1

Poslovni broj Gž Ovr-180/2024-2

 

Poslovni broj Gž Ovr-180/2024-2

 

 

U  I M E  R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

R J E Š E N J E

 

Županijski sud u Rijeci, po sutkinji Filki Pejković, u ovršnom predmetu predlagatelja osiguranja E.&s. b. d.d. R., OIB:…, zastupanog po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva M. & L., odvjetnicima iz Z., protiv protivnika osiguranja A. S. iz I., OIB:…, zastupan po punomoćniku R. V., odvjetnici iz S., radi osiguranja  novčane tražbine prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretninama, odlučujući o žalbi protivnika osiguranja, izjavljenoj protiv rješenja o osiguranju Općinskog suda u Makarskoj, Stalna služba u Imotskom, poslovni broj Ovr-320/2023. od 27. studenoga 2023., 19. travnja 2024.,

 

r i j e š i o    j e

 

I. Odbija se žalba protivnika osiguranja kao neosnovana i potvrđuje rješenje o osiguranju Općinskog suda u Makarskoj, Stalna služba u Imotskom, poslovni broj Ovr-320/2023 od 27. studenoga 2023., osim u odnosu na žalbeni razlog iz odredbe čl.50. st.1. t.9. Ovršnog zakona.

 

II. Odbija se kao neosnovan zahtjev protivnika osiguranja za naknadu troškova žalbenog postupka.

 

Obrazloženje

 

1. Pobijanim rješenjem na temelju ovršne isprave zadužnice ovjerene kod javnog bilježnika A. P. iz M. od 7. lipnja 2019. pod brojem Ov-3579/2019 radi naplate novčane tražbine predlagatelja osiguranja po ugovoru o kreditu broj 5116895351 od 7. lipnja 2019. u iznosu od 23.683,65 EUR, od čega glavnice u iznosu od 20.267,19 EUR, redovne kamate u iznosu od 1.335,31 Eur i zatezne kamate u iznosu od 1.805,79 EUR, te ostalih troškova u iznosu od 285,35 EUR, sa zakonskim zateznim kamatama, na iznos glavnice od 20.257,19 EUR od 14. listopada 2022. pa do isplate te na iznos redovne kamate u iznosu od 1.335,31 EUR i ostalih troškova u iznosu od 285,35 EUR uz zakonske zatezne kamate od dana podnošenja prijedloga za osiguranje 21. lipnja 2023. do isplate, te radi naplate troškova ovog postupka u iznosu od 763,47 EUR sa zakonskim zateznim kamatama od 27. studenoga 2023. pa do isplate određeno je osiguranje uknjižbom založnog prava u korist predlagatelja osiguranja na nekretninama protivnika osiguranja.

 

2. Nekretnine osiguranja su upisane u k.o.311863 I. – G. u zk.ul.2519 kat.čest.1919/3 kuća i dvorište od 591 m2, zgrada sa 154 m2, dvorište sa 437 m2, ukupne površine 591 m2 i to: 1. suvlasnički dio 5000/10000 etažno vlasništvo (E-1), prizemlje – stan ukupne neto površine 140,53 m2 koji se sastoji od hodnika, kuhinje, dnevnog boravka, 2 sobe, kupatila, WC-a i garaže, uz pripadnost okućnice 218,5 m2, u tlocrtu označen plavom bojom, 2. suvlasnički dio 5000/10000 etažno vlasništvo (E-2) kat-stan ukupne površine 137,46 m2, koji se sastoji od stepenica, dvije terase, hodnika, blagovaonice, dnevnog boravka, četiri sobe, dva kupatila, predsoblja, uz pripadnost okućnice površine 218,5 m2, u tlocrtu označeno zelenom bojom, a koje nekretnine su upisane kod Općinskog suda u Makarskoj, Zemljišnoknjižni odjel Imotski k.o.311863, zgrada gospodarska proizvodnja sa 80 m2, dvorište 204 m2, ukupno 284 m2.

 

3. Nadalje je odlučeno da će se pri uknjižbi založnog prava naznačiti ovršivost tražbine radi čijeg osiguranja je uknjižba dopuštena te da uknjižba založnog prava i zabilježba ovršnosti imaju učinak da se ovrha na toj nekretnini smije provesti i prema trećoj osobi koja je tu nekretninu kasnije stekla.

 

4. Protiv citiranog rješenja protivnik osiguranja podnosi žalbu zbog pogrešne primjene odredbe Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20; dalje OZ) uz obrazloženje da protivnik osiguranja ne duguje predlagatelju osiguranja iznos koji potražuje rješenjem o osiguranju, da ne postoji pravni interes predlagatelja osiguranja za određivanje osiguranja uknjižbom založnog prava, da predlagatelj osiguranja ne posjeduje ovršnu ispravu podobnu za donošenje rješenja o osiguranju, da se ne može odrediti kamata na kamatu sukladno čl.27. i 31. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 45/21, 126/21, 114/22 - dalje ZOO).

 

5. Nadalje protivnik osiguranja navodi da postoji nesrazmjer u iznosima prikazanim u rješenju o osiguranju sa iznosima koji su evidentirani kod korisnika kredita, da predlagatelj osiguranja protivno načelima poslovnog morala, pokušava se naplatiti od korisnika kredita J. j.d.o.o. G. D. za vrijeme trajanja predstečajne nagodbe, jer da je rješenjem Trgovačkog suda u Splitu pod poslovnim brojem St-584/2022 utvrđena tražbina predlagatelja osiguranja za isplatu u iznosu od 7.172,93 EUR i da mjesečna rata iznosi 398,50 EUR.

 

6. Protivnik osiguranja se poziva na odredbu čl.80.b OZ-a te navodi da predmetna nekretnina ne može biti predmetom osiguranja iz razloga što služi za stanovanje protivnika osiguranja i njegove obitelji, te da sud prvog stupnja nije vodio računa o zaključku sa sastanka predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 11. ožujka 2022. kojim se navodi da je obaveza ovršnih sudova da u postupcima ovrhe u kojima se ovrha određuje i provodi na temelju ovršnih isprava koje nisu prošle sudsku kontrolu (rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, zadužnice, javnobilježničkog akta ili solemnizirane privatne isprave) po službenoj dužnosti preispitati sadrži li takav ugovor nepoštene i ništetne odredbe.

 

7. Smatra da se nisu mogla prihvatiti raspolaganja predlagatelja osiguranja koja su u suprotnosti s prisilnim propisima i pravilima javnog morala jer da se u konkretnom slučaju sukladno čl.6. OZ-a pri provedbi ovrhe i osiguranja pazi na dostojanstvo ovršenika, odnosno na to da ovrha odnosno osiguranje za njega budu što manje nepovoljni. Predloženo je da se prihvati žalba i rješenje o osiguranju ukine i da se protivniku osiguranja nadoknade troškovi žalbenog postupka.

 

8. Odgovor na žalbu nije podnesen.

 

9. Žalba protivnika osiguranja nije osnovana.

 

10. Iz stanja spisa proizlazi da je predlagatelj osiguranja podnio prijedlog za osiguranje novčane tražbine prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretninama protivnika osiguranja temeljem zadužnice koja je ovjerena kod javnog bilježnika A. P. iz M. od 7. lipnja 2019. pod poslovnim brojem OV-3579/2019 kao ovršne isprave koja je priložena spisu.

 

11. Također proizlazi da je uz prijedlog za osiguranje predlagatelj osiguranja priložio i izvadak iz zemljišnih knjiga iz kojeg je razvidno da je protivnik osiguranja upisan kao vlasnik predmetnih nekretnina.

 

12. Pretpostavke za zasnivanje založnog prava na nekretninama propisane su odredbama čl.295. – 298. OZ-a, a odredbom čl.296. OZ-a propisano je da na osnovi ovršne isprave, kojom je utvrđena novčana tražbina, predlagatelj osiguranja ima pravo tražiti osiguranje te tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretnini protivnika osiguranja, dok je odredbom čl.297. st.1. OZ-a propisano da se na nekretnini upisanoj u zemljišnoj knjizi založno pravo zasniva uknjižbom.

