Republika Hrvatska

Općinski prekršajni sud u Splitu

Split, Domovinskog rata 4

Pp-11341/2023-9

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Splitu, po sutkinji Ljiljani Vuko, uz sudjelovanje Antonije Mešin kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljene pravne osobe "LUKA" d.d. i protiv okrivljene odgovorne osobe JO, zbog prekršaja iz članka 224. stavka 1. točke 29. i stavka 2. Zakona o vodama (Narodne novine br. 66/19, 84/21, 47/23), u povodu prigovora protiv prekršajnog naloga Državnog inspektorata, Središnjeg ureda, Sektora za nadzor zaštite okoliša, zaštite prirode i vodopravni nadzor, Službe koordinacije nadzora korištenja voda i vodnog dobra, klasa: UP/I-325-01/23-01/177, ur. broj: 443-01-16-07-23-23 od 8. kolovoza 2023., nakon javne glavne rasprave održane i zaključene 11. rujna 2026., na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona (Narodne novine, br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22, 86/26) javno je objavio i

p r e s u d i o  j e

1. okrivljena pravna osoba "LUKA" d.d., OIB: 3444081404, sa sjedištem u [adresa], zastupana po JO, članu Uprave i direktoru, koju predstavlja EO, zaposlenik po odluci Uprave od 5. ožujka 2025.

2. okrivljena odgovorna osoba JO, OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa], direktor pravne osobe, državljanin RH, jednom prekršajno kažnjen,

koje brani Goran Šverko, odvjetnik u Zagrebu, Kneza Višeslava 1 (ranije Glorija Zoričić, odvjetnica u Zagrebu, Poljička 5),

o s l o b a đ a j u s e od optužbe

za prekršaj iz članka 165. Zakona o vodama, kažnjiv po članku 224. stavku 1. točki 29.

29. i stavku 2. istog Zakona

počinjen na način:

"što je neposrednim inspekcijskim nadzorom obavljenim 3 . kolovoza 2023. utvrđeno da trgovačko društvo LUKA d.d., na lokaciji Slobodne zone luke Split (Sjeverna luka Split), Split pri obavljanju djelatnosti prekrcaja tereta, i dalje, u razdoblju od prethodnog nadzora 7. srpnja 2023. do inspekcijskog nadzora 3. kolovoza, ispušta otpadne vode bez vodopravne dozvole za ispuštanje otpadnih voda iz sustava interne odvodnje u more".

Na temelju članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točaka 2. do 5. i točke 7. ovog Zakona padaju na teret proračunskih sredstava Suda.

Obrazloženje

1. Ovlašteni tužitelj izdao je prekršajni nalog okrivljenicima za prekršaj činjenično opisan i pravno označen kao u izreci ove presude za koji je pravnoj osobi izrečena novčana kazna u iznosu od 3.980,00 eura, a odgovornoj osobi u iznosu od 530,00 eura.

2. Protiv tog prekršajnog naloga okrivljenici su posredstvom svoje tadašnje braniteljice, odvjetnice Glorije Zoričić, pravodobno podnijeli prigovor, pa je predmet dostavljen na odlučivanje ovom Sudu, na temelju članka 243. stavka 1. Prekršajnog zakona.

3. Po primitku sudskih poziva okrivljenici su dostavili pisanu obranu u kojoj je navedeno da se ne smatraju krivima za prekršaj te da do počinjenja uopće nije moglo doći na opisani način, u bitnome navodeći da za djelatnost koju obavljaju (prekrcaj tereta) ne moraju ishoditi vodopravnu dozvolu za ispuštanje otpadnih voda i da tu dozvolu moraju imati subjekti koji se bave industrijskim djelatnostima koje su taksativno navedene u članku 6. Pravilnika o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda. Ukoliko tužitelj smatra da im ipak treba vodopravna dozvola, onda da se to mora dokazati kemijskom analizom otpadnih voda, a što tužitelj prethodno nije uradio. Smatraju da se u otpadnim vodama koje nastaju tehnološkim procesom u Sjevernoj luci ne nalaze onečišćujući spojevi, jer voda uz obalu Sjeverne luke nije onečišćena, što da je razvidno iz Izvješća Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu koji je proveo ispitivanje stanja morske vode sedimenta i biote (školjkaša) na koncentracije i masene udjele odabranih teških metala na tri postaje u Kaštelanskom zaljevu od Sjeverne luke do uvale Bene tijekom lipnja 2023., prema kojem da nedvojbeno proizlazi kako nema onečišćenja mora, tako da je jasno da djelatnost pravne osobe u Sjevernoj luci ne onečišćuje more ni na koji način. Zaključno smatraju da je prekršajni nalog preuranjen, zasnovan na pogrešno i nepotpuno utvrđenom činjeničnom stanju, arbitraran te da se uopće ne da ispitati jer ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama, tako da poriču da je došlo do počinjenja prekršaja koji im se stavlja na teret.

