Poslovni broj: Usž-1704/2026-2
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Hrvoja Miladina, predsjednika vijeća, Snježane Horvat-Paliska i Radmile Bolanča Vuković, članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Glorjane Čičak, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja GĐ, [adresa], kojeg zastupa opunomoćenik Mato Knezović, odvjetnik u Zagrebu, Vrbanićeva 20, protiv tuženika Ministarstva obrane Republike Hrvatske, Samostalne službe za drugostupanjski upravni postupak i upravne sporove, Zagreb, Trg kralja Petra Krešimira IV. 1, radi statusa hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, odlučujući o žalbi tužitelja izjavljenoj protiv presude Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Us I-2655/2024-12 od 6. ožujka 2026., na sjednici vijeća održanoj 11. rujna 2026.
p r e s u d i o j e
I. Žalba se odbija i potvrđuje presuda Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Us I-2655/2024-12 od 6. ožujka 2026.
II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troška žalbenog postupka.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom odbijen je tužbeni zahtjev za poništenje rješenja tuženika, klasa: UP/II 560-01/24-01/101, urbroj: 512-25-24-4 od 17. svibnja 2024. (točka I. izreke), te je odbijen zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora (točka II. izreke).
2. Rješenjem tuženika odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Ministarstva obrane, Uprave za ljudske potencijale, Sektora za razvoj i upravljanje ljudskim potencijalima, Službe za poslove obrane, Područnog odjela za poslove obrane Zagreb, klasa: UP/I 560-01/22-01/1119, urbroj: 512M2-50-24-3 od 9. veljače 2024. Tim rješenjem odbijen je zahtjev tužitelja za priznavanje statusa hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata temeljem pripadnosti Sigurnosno-informativnoj službi (dalje: SIS) u razdoblju od 17. travnja 1991. do 22. travnja 1996.
3. Protiv navedene presude tužitelj je podnio žalbu iz svih žalbenih razloga. Navodi da tuženik i prvostupanjski sud nisu pravilno ocijenili dostavljene javne isprave (vojna iskaznica Sigurnosno-obavještajne službe od 10. kolovoza 1992., vojna iskaznica Sigurnosno-informativne službe od 10. ožujka 1993., odluka predsjednika Republike Hrvatske o dodjeli odlikovanja Redom Nikole Šubića Zrinskog za junački čin u Domovinskom ratu i Redom Hrvatskog trolista kojim je odlikovan od strane predsjednika Republike Hrvatske 24. prosinca 1996.), kao dokaze za utvrđenje relevantnih činjenica za donošenje odluke u predmetnoj upravnoj stvari. Poziva se na odredbu članka 13. Zakona o odlikovanjima i priznanjima Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj: 20/95., 57/06., 141/06. i 118/19.) te navodi da se dodijeljeno odlikovanje može uručiti isključivo pripadnicima Oružanih snaga Republike Hrvatske i Ministarstva unutarnjih poslova, a u samom ukazu se navodi da mu je dodijeljen radi čina u Domovinskom ratu. Poziva se na odredbu članka 3. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji ("Narodne novine", broj: 121/17., 98/19., 84/21. i 156/23.), kao i odredbu članka 151. Zakona o obrani ("Narodne novine", broj: 49/91.). Navodi da prema navedenom članku Zakona stručne poslove o sigurnosti Oružanih snaga i Ministarstva obrane organizira i obavlja Sigurnosno-informativna služba, čiji pripadnici imaju ista prava i obveze i ovlaštenja kao i pripadnici Službe za zaštitu ustavnog poretka utvrđenog zakonom. Sukladno navedenom, s obzirom na činjenicu da je Sigurnosno-informativna služba djelovala kao dio ustrojstva Ministarstva obrane Republike Hrvatske, smatra da kao djelatnik SIS-a koji je dio ustrojstva MORH-a i Oružanih snaga Republike Hrvatske može ostvariti status hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata. Ističe da u predmetnom postupku postoji kontradikcija između izražene volje dvaju organa, Vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga Republike Hrvatske koji je odlikovanjem Redom Nikole Šubića Zrinskog nedvojbeno potvrdio da je on bio hrvatski branitelj u Domovinskom ratu i Ministarstva obrane Republike Hrvatske koje tvrdi da ne postoji nikakva evidencija o njegovom sudjelovanju. Navodi da je SIS u spornom razdoblju bio sastavni dio Oružanih snaga Republike Hrvatske, zbog čega je pogrešno prvostupanjski sud ocijenio priložene dokaze, prilikom donošenja odluke o ispunjavanju uvjeta za priznavanje statusa hrvatskog branitelja propisanih odredbom članka 3. ZOHBDR-a. Ističe da je sud pogrešno sveo pitanje dokazivanja na postojanje i nepostojanje podataka u službenoj evidenciji, jer bi upravo odsustvo jednog od dokaza, koji se mora ocjenjivati zajedno s ostalim dokazima u spisu, ukazuje na dovoljan stupanj sumnje u potpunost i pouzdanost arhivske građe. Predlaže poništiti pobijanu presudu, kao i rješenja upravnih tijela te donijeti odluku kojom mu se u cijelosti priznaje status hrvatskog branitelja. Potražuje troškove upravnog spora zajedno s troškom za sastav žalbe.
4. Tuženik u odgovoru na žalbu u cijelosti osporava žalbene navode. Navodi da ostaje kod navoda iznijetih tijekom upravnog spora. Smatra da je presuda prvostupanjskog suda na zakonu osnovana. Predlaže odbiti žalbu.
5. Žalba nije osnovana.
6. Ispitujući pobijanu presudu, kao i postupak koji joj je prethodio, sukladno odredbi članka 134. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj: 36/24. i 39/26.-Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, dalje u tekstu: ZUS), ovaj Sud žalbene navode tužitelja ne nalazi osnovanim.
7. Prvostupanjski sud je prilikom donošenja pobijane presude uzeo u obzir relevantne činjenice utvrđene u provedenom upravnom postupku i sporu, te pravilno ocijenio da tužitelj ne ispunjava kumulativne uvjete propisane odredbom članka 3. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji ("Narodne novine", broj: 121/17., 98/19., 84/21. i 156/23 dalje: ZoHBDR) za priznavanje statusa hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata. Naime, iz sadržaja spisa predmeta ne proizlazi da je tužitelj u zatraženom razdoblju bio evidentiran u službenim evidencijama kao pripadnik SIS-a na temelju pribavljenih podataka u evidencijama nadležnih službi, a iz provedenog upravnog postupka i ukupnosti svih dokaza, kao i izjava svjedoka i tužitelja ne proizlazi niti da bi tužitelj kao pripadnik SIS-a sudjelovao u obrani suvereniteta Republike Hrvatske na način propisan odredbom članka 3. stavka 2. ZOHBDR-a. Pri tome se prvostupanjski sud pravilno pozvao na pravno shvaćanje ovog Suda o istoj činjeničnoj i pravnoj situaciji izraženo u presudi, poslovni broj: Usž-1759/2020 od 16. studenog 2021. Tom presudom potvrđena je presuda prvostupanjskog suda poslovni broj: Us I-1937/2020-8 od 24. veljače 2021., kojom je odbijen zahtjev tužitelja za priznavanje statusa hrvatskog branitelja na temelju pripadnosti Sigurnosno-obavještajnoj službi za razdoblje (19. rujna 1991. do 30. lipnja 1996.), koje djelomično obuhvaća i razdoblje za koje tužitelj u tom postupku traži priznanje statusa hrvatskog branitelja.
8. Žalbene prigovore tužitelja u pogledu dostavljanja dokumentacije javnih isprava kojima je odlikovan od strane predsjednika države i pozivanje na odredbu članka 13. Zakona o odlikovanjima i priznanjima Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 20/95, 57/06, 141/06 i 118/19) pravilno je otklonio prvostupanjski sud, a s kojim obrazloženjem se u cijelosti slaže i ovaj Sud.
9. S obzirom na to da tužitelj u žalbi ne iznosi navode kojima bi doveo u sumnju zakonitost presude prvostupanjskog suda, kao ni navode koji bi doveli do drugačije odluke u predmetnoj upravnoj stvari, ovaj Sud nije našao osnove za usvajanje žalbe.
10. Zahtjev tužitelja za naknadu troška žalbenog dijela upravnog spora nije osnovan u smislu odredbe članka 147. stavka 1. ZUS-a.
11. Slijedom navedenog, primjenom odredbe članka 135. stavka 1. ZUS -a, odlučeno je kao u točki I. izreke.
Kako tužitelj nije uspio sa žalbom, ovaj Sud nije našao osnovanim njegov zahtjev za naknadu troška za sastav žalbe, stoga je primjenom odredbe članka 147. stavka 1. članka 148. stavka 4. odlučeno kao u točki II. izreke.
U Zagrebu 11. rujna 2026.
Predsjednik vijeća
Hrvoje Miladin