 

13. Sve navedene pretpostavke propisane citiranim zakonskim odredbama u konkretnom slučaju su ostvarene. Stoga je pobijano rješenje o osiguranju kojim je određeno osiguranje prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretninama protivnika osiguranja pravilno i zakonito.

 

14. Žalbeni navod protivnika osiguranja da ne postoji pravni interes predlagatelja osiguranja za traženje osiguranja novčane tražbine prisilnim zasnivanjem založnog prava nije osnovan jer prema odredbi čl.296. OZ-a predlagatelj osiguranja može tražiti osiguranje zasnivanjem založnog prava na nekretnini protivnika osiguranja na temelju ovršne isprave kojom je utvrđena njegova novčana tražbina, a založno pravo se osniva uknjižbom istoga u zemljišnoj knjizi na nekretnini u vlasništvu protivnika osiguranja.

 

15. U odnosu na žalbene navode protivnika osiguranja da ništa ne duguje predlagatelju osiguranja, da ističe prigovor na prikazani obračun duga u izvodu iz poslovni knjiga, navodi se da se radi o žalbenom razlogu iz čl.50. st.1. t.9. OZ-a o kojem žalbenom razlogu u smislu odredbe čl.52. st.1. OZ-a odlučuje sud prvog stupnja. Nisu osnovani žalbeni navodi protivnika osiguranja da predlagatelj osiguranja nema ovršnu ispravu podobnu za donošenje rješenja o osiguranju, jer prema čl.23. st.1. t.7. OZ-a, između ostalih, ovršne isprave jesu i druge isprave koje su zakonom određene kao ovršne isprave. U odredbi čl.214. st.1. OZ-a je propisano da dužnik može privatnom ispravom potvrđenom kod javnog bilježnika dati suglasnost da se radi naplate tražbine određenog vjerovnika zaplijene svi računi koje ima kod banaka, te da se novac s tih računa, u skladu s njegovom izjavom, sadržanom u toj ispravi, isplaćuje vjerovniku, te je u čl.214. st.7. OZ-a propisano da isprava iz st.1. i 2. istog članka ima svojstvo ovršnih isprava na temelju kojih se može tražiti ovrha protiv dužnika ili jamaca plataca na drugim predmetima ovrhe. Iz priložene zadužnice na listu 14 spisa proizlazi da je ovršenik kao jamac platac kod navedenog javnog bilježnika dao suglasnost, koja je potvrđena pod poslovnim brojem OV-3579/2019, da se radi naplate tražbine vjerovnika iz zadužnice J. j. d. s o. o. za trgovinu iz G. D. zaplijene svi njegovi računi koje ima kod banaka te da se novac s tih računa, u skladu s njegovom izjavom sadržanom u zadužnici, isplaćuje vjerovniku, ovdje predlagatelju osiguranja.

 

16. Stoga je zadužnica u konkretnom slučaju ovršna isprava na temelju koje se može tražiti ovrha protiv dužnika odnosno u konkretnom slučaju jamca platca na drugim predmetima ovrhe odnosno osiguranje na nekretninama protivnika osiguranja.

 

17. Nije osnovano pozivanje protivnika osiguranja na odredbu čl.80.b OZ-a jer, prema odredbi čl.290. st.2. OZ-a, na osiguranje tražbine se ne primjenjuju odredbe tog Zakona o nedopuštenosti ovrhe na nekretnini iz čl.80.b ovog Zakona.

 

18. Nisu osnovani žalbeni navodi da sud prvog stupnja nije vodio računa o tome da se ne može tražiti naplaćivanje kamata na kamatu jer predlagatelj osiguranja je ovlašten tražiti obračun zatezne kamate i redovne u apsolutnom iznosu, ali mu ne pripadaju zakonske zatezne kamate na obračunatu zakonsku zateznu kamatu, s time da predlagatelj osiguranja nije niti tražio zakonsku zateznu kamatu na obračunatu zateznu kamatu u apsolutnom iznosu.

 

19. Nisu osnovani žalbeni navodi protivnika osiguranja da se nezakonito predlagatelj osiguranja pokuša naplatiti od korisnika kredita J. j.d.o.o. G. D. za vrijeme trajanja predstečajne nagodbe, jer da je rješenjem Trgovačkog suda u Splitu pod poslovnim brojem St-584/2022 otvoren predstečajni postupak nad dužnikom J. j.d.o.o., da je 1. veljače 2023. utvrđena tražbina vjerovnika ovdje predlagatelja osiguranja, da je 18. travnja 2023. potvrđen plan restrukturiranja dužnika J. j.d.o.o., i da je utvrđena tražbina predlagatelja osiguranja u iznosu od 7.172,93 EUR s mjesečnim ratama od 398,50 EUR, te da je 1. lipnja 2023. zaključen predstečajni postupak pa smatra da se za vrijeme predstečajne nagodbe ne mogu voditi ovršni postupci. Ovo iz razloga što je prijedlog za osiguranje tražbine zasnivanjem založnog prava podnesen 7. srpnja 2023. nakon što je 1. lipnja 2023. zaključena predstečajna nagodba te se napominje da prema članku 114. st.2. ZOO-a smanjenje obaveze glavnog dužnika koja je utvrđena u predstečajnom postupku ne povlači za sobom smanjenje obaveze jamca, a u konkretnom slučaju protivnik osiguranja je jamac te jamac odgovara vjerovniku za cijeli iznos preuzete obaveze.

 

20. U odnosu na žalbene navode protivnika osiguranja da postoji očiti nesrazmjer između potraživanja predlagatelja osiguranja u odnosu na vrijednosti dvije nekretnine, navodi se da se u konkretnom slučaju ne radi o provođenju ovrhe na nekretnini u kojem se taj prigovor može istaći.

 

21. Žalbeni navodi protivnika osiguranja i pozivanje na obavezu ovršnih sudova da u postupcima ovrhe u kojima se ovrha određuje i provodi po službenoj dužnosti sud treba paziti na ovršne isprave koje nisu prošle sudsku kontrolu na način da ispitaju sadrži li takav ugovor nepoštene ništetne ugovorne odredbe i da je u tom pravu i donesen zaključak sa sastanaka predsjednika građanskih odjela županijski sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske, navodi se da se taj zaključak primjenjuje na ovršne postupke, a ne na postupke osiguranja. Ispitujući po službenoj dužnosti na postojanje žalbenih razloga iz odredbe čl.50. st.5. OZ-a, na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, utvrđeno je da ne postoji niti jedan žalbeni razlog iz st.1. t.1., 3. i 5. tog članka, niti okolnosti da je u slučaju iz st.1. t.6. ovog članka ovrha određena na predmetima iz čl.4. st.4. i 5. tog Zakona.

 

22. Ispitujući po službenoj dužnosti da li je sud prvog stupnja počinio neku od bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl.354. st.2. ZPP-a u vezi s čl.21. st.1. OZ-a, na koje povrede ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, utvrđeno je da nije počinjena niti jedna bitna povreda koja bi utjecala na zakonitost donesene odluke.

 

23. Slijedom obrazloženog, žalbu protivnika osiguranja kao neosnovanu je trebalo odbiti i rješenje suda prvog stupnja potvrditi, pa je stoga primjenom odredbe čl.380. t.2. ZPP-a odlučeno kao u točki I. izreke ovog rješenja.

 

24. Protivniku osiguranja nisu dosuđeni troškovi žalbenog postupka, jer nije uspio u žalbenog postupku, pa je stoga primjenom odredbe čl.166. st.1. ZPP-a, u vezi čl.21. st.1. OZ-a, odlučeno kao u točki II. izreke ovog rješenja.

 

 

U Rijeci, 19. travnja 2024.

 

     Sutkinja:

Filka Pejković, v.r.