4. U dokaznom postupku pročitan je prigovor na prekršajni nalog, priloženi navedeni rezultati ispitivanja stanja morske vode, sedimenta i biote (školjkaši) na koncentracije i masene udjele odabranih teških metala na tri postaje u Kaštelanskom zaljevu od Sjeverne luke do Bena tijekom lipnja 2023. godine izrađeni od strane Instituta za oceanografiju i ribarstvo Split, pregledan je upravni predmet klasa: UP/I-325-01/23- 01/177 Državnog inspektorata koji se odnosi na pravnu osobu LUKA d.d. Split s popisom upravnih akata tijekom inspekcijskog nadzora te je izvršena provjera u prekršajnoj evidenciji iz koje je utvrđeno da pravna i odgovorna osoba zadnje tri godine nisu kažnjavane za prekršaje iz predmetnog zakona.

5. Na temelju ovako provedenog postupka u kojem je sud sve izvedene dokaze cijenio po svojem slobodnom uvjerenju, svakog posebno te u njihovim međusobnim odnosima, utvrđujući s podjednakom pozornošću činjenice koje terete okrivljenike i one koje im idu u korist, pri čemu nije ograničen ili vezan nikakvim dokaznim pravilima, sve prema članku 88. Prekršajnoga zakona, utvrđeno je da se u postupanju okrivljenika nisu ostvarila obilježja prekršaja za koji im se stavlja na teret pobijanim prekršajnim nalogom, odnosno izrekom ove presude, jer to djelo prekršaja po zakonu nije prekršaj s obzirom da činjenični opis ne sadrži sva bitna obilježja prekršaja iz članka 165. kažnjivog po članku 224. stavku 1. točki 29. i stavku 2. Zakona o vodama.

6. Naime, u činjeničnom opisu nije naveden propis koji dopunjuje blanketnu normu, slijedom čega nije točno navedeno bitno obilježje tog prekršaja. Pravno kvalificiranje prekršaja, odnosno podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja treba proizlaziti iz činjeničnog opisa, tako da sve odlučne činjenice nužno moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja, jer u protivnom, u nedostatku konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj.

7. Odredom članka 224. stavka 1. točke 29. i stavka 2. Zakona o vodama je propisano da će se kazniti za prekršaj pravna osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi ako ispušta otpadne vode bez akta iz članka 165. ovog Zakona, a člankom 165. istog Zakona je propisano da je vodopravna dozvola potrebna za svako ispuštanje otpadnih voda za koje se propisom iz članka 70. stavka 4. ovog Zakona propisuju granične vrijednosti emisija, dok je člankom 70. stavkom 4. istog Zakona propisano da ministar pravilnikom propisuje granične vrijednosti emisija otpadnih voda iz stavka 2. ovog članka (industrijskih otpadnih voda prije njihova ispuštanja u građevine za javnu odvodnju ili u individualni sustav odvodnje i svih pročišćenih ili nepročišćenih otpadnih voda koje se ispuštaju u vode). Ovim se pravilnikom propisuju i: ispuštanja koja su izuzeta iz primjene graničnih vrijednosti emisija, ispuštanja koja su isključena iz obveze iz članka 75. stavka 1. ovog Zakona, pretpostavke za privremeno dopuštenje ispuštanja otpadnih voda iznad propisanih količina i graničnih vrijednosti emisija, mjerila i pretpostavke za prikupljanje, pročišćavanje i ispuštanje komunalnih otpadnih voda, pretpostavke za iznimno dopuštena ispuštanja otpadnih voda u podzemne vode, mjerila za određivanje mjesta ispuštanja oborinskih voda te način ispuštanja oborinskih voda.

8. Člankom 4. Pravilnika o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (Narodne novine, br. 26/20) taksativno su utvrđene granične vrijednosti emisija otpadnih voda.

9. Dakle, granične vrijednosti emisija otpadnih voda mogu se utvrđivati na temelju posebnog propisa, iz čega proizlazi da se u ovom slučaju radi o prekršaju blanketne naravi, jer se prekršajna odgovornost veže uz povredu drugog propisa koji dopunjuje biće prekršajnog djela, a što je izostalo u činjeničnom opisu predmetnog prekršaja.

10. Kako u konkretnom slučaju u činjeničnom opisu nije naveden blanketni propis, odnosno navedeni Pravilnik kojim se određuje biće prekršajnog djela, to djelom koje se pravnoj i odgovornoj osobi stavlja na teret po propisu nije prekršaj.

11. Zbog svega navedenog sud je na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona okrivljenike oslobodio od optužbe jer djelo iz činjeničnog opisa pobijanog prekršajnog naloga i izreke ove presude po propisu nije prekršaj.

12. Troškovi ovog prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava, sukladno odredbama navedenim u izreci ove presude.

U Splitu 11. rujna 2026.

Sutkinja

Ljiljana Vuko

Uputa o pravu na žalbu: Protiv ove presude može se podnijeti žalba u roku od osam (8) dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi ovome sudu u dva primjerka, a o njoj odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.

Dostaviti:

- okrivljenicima

- branitelju

- ovlaštenom tužitelju

- u spis