Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 27

Poslovni broj: P-473/2021-68

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, sutkinja Antonia Škaričić Majić, u pravnoj stvari 1. tužitelja TO, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 2. tužitelja NO, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koje zastupa punomoćnik Darijo Čajo, odvjetniku u Kaštel Kambelovcu, protiv 1. tuženika CO pok. LO, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 2. tuženika IO pok. SO, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 3. tuženika EO, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 4. tuženika AO pok. SO, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane javne glavne rasprave zaključene 15. srpnja 2026. u prisutnosti 1. tužitelja osobno s punomoćnikom Darijom Čajo, odvjetnikom u Kaštel Kambelovcu i 1. tuženika i 2. tuženika osobno, na ročištu za objavu presude, 10. rujna 2026.

p r e s u d i o  j e

I Utvrđuje se da su tužitelji pod 1. TO, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i pod 2. NO, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] isključive suvlasnice za po ½ dijela svaka točno određenog realnog dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji je u Nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka za geodeziju Ivana Barbalića d.i.geod. Split, prosinac 2024.g. na Skici lica mjesta označen točkama A-B-C-D-E-P-L-M-N-O-A šrafiran crvenom bojom površine 2494 m2, pa se tužitelji ovlašćuju temeljem ove presude izvršiti parcelaciju čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na način da iz te nekretnine izdvoje fizički i geometrijski naprijed točno određeni realni dio iste i navedeni dio formiraju kao samostalnu česticu zemljišta s novim brojem, provedu navedenu parcelaciju u katastru i zemljišnoj knjizi za k. o. [katastarska općina], kao i da potom na tako novoformiranoj čestici zemljišta nastaloj tim prijavnim listom tužitelji upišu svoje pravo vlasništva na svoja imena za po ½ dijela svaka od njih uz brisanje prava vlasništva s imena tuženika pod 1. CO, pod 2. IO pok. SO, pod 3. EO i pod 4. AO pok. SO, u cijelosti.

II Nalaže se tuženicima naknaditi tužiteljicama u roku 15 dana parnične troškove u iznosu od 8.470,50 eura zajedno sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 10. rujna 2026. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok se za više zatraženi trošak postupka, zahtjev tužitelja odbija kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj je 4. veljače 2021. ovom sudu podnio tužbu u kojoj navodi kako su tužiteljice suvlasnice za ½ dijela točno određenog realnog dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a kao suvlasnici su u izvatku upisani tuženici i 1. tužiteljica s osobnim podacima MO za 6/20 i 2. tužiteljica s osobnim podacima NO za 6/20 dijela. Temelj i pravni osnov stjecanja prava vlasništva na točno određenom realnom dijelu predmetne nekretnine tužiteljice da su stekle nasljeđivanjem, one da su sestre u srodstvu s tuženicima, a njihov zajednički prednik je AO, koji je nekretninu stekao kupoprodajom od ĐO. Na predmetnom realnom dijelu predmetne nekretnine da je sagrađena nezavršena stambena zgrada s pripadajućom okućnicom, radi se o sjevernom dijelu predmetne čestice, a da su tuženici od 2.-4. na južnom dijelu predmetne nekretnine sagradili svoje kuće, dok tuženik 1. nema vlasničkih prava na predmetnoj nekretnini. Navedena realna bilba da je izvršena prilikom zajedničke kupnje između prednika stranaka a po zajedničkoj kupnji prednici parničnih stranaka su se podijelili i na terenu postavili međašne oznake i to materijalizirani betonski zid koji su prije više od 30 godina sagradili osobno tuženici od 2.-4. Nadalje kako je nedovršen kuću položenu na spornom realnom dijelu predmetne nekretnine gradio ČO, otac tužiteljica 1978., a rješenjem o nasljeđivanju tužiteljice su proglašene nasljednicama svog pokojnog djeda BO na predmetu spora za 1/2 dijela (otac OO umro tijekom ostavinskog postupka), koji je prije nekretninu stekao kupoprodajom, diobom, građenjem i dosjelošću, a prednici tužitelja i tuženika nikada si međusobno nisu osporavali podjelu. Tužiteljice su sudu predložili prihvatiti tužbeni zahtjev na utvrđenje da su stekle pravo vlasništva 1/2 djela točno određenog nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Činjeničnu osnovu zahtjeva tužiteljica čini teza da su vlasništvo utužene nekretnine stekli nasljeđivanjem od svog prednika, a ovaj prethodno kupoprodajom, diobom i dosjelošću.

2. 1. tuženik je priznao tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti. Drugotuženik u ostavljenom roku nije podnio odgovor na tužbu. 2. tuženik i 3. tuženik su osporili tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti, naveli su kako ne žele tuđu imovinu već ono što su naslijedili iza prednika i ono što im je darovano, ističu kako je predmetna nekretnina kupljena i podijeljena 1960. i 1962., dok 4. tuženik nije odgovorio na tužbu, ali budući se radi o nužnim suparničarima na strani tuženika nije donesena presuda zbog ogluhe u odnosu na njega i presuda na temelju priznanja u odnosu na 1.tuženika.

3. Tijekom postupka prvostupanjski sud je izveo dokaz pregledom i čitanjem isprava i dokumentacije sadržane u spisu i to: Prijepisa posjedovnog lista broj 838, izvatka iz zemljišne knjige za nekretninu označenu 385/2, kupoprodajne pogodbe od 3. ožujka 1965., ugovora o osnivanju služnosti prava prolaza pješice i živinom od 21. ožujka 1979., rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Kaštel Lukšiću poslovni broj O-184/01, Općinskog suda u Splitu poslovni broj O-660/13, presude Općinskog suda u Splitu poslovni broj IIP-145/73/20 od 22. prosinca 1975., presude Okružnog suda u Splitu poslovni broj Gž-954/77 od 12. kolovoza 1977., rješenja Okružnog suda u Splitu u predmetu Gž-2767/76 od 12. kolovoza 1977., presuda Općinskog suda u Splitu II P- 145/73 od 22. prosinca 1975.g., presude Općinskog suda u Splitu II P-1321/11 od 25. listopada 1977.

3.1. U postupku je izveden dokaz saslušanjem tužiteljica i 1. tuženika te 2. tuženika kao parničnih stranaka, kao i dokaz saslušanjem svjedoka ŠO, KO i RO.

3.2. U postupku je izveden dokaz obavljanjem uviđaja na licu mjesta uz sudjelovanje sudskih vještaka geodetske struke i građevinske struke.

4. Predmet postupka je utvrđenje prava suvlasništva tužiteljica za ½ točno određenog realnog dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], uz istodobno brisanje tog prava s imena tuženika.

5. Među strankama nije bilo sporno da su tuženici i tužiteljice upisani suvlasnici predmetne nekretnine, da su stranke pravni slijednici AO koji je imao sinove pokojnog LO, oca 1. tuženika, SO oca 2. -4. tuženika i kćerku VO, baku tužiteljica, da na predmetnom dijelu nekretnine postoji neizgrađeni objekt kojeg je gradio prednik tužiteljica, da su tužiteljice nasljednice iza pok. DO.

6. Kao sporno, u postupku je trebalo utvrditi jesu li tužiteljice stekle pravo vlasništva na utuženoj nekretnini na temelju zakona (dosjelošću, nasljeđivanjem), pa jesu li, posljedično tome, ovlaštene na upis prava suvlasništva na predmetnoj nekretnini u zemljišnim knjigama na svoje ime za 1/2.

7. Čitanjem Prijepisa posjedovnog lista broj 838 utvrđeno je da su kao posjednici zavedeni AO, PO i NO, da se radi o katastarskoj čestici [katastarska čestica], Crnač.

8. Čitanjem izvatka iz zemljišne knjige za nekretninu označenu 385/2 utvrđeno je da su kao suvlasnici iste uknjiženi CO za 2/20 dijela, IO 2/20, EO 2/20, AO 2/20, Ružica Ban 6/20, Tončica Tomić 6/20.

9. Čitanje kupoprodajne pogodbe od 3. ožujka 1965. utvrđeno je da su stranke pogodbe ĐO kao prodavateljica i ĆO, VO, AO i LO kao kupci, predmet kupoprodaje su nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica]-

10. Čitanjem ugovora o osnivanju služnosti prava prolaza pješice i živinom od 21. ožujka 1979. utvrđeno je i da su ugovorne stranke ĆO i SO i UO s druge stane, stranke su složne da je ĆO vlasnik sjeverne polovice čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] "Crnoči", a vlasnik južne polovice UO, da je presudom Općinskog suda u Splitu II P 1321/77 od 25. listopada 1977. priznato pravo služnosti prolaza pješice i kolima UO na dijelu nekretnine ĆO, te da u članku I Ugovora ĆO kao vlasnik sjevernog dijela č. zem. [katastarska čestica] dozvoljava i ustupa T LO pravo služnosti prolaza pješice i živinom djelom svoje nekretnine.

11. Čitanjem rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Kaštel Lukšiću poslovni broj O-184/01 utvrđeno je da iza pokojnog LO u njegovu ostavinu nije ušla predmetna nekretnina.

12. Čitanjem rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Splitu poslovni broj O- 660/13 utvrđeno je da iza pokojnog DO njegovu ostavinu sačinjavaju između ostalog i 6/20 dijela predmetne nekretnine a da su kao nasljednice predmetne nekretnine proglašene tužiteljice unuke DO.

13. Čitanjem presude Općinskog suda u Splitu poslovni broj IIP-145/73/20 od 22. prosinca 1975. utvrđeno je da se postupka vodio radi priznanja prava služnosti i činidbe između tužiteljica BO, prednika tužiteljica i tuženika AO, SO i AO, koja je potvrđena presudom okružnog suda u Splitu poslovni broj Gž-954/77 od 12. kolovoza 1977. utvrđeno je da je kao nesporno da je tužitelj vlasnik istočnog dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i sjevernog dijela č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

14. Čitanjem rješenja Okružnog suda u Splitu u predmetu Gž-2767/76 od 12. kolovoza 1977. kojim je ukinuta presuda Općinskog suda u Splitu II P-145/73 od 22. prosinca 1975.g., te nastavno tome presude Općinskog suda u Splitu II P-1321/11 od 25. listopada 1977.g., i konačno presudom Okružnog suda u Splitu u predmetu Gž- 1075/78 od 2. ožujka 1978.g. kojom je potvrđena presuda od 25. listopada 1977.g. utvrđeno je da je tom presudom odlučeno kako u korist sjevernog dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kojega da je vlasnik FO, a na teret južnog dijela iste te nekretnine pripada pravo služnosti prolaza pješice i zaprežnim kolima.

15. Iz iskaza 1. tužiteljice proizlazi da su na sjevernom dijelu predmetne nekretnine 1979. njezin otac i majka počeli graditi kuću, prema saznanjima pomagali su im susjedi pa čak i 2. tuženik, oni da su se razveli i kuća se nije završila. Ona i sestra 2. tužiteljica da su stekli predmetnu nekretninu nasljeđivanjem iza oca i strica, oni da su umrli u kratkom razmaku. Njihov stric da je čak na sjevernom dijelu posadio masline kojih ima 15-20 stabala, a raspoređen su baš po tom spornom dijelu od suhozida pa sve do vrha zapravo je kuća odnosno građevina u sredini maslinika. koje su počele davati ploda kada je on umro, a kada je on umro da ih je 2. tuženik pitao može li brati plodove, mi smo mu dozvolile a to nije bilo samo jedne godine nego svake godine dok nisu počeli problemi, nikada nije brao masline nego bi prije pitao za dopuštenje. Nadalje da su bili u jako dobrim odnosima s 2. tuženikom kako njihovi prednici tako i one sve dok prednici nisu umrli, a i nakon sve dok nije poželio tuđe. Otkada je bila dijete ljetovala je u Kaštelima, poznato joj je da je njihova zemlja počela od suhozida iza tuženikove kuće koji se nalazi na južnom dijelu pa sve do vrha sjevernog dijela prateći paralelno potok. Na južnom dijelu nekretnine se nalaze građevine tuženika, tri su u nizu, otkada zna za sebe prva je tu najstarija izgrađena. Istaknula je da je zidić ispod kuće gradio 2. tuženik, ne sjeća se kada točno, ali zna da je davno, otkada seže sjećanje. Konačno da ih nitko nije ometao ili govorio im da predmetni dio nije njihov, a one da ne polažu prava na južni dio nekretnine.

16. Iz iskaza 2. tužiteljice proizlazi da se pridružuje svemu što je 1. tužiteljica u iskazu navela te nadodaje da joj nije jasno zbog čega se 2. tuženik tek unazad nekoliko godina sjetio tužiti ih da je to njegovo baš kada su došle na predmetnu nekretninu a ne dok su preci bili živi.

17. Iz iskaza 1. tuženika proizlazi da je oduvijek se zna čija je predmetna zemlja Pokojni djed tužiteljica ĆO da je imao sjeverni dio, a južni AO, EO i IO. Betonski zid iza svojih kuća su radili EO i IO. ĆO je posadio masline na svojoj zemlji davne godine, bila je i loza prije. Te masline je brala čak i njegova supruga i njezina sestra, a pitale su tužiteljice mogu li ubirati plodove. Prije da su postojali mejaši međašnici, a EO i IO da su zatim 1985. sazidali betonski zid kako bi se znalo što je njihovo. Nije mu poznato zašto je IO problem sa zemljom, dok se radilo nitko nikoga nije dirao, svi su bili sretni, ja sam dao IO svoju vodu da može naliti terasu, a brat AO mu nije htio dati. Nitko ĆO i tužiteljicama da nije sporio vlasništvo osim IO. On da ne polaže vlasnička prava na predmetnu nekretninu, to da nije njegovo već od tužiteljica. U sredini predmetne parcele postoji kuća koju je počeo graditi ČO, a nije nikada dovršena. Pokojni stric kada je kupio to umjesto na sebe upisao je na djeda kako bi dobio dječji doplatak i kada je djed umro on da se našao tu kao nasljednik. Upitan je li se zna dokle je čije, postoje li jasno označene granice nekretnine, odgovara, postoje međe, jedan veliki margin.

18. Iz iskaza 2. tuženika proizlazi da je građevinu na sjevernom dijelu nekretnine gradio ČO, nikada mu nije pomagao u gradnji kuće. Da su odavno bile međe iza njegove kuće, u vidu zida i dan danas postoji međa u produžetku. Nikada u životu nije brao masline za koje tužiteljice tvrde da je niti je koristio sjeverni dio. Priznajem da je to njihovo ali navodi da su uzele 552 m2 kako je parcela kupljena i koliko je oduzeto. Zidić iza kuće da je napravio 1989. ili 1990., kao i trotoare i zidove, na listu spisa 435, pokazuje objekte osjenčane sivom bojom na južnoj strani predmetne nekretnine i navodi da su to objekti od brata, očeva kuća i njegov objekt. Očev objekt da je građen 1968., a njegov 1986.

Nije imao pritužbi dok su bili živi prednici tužiteljica, nije se želio svađati, a tada je isto smatrao da je dio zemlje gdje je izgrađen objekt na sjevernom dijelu njegov.

19. Iz iskaza svjedoka RO proizlazi da je rođak od stranaka, tu je dolazio kao dijete 70.ih godina po nekoliko dana preko školskih praznika, a i kasnije. Prva s južne i zapadne strane nekretnina je bila od IO, a istočno gore prema sjeveru se protezala od pok. ĆO. Bila je i štala, točno uz put koji se križa prema nekretnini rođaka ĆO. Kada je dolazio 1970. -ih bio je tu već zid međašnik između južne i sjeverne parcele. Nije mu poznato da je itko sporio N i sada njegovim nasljednicima da je predmetna nekretnina njihova. Iza kuće sa sjeverne strane proteže se nekretnina tužiteljica na kojoj su prije bile masline i šipci a masline su i sada. ČO da je počeo na predmetnoj nekretnini raditi kuću, on mu je pomagao, to je bilo 1980.ih. Poznato mu je da su C samo imali spor oko puta ali nikada da bi govorili da je predmetna nekretnina njihova.

20. Iz iskaza svjedokinje ŠO proizlazi da je njezin pok. svekar ĆO kupio parcelu zajedno s LO i SO, oni su to uredno podijelili i nikada nije bilo spora čije je što. 1978. godine je bivši suprug ČO počeo graditi kuću na predmetnoj nekretnini i njezin otac mu je pomagao, čak je tu i pok. SO znao uskočiti kada su šalovali i dati im ruke. Dok je dolazila tu 1981. nije bilo zida između južnog i sjevernog dijela, ali su bila kamenja kao jasni mejaši i znalo se čije je što. Na predmetnoj nekretnini do zidića koji dijeli parcele bio je vinograd, protezao se sve prema sjeveru, po. ĆO ga je obrađivao a maslinik je bio s istočne strane uz kuću pok. ĆO. Nitko im nikada nije branio da bi to bilo njihovo vlasništvo i ometao ih u posjedu. Dapače dok je tu živio AO često su se družili on i pok. ZO sin od ĆO.

21. Iz iskaza svjedoka KO proizlazi da je u Kaštela došao ima 50 godina. Iza njegove kuće su nekretnine od EO, IO i AO a sjevernije od njih od pok. ZO i ĆO. Poznato mu je da su C napravili na zapadu gdje je potok zid, misli da ga je IO napravio a on na taj zid stavio ogradu, oni su također stavili i zid na sjevernoj strani između svoje nekretnine i nekretnine tužitelja i na njega je isto postavio ogradu, na tri strane, sjever zapad i jug je postavljen zid a na četvrtoj strani nema jer je tu EO vrt. Na predmetnoj nekretnini uvijek bio vinograd i dok je bio živ pok. ZO odlazili su u vinograd, a zna da je to nekretnina bila od ĆO. EO mu je dao nalog da napravi ogradu, a IO se nije bunio, a mislim da mu je on čak i pomagao. Dok je radio ogradu ispred kuće su sjedili IO i ZO i to je bilo normalno. Objekt na predmetnoj nekretnini da je počeo raditi ČO.

22. U svom nalazu i mišljenju sudski vještak za geodeziju Ivan Barbalić istaknuo je da uvidom u PL 838 i ZKU 248 razvidno je da predmetna čestica nije usklađena oblikom i površinom, kao i da stanje na terenu ne odgovara upisanim kulturama. Sukladno nalogu suda, izvršen je uvid u službeni orto-foto snimak izrađen 1968. god., iz kojeg je vidljivo da na predmetnoj čestici tada nisu postojali objekti (Prilog 1). Prilikom obavljenog uviđaja na licu mjesta č. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], na Skici lica mjesta predstavlja lik označen točkama A-B-C-D-E-F-G-HI-J-K-L-M-N-O-A, šrafiran plavom bojom, ukupne površine 4370 m². Predmetna čestica u naravi predstavlja četiri posjeda s okućnicama i okolnim zemljištem. Na predmetnoj čestici položena su tri izgrađena s objekta – u njenom južnom dijelu, te objekt u izgradnji u njenom centralnom dijelu. Predmet spora da predstavlja sjeverni dio č. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], na Skici lica mjesta predstavlja lik označen točkama A-B-C-D-E-P-L-M-N-O-A, šrafiran crvenom bojom, površine 2494 m². Predmetni posjed je sa sjeverne strane omeđen suhozidom, sa zapadne strane rubom asfaltiranog puta (podzidom kanala), s južne strane betonskim zidom (linija L-P) i međnim kamenjem (linija P-E), s istočne međa nije materijalizirana na terenu (linija E-D) već se proteže maslinikom (u posjedu tužitelja) i betonskim zidom (linija D-C-B-A). Predmetni posjed u naravi predstavlja zemljište pod maslinama (cca 20 kom), nisko raslinje i šikaru. U južnom dijelu posjeda položen je objekt u izgradnji. Predmetnom posjedu se u trenutku očevida pristupilo s jugo- istočnog dijela čestice, dok sam sporni posjed ima na zapadnoj strani cijelom duljinom spoj s javno-prometnom površinom.

23. U svom nalazu i mišljenju sudski vještak za građevinu Ivan Mijanović istaknuo je kako je svrha uviđaja bila izraditi nalaz i mišljenje u kojem će se izjasniti na okolnost vremena izgradnje kuće položene na realnom dijelu č.z. 385/2 k. o. [katastarska općina] kao i o vremenu izgradnje drugih objekata položenih na preostalom dijelu č.z. 385/2. Tako je sudski vještak iznio mišljenje da Objekat A – sjever – kuća u izgradnji, koja se nalazi na predmetnom dijelu, predstavlja prizemni objekat izveden u grubim građevinskim radovima od betonskih blokova. Iznad zidova izveden armirano – betonski vijenac – grede u dvostranoj dašćanoj oplati (kašunima). Na podnoj zemljanjoj površini zatečene neugrađene međukatne isteg gredice. Po načinu gradnje, upotrebljenim materijalima te vidljivim deponiranim građevinskim sklopovima i materijalima oko a tako i unutar objekta procjenjuje da je navedena građevina građena u vremenskom razdoblju od 1970. – 1975. Objekat B – Novi crnoći 6 ( jugo – istok ) prizemni objekat izveden od betonskih blokova sa polumontažnom armirano – betonskom stropnom pločom “isteg“. Na pogledu stropne ploče ugrađena je trstika na kojoj se nalazi žbuka koja jevećim dijelom je otpala uslijed uzročno posljedično utjecaja vlaženja sa ravne terase. Fasada je žbukana. Vanjski prozori su dvokrilni sa griljama, a ulazna vrata jednokrilna ostakljena žičanim staklom. Unuar interijera dio zidova je obložen majolikom, dio oličen oštećenim uljanim bojama a krečnim bojama. Iz objekta moguće je pristup na betonsku lođu i terasu. Po načinu gradnje, upotrjebljenim materijalima te vidljivim deponiranim građevinskim sklopovima i materijalima oko a tako i unutar objekta procjenjuje da je navedena građevina građena u vremenskom razdoblju od 1970. – 1975. Nadalje Objekat C – Novi Crnoći 33 ( srednji južni ) predstavlja objekt sa lođom i garažom koja je izvedena armirano – betonskom stropnom pločom te armirano – betonskim stupovima i gredama. Dio dogradnje je izveden u grubim građevinskim radovima bez AB ploče. Vrata i prozori su identični kao kod prethodnog objekta, a dio njih nije ugrađen već je zaštićen drvenim okvirima i plastičnim najlonom. Sa zapadne strane objekta izvedeno jednokrako armirano – betonsko stubište za etažu kata, dok do potkrovlja također vodi jednokrako armirano – betonsko stubište. Na fasadi je izveden špruc. Na dijelu terase položeni betonski elementi ukrasne ograde. Po načinu gradnje, upotrjebljenim materijalima te vidljivim deponiranim građevinskim sklopovima i materijalima oko a tako i unutar objekta procjenjuje da je navedena građevina građena u vremenskom razdoblju od 1980. – 1985. Nadalje objekat D – Novi Crnoći 35 ( Jugozapadno) predstavlja objekt visine prizemlje plus stambeno potkrovlje. Nosiva konstrukciaj armirano – betonski stupovi i grede. Dvostrešni krov s pokrovom od kupe. Prozori dvokrilni i jednokrilni sa balkonskim vratima te ugrađenim griljama. Vrata okviri od željeza popuna ostakljena sa aluminiskom ispunom. Fasada žbukana. Na betonskoj tarasi ugrađena ograda izvedena od željeznih profila. Ugrađen dio horizontalnog oluka. Po načinu gradnje, upotrebljenim materijalima te vidljivim deponiranim građevinskim sklopovima i materijalima oko a tako i unutar objekta procjenjuje da je navedena građevina građena u vremenskom razdoblju od 1980. – 1985.

24. Nakon ocjene svakog dokaza zasebno i u njihovoj ukupnosti te na temelju rezultata cjelokupno provedenog postupka, sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan.

25. Člankom 30. stavkom 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14. i 81/15.; dalje: ZV) propisano je da je pravo vlasništva stvarno pravo na određenoj stvari koje ovlašćuje svoga nositelja da s tom stvari i koristima od nje čini što ga je volja te da svakoga drugoga od toga isključi, ako to nije protivno tuđim pravima ni zakonskim ograničenjima.

26. Člankom 114. stavkom 1. ZV-a propisano je da se vlasništvo može steći na temelju pravnoga posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona, dok iz stavka 2. istog članka proizlazi da je na temelju stavka 1. tog članka stečeno pravo vlasništva kad su ispunjene sve pretpostavke određene zakonom.

27. Tužiteljice su tijekom postupka isticale kako su predmetnu nekretninu stekle nasljeđivanjem od pokojnog djeda, a njihov prednik kupoprodajom, dosjelošću i diobom.

28. Odredbom članka 128. stavka 1. ZV propisano je da nasljednik stječe vlasništvo naslijeđenih stvari u času otvaranja nasljedstva.

29. Odredbom članka 159. ZV propisano je da se vlasništvo stječe dosjelošću samostalnim poštenim posjedom nekretnine kroz dvadeset, odnosno deset godina ovisno o kakvoći posjeda. Odredbom članka 160. stavka 2. ZV propisano je da se u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava i vrijeme za koje su prednici sadašnjeg posjednika neprekidno posjedovali kao pošteni samostalni posjednici.

30. Nadalje, odredbom članka 17. stavka 1. ZV propisano je da ostaviteljevi posjedi stvari i prava prelaze na njegova nasljednika u času njegove smrti, onakvi kakvi su u tom času bili u ostavitelja.

31. Pretpostavke za stjecanje prava vlasništva prosuđuju se prema pravilima važećim u trenutku stjecanja sukladno članku 388. stavku 2. ZV.

32. Nakon provedenog postupka ovaj sud je utvrdio da predmetni sjeverni dio čet. zem. 385/2 koji je identificiran u skici nalaza i mišljenja sudskog vještaka za geodeziju tužiteljice posjeduju kao isključive samostalne posjednice, naslijedivši posjed iza svojeg djeda. Djed tužiteljica predmetnu je nekretninu za svog života stekao kupoprodajom, diobom te dosjelošću čime je faktično fizički individualiziran sjeverni dio kao zasebna cjelina s jasnim granicama prema južnom dijelu kojim isključivo posjeduju tuženici.

33. Iz iskaza svih saslušanih svjedoka, a koje ovaj sud ocjenjuje kao vjerodostojne jer su neproturječni, životni, logični i skladu sa preostalim dokazima u spisu, a tuženici tijekom postupka nisu ničime osporili činjenice iznesene u tim iskazima je utvrđeno da je sjeverni dio nekretnine oduvijek bio u posjedu prednika tužiteljica te da nitko nikada tužiteljicama, niti njihovim prednicima, nije osporavao pravo na taj dio. Osobito je važna okolnost što je i sam 2. tuženik u iskazu pred sudom potvrdio da je zidao zid kojim je razgraničen sjeverