1

Poslovni broj: Gž-1220/2023

Poslovni broj: Gž-1220/2023

                                  U   I M E   R E P U B L I K E  H R V A T S K E

                P R E S U D A

Županijski sud u Rijeci, u vijeću sastavljenom od sutkinja Lidije Oštarić Pogarčić predsjednice vijeće, Ivanke Maričić-Orešković članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Branke Ježek Mjedenjak članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice S. B., OIB: …, iz Z.,  zastupane po punomoćnici K. Š., odvjetnici u Z., protiv tuženice Republike Hrvatske, OIB:…, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Zadru Građansko-upravni odjel, radi utvrđenja prava vlasništva, rješavajući žalbu tuženice izjavljenu protiv presude Općinskog suda u Zadru, poslovni broj P-965/2019 od 26. listopada 2023., u sjednici vijeća održanoj 19. travnja 2024.,

p r e s u d i o   j e

              Odbija se žalba tuženice kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Zadru, poslovni broj P-965/2019 od 26. listopada 2023.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja odlučeno je:

"I. Utvrđuje se da je tužiteljica S. B., OIB: …, iz Z., stekla pravo vlasništva nekretnine oznake čest. zem. … k.o. Z., oznaka zemljišta: građevinski teren, pov. 508 m2, a koja je nekretnina upisana u zk. ul. …. k.o. Z., slijedom čega se ista ovlašćuje da na temelju ove presude, a po pravomoćnosti zatraži i postigne uknjižbu prava vlasništva na svoje ime i u svoju korist za cijelo, u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Zadru uz istovremeni upis brisanja tog prava sa imena tužene, a sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženici da tužiteljici naknadi parnični trošak u iznosu od 995,42 eura (7.500,00 kn), u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe zajedno za zateznim kamatama sukladno čl. 29. Zakona o obveznim odnosima koje teku od dana donošenja presude pa do isplate."

2. Protiv te presude žali se tuženica iz svih žalbenih razloga propisanih odredbom čl. 353. st. 1. toč. 1. -3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 80/22,114/22 i 155/23 dalje ZPP) s prijedlogom da se žalba uvaži i preinači pobijana presuda te odbije tužbeni zahtjev tužiteljice uz obvezu naknade parničnog troška tuženici uz naknadu žalbenog troška sa zateznom kamatom.

3. U odgovoru na žalbu tužiteljica je osporila osnovanost žalbenih navoda s prijedlogom da se potvrdi presuda suda prvog stupnja.

4. Žalba nije osnovana.

5. Sud prvog stupnja utvrđuje da je predmet tužbenog zahtjeva tužiteljice utvrđenje da je stekla vlasništvo čez. zem. … k.o. Z., površine 508 m2, u naravi kuća i dvorište te se traži uknjižba prava vlasništva.

6. Iz zk. izvatka sa stanjem na dan 17. travnja 2019. proizlazi da je čest. zem. … površine 508 m2, građevinski teren, upisana u zk. ul. … k.o. Z. uknjižena u korist tuženice Republike Hrvatske, dok je prema posjedovnom listu 297 posjednikom iste nekretnine upisan pokojni suprug tužiteljice D. B. u istoj površini, s tim da je u katastru nekretnina naznačeno da se radi o kući i dvorištu na adresi u …. površine 508 m2.

6.1. Uvidom u rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Zadru poslovni broj O- 925/01 od 24. travnja 2002. iza smrti D. B. pok. I. proizlazi da je njegovom nasljednicom na svim nekretninama proglašena njegova supruga S. B., ovdje tužiteljica, te da je predmetna nekretnina navedena u ostavinskoj masi kao izvanknjižno vlasništvo ostavitelja.

6.2. Iz rješenja Odjela broj: …. od 17. veljače 1966. proizlazi da je B. D. dodijeljeno na trajno korištenje radi izgradnje područne stambene zgrade dio čest. zem. … zk. ul. … k.o. B. u površini od 257 m2.

6.3. Iz rješenja Odjela od 17. travnja 1966. broj: … proizlazi da se odobrava B. D. iz Z. uža lokacija za izgradnju obiteljske kuće na parceli. U obrazloženju rješenja se navodi da je D. B. uz zahtjev priložio rješenje o davanju na korištenje zemljišta …..

6.4. Prema rješenju o odobrenju za građenje Odjela od 28. travnja 1966. broj: …. proizlazi da se odobrava gradnja D. B. na dijelu čest. zem. …. k.o. B.. Iz obrazloženja proizlazi da je D. B. priložio dokaz o vlasništvu zemljišta broj …od 2. veljače 1966.

7. Prema iskazima saslušanih svjedoka M. S. i R. R. koje sud prihvaća kao uvjerljive budući nisu u sredstvu s tužiteljicom, pouzdano proizlazi da su se tužiteljica i njezin suprug nalazili u samostalnom posjedu predmetne nekretnine od šezdesetih godina prošlog stoljeća, a najkasnije 1966., te da im u razdoblju dosjedanja kroz koje je nekretnina bila u režimu društvenog vlasništva, a niti nakon toga, posjed nije osporavan po predniku tuženice, a niti tuženice.

8. Ovo ocjenu da potkrjepljuju materijalni dokazi u spisu iz kojih proizlazi da je suprug tužiteljice stekao predmetnu nekretninu 1966. godine, po starim oznakama čest. zem. … i … k.o. B., od Skupštine općine Zadar na korištenje radi izgradnje obiteljske kuće. Navedeno osobito proizlazi iz rješenja Odjela od 17. veljače 1966. broj: … kojim rješenjem je D. B. dodijeljen na trajno korištenje dio čest. zem. 149/1 k.o. Bokanjac radi izgradnje obiteljske kuće kao što to proizlazi i iz rješenja o odobrenju za građenje Odjela od 28. travnja 1966. broj: … kojim se odobrava izgradnja obiteljske kuće na čest. zem. … k.o. B..

9. Nesporno je da spisu ne prileži rješenje iz kojeg bi izričito proizlazilo da je suprugu tužiteljice dodijeljen na trajno korištenje radi izgradnje i dio čest. zem. … k.o. B., a ne samo dio čest. zem. … k.o. B.. Međutim, iz obrazloženja naprijed navedenog rješenja Skupštine općine Zadar od 28. travnja 1966. proizlazi da je odobrena gradnja na čest. zem. … u odnosu na koju je tom upravnom tijelu dostavio dokaz vlasništva, i to rješenje … od 2. veljače 1966. Iako navedeno rješenje (o dodjeli čest. zem. ….) ne prileži spisu, iz provedenih dokaza jasno i nedvojbeno proizlazi da je suprugu tužiteljice D. B. dodijeljena cijela predmetna nekretnina na korištenje radi izgradnje (dijelovi obje stare čest. zem. .. i …), a posebno kada se uzme u obzir da je odobrenje za građenje na čest. zem. … izdalo isto tijelo u čijoj je nadležnosti bilo i davanje na korištenje zemljišta radi izgradnje, te da je navedeno upravno tijelo kod odobravanja gradnje na čest. zem. … konstatiralo da je D. B. dostavio dokaz o vlasništvu zemljišta u formi rješenja o dodjeli 5682/1 -65 od 2. veljače 1966. a kojim rješenjem tužiteljica očito više ne raspolaže.

10. Dakle, obzirom da je vrijeme potrebno za dosjelost započelo teći najkasnije 1966. godine, dakle za vrijeme važenja Općeg građanskog zakona, i u pretežitom dijelu je teklo kroz vrijeme važenja Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (NN br. 53/91, 9/92 i 77/92 dalje: ZOVO koji je bio u primjeni do 1. siječnja 1997.), pa se na pitanje stjecanja vlasništva imaju primijeniti odredbe ZOVO.

11. Sud prvog stupnja zaključuje da su sudovi zauzeli stajalište o tome da se kod dosjelosti u obzir uzima i vrijeme do 8. listopada 1991. kao u odluci broj Rev-291/14 od 17. travnja 2018. pri čemu je navedeno shvaćanje: „Kod stjecanja prava vlasništva dosjelošću na stvarima koje su prije 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu treba u vrijeme dosjelosti računati i vrijeme prije 8. listopada 1991., ako se time ne vrijeđaju vlasnička prava osoba koja ta prava nisu stekla na temelju odredbe čl. 388. st. 4. ZV, nego na temelju drugih odredaba tog zakona. Rizik bilo kakve greške koju su počinila državna tijela, mora snositi država i ne smiju se ispravljati na teret pojedinca koji je stekao pravo vlasništva dosjelošću na temelju zakonske odredbe koju je Ustavni sud RH naknadno ukinuo, posebice u onom slučaju kada ne postoji drugi suprotstavljeni privatni interes trećih osoba.

12. Budući da ne postoji treća osoba koja bi stekla vlasnička prava po drugim zakonskim osnovama stjecanja primjenjujući pravna shvaćanja zauzeta u presuda Europskog suda za ljudska prava (T. protiv Hrvatske, J. protiv Hrvatske, R. i drugi protiv Hrvatska i G. protiv Hrvatske) u rok dosjelosti se računa i vrijeme koje je teklo u razdoblju u kojem je nekretnina bila u režimu društvenog vlasništva pa stoga smatra da je tužiteljica stekla pravo vlasništva dospjelošću te usvaja tužbeni zahtjev.

13. Odluku o parničnom trošku sud prvog stupnja donosi pozivom na odredbu čl. 154. st. 1. ZPP-a u vezi čl. 155. ZPP-a te relevantnih odredbi Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ br. 142/12, 103/14, 118/14, 107/15 37/22 - dalje Tarifa).

14. Suprotno žalbenim navodima tuženice nije ostvarena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a a tuženica niti ne navodi u čemu bi se sastojala navedena procesna povreda. Ispitujući po službenoj dužnosti postojanje neke od bitnih procesnih povreda iz čl. 354. st. 2. ZPP-a ovaj sud nije utvrdio da bi donošenjem pobijane presude bila ostvarena neka od tih bitnih procesnih povreda.

15. Nisu ostvareni niti žalbeni razlozi pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primijene materijalnog prava budući je sud prvog stupnja pravilno utvrdio sve relevantne činjenice te pravilnom primjenom materijalnog prava usvojio tužbeni zahtjev tužiteljice.

16. U odnosu na žalbene navode tuženice da ne postoji niti jedan dokaz iz kojeg bi bilo vidljivo da bi tužiteljica odnosno njezin prednik stekao pravo vlasništvo na predmetnoj nekretnini proizlazi i da je pravilno sud cijeneći materijalne dokaze u spisu, iskaze saslušanih svjedoka te iskaz tužiteljice nedvojbeno utvrdio da su suprugu tužiteljice dodijeljene nekretnine čest. zem. …. i …. k.o. B. od skupštine Općine Zadar na korištenje za izgradnju obiteljske kuće.

17. Nije osnovana žalba tuženice niti u dijelu odluke o parničnom trošku o kojem je sud odlučio pravilnom primjenom odredbe čl. 154. st. 1. ZPP-a u vezi čl. 155. ZPP-a te relevantnih odredbi Tarife.

18. Slijedom svega obrazloženog trebalo je žalbu tuženice odbiti kao neosnovanu i presudu suda prvog stupnja potvrditi pozivom na odredbu čl. 368. st. 1. ZPP-a.

U Rijeci 19. travnja 2024.

Predsjednica vijeća

Lidija Oštarić Pogarčić v.r.