023-2 od 31. kolovoza 2023. preinačena je odluka prvostupanjskog suda broj Ovr-3552/17-6 od 23. kolovoza 2017. kojom je prihvaćena žalba ovršenice, ukinute su sve provedene radnje, te obustavljen postupak izricanja sudskih penala. Konkretno, žalba ovršenice od 10. veljače 2020. je odbačena kao nedopuštena. Naime, drugostupanjski sud je smatrao da rješenje o izricanju sudskih penala – pa niti predmetno rješenje broj Ovr-3552/17-6 od 23. kolovoza 2017. nema svojstvo rješenja o ovrsi. Prethodno navedeno je od odlučnog značaja obzirom da je institut žalbe nakon proteka roka, pravni lijek isključivo protiv rješenja o ovrsi.

 

7.1. Ipak, u daljnjem tijeku postupka bilo je potrebno ispitati tvrdnju ovršenice da je nenovčanu tražbinu na koju je obvezana pravomoćnom i ovršnom presudom Općinskog suda u Gospiću broj P-134/14-18 od 9. lipnja 2016. doista ispunila.

 

8. Naime, prvostupanjski sud je u pobijanom rješenju koje je predmet ovog žalbenog postupka utvrdio da je ovršenica podneskom od 2. srpnja 2018. dostavila dopis Ministarstva poljoprivrede od 4. lipnja 2018. iz kojeg proizlazi da su provedeni koordinirani nadzori uz sudjelovanje poljoprivrednih inspektora, djelatnika Ministarstva poljoprivrede, Veterinarske inspektorice, djelatnika policije i drugih te su poduzete radnje radi uklanjanja svih divljih i neobilježenih goveda koja se bez nadzora kreću na području sela Rujišta i okolice. Nadalje, navodi da je podneskom od 22. svibnja 2019. ovršenica dostavila dokumentaciju o poduzimanju završnih mjera inspekcijskog nadzora, odnosno dopis Ministarstva poljoprivrede, Državnog inspektorata - veterinarske inspekcije od 14. svibnja 2019. te zapisnik Ministarstva poljoprivrede, Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane, Sektora inspekcijskog nadzora od 28. ožujka 2019. iz kojih proizlazi da je ovršenica postupila po obvezi iz ovršne isprave (list 84-87 spisa).

 

9. Ispitujući pobijano rješenje, postupak koji je prethodio njegovom donošenju, kao i žalbene navode ovrhovoditelja, nije uočeno da je počinjena bitna povreda odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a, na koju u žalbi ukazuje ovrhovoditelj, budući da pobijano rješenje nema nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, izreka pobijanog rješenja je razumljiva, neproturječna sama sebi ili razlozima rješenja.

 

10. Nisu počinjene ni bitne povrede odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti prema odredbi čl. 365. st. 2. u svezi s čl. 381. ZPP-a kao ni one na koje se žalitelj poziva u žalbi, niti je na utvrđeno činjenično stanje pogrešno primijenjeno materijalno pravo.

 

11. Naime, prema odredbi čl. 247. st. 1. OZ-a, kad dužnik ne ispuni u roku neku svoju nenovčanu obvezu na činjenje, trpljenje ili nečinjenje utvrđenu pravomoćnom sudskom odlukom, sudskom nagodbom ili javnobilježničkom ispravom, sud će u ovršnom postupku, na prijedlog vjerovnika kao ovrhovoditelja, odrediti dužniku kao ovršeniku naknadni primjereni rok i izreći da će ovršenik, ako ne ispuni svoju obvezu u tome roku, biti dužan isplatiti ovrhovoditelju određeni iznos novca za svaki dan zakašnjenja ili koju drugu jedinicu vremena (sudski penali), počevši od isteka toga roka.

 

12. Nadalje, prema odredbama čl. 274. st. 4. i 5. OZ-a, plaćanje sudskih penala može se tražiti sve dok se, na temelju ovršne isprave, ne predloži ovrha radi ostvarenja nenovčane tražbine, te pravo na sudske penale prestaje od dana podnošenja prijedloga za ovrhu.

 

13. Iz citiranoga je zaključiti da su ovrha radi ostvarenja obveze na činjenje (ili nečinjenje, odnosno trpljenje) i sudski penali zbog neispunjenja takve obveze, dva instituta koja se međusobno isključuju jer ovrhovoditelj koji je vjerovnik takve obveze može tražiti: ili izricanje sudskih penala ili prisilno ostvarenje svoje tražbine. Međutim, kako to proizlazi iz odredbi čl. 274. st. 4. i 5. OZ-a, njegovo pravo na sudske penale prestaje u trenutku predlaganja ovrhe radi ostvarenja tražbine.

 

14. No, prvostupanjski je sud pravilno postupio kada je obustavio postupak radi izricanja sudskih penala u skladu s odredbom čl. 72 stavka 2. OZ-a kojom je propisano da će se ovrha će obustaviti ako je postala nemoguća ili se iz drugih razloga ne može provesti.

 

15. Navedeno obrazloženje prvostupanjskog suda kao pravilno i zakonito prihvaća i ovaj sud.

 

16. Naime, u smislu odredbi članka 248. OZ-a koji regulira ovrhu radi naplate sudskih penala, propisano je da će na temelju pravomoćnoga rješenja o plaćanju sudskih penala iz članka 247. toga zakona, sud će u istom ovršnom postupku u kojemu je donio to rješenje, na prijedlog vjerovnika kao ovrhovoditelja, donijeti rješenje o ovrsi radi prisilne naplate dosuđenih penala. Istom analogijom, prvostupanjski sud je donio pobijanu odluku u okviru istog postupka, uvažavajući činjenično stanje, odnosno priložene isprave iz kojih proizlazi da je ovršenica izvršila obvezu iz ovršne isprave, a ovrhovoditeljica nije dostavila dokaze iz kojih bi bilo razvidno da ovršenica po navedenoj ovršnoj ispravi nije postupila.

 

17. U odnosu na žalbene navode ovrhovoditelja a kojima ističe da mu nije dostavljena dokumentacija na koju se sud poziva u rješenju, treba reći, da je iz stanja spisa razvidno da je ovrhovoditelju po punomoćniku dostavljen podnesak od 2. srpnja 2018. na očitovanje i to još 9. srpnja 2018. Uz navedeni podnesak ovrhovoditelj je sudu dostavio dopis Ministarstva poljoprivrede od 4. lipnja 2018. Na navedeni podnesak i dokumentaciju ovrhovoditelj se očitovao podneskom od 27. studenog 2018. Isto tako, ovrhovoditeljici je po punomoćniku dostavljena i žalba nakon proteka roka u kojoj se ovršenik poziva na te zapisnik Ministarstva poljoprivrede, Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane, Sektora inspekcijskog nadzora od 28. ožujka 2019. Nakon zaprimanja navedene žalbe nakon proteka roka 4. ožujka 2020. ovrhovoditeljica nije isticala da joj navedena dokumentacija nije dostavljena. Pri tome je potrebno naglasiti da je još iz dopisa od 4. lipnja 2018. bilo razvidno da je za vrijeme nadzora utvrđeno da na tom području ne postoje divlja i neobilježena goveda koja se kreću  bez nadzora. Za dio grla vlasnice Mire Brkić koja su bila pod njezinim nadzorom, a koja nisu bila označena tekli su rokovi u kojima ih vlasnica mora putem nadležne veterinarske organizacije označiti.

 

17.1. Nadalje, kao što je obveza suda da sudske penale odredi u primjerenom i ograničenom trajanju, isto tako, prvostupanjski sud ne može, a sve imajući u vidu načelo koncentracije postupka, sve imajući u vidu utvrđeno činjenično stanje, čekati da ovrhovoditelj podnese prijedlog za ovrhu radi prisilne naplate dosuđenih penala, ukoliko su ispunjene pretpostavke za obustavu postupka.

 

17. Zbog toga je trebalo primjenom odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP-a i čl. 21. st. 1. OZ-a, odlučiti kao u izreci.

 

U Splitu 19. travnja 2024.

 

Sudac:

Miho Mratović, v. r.

 

 

 

 

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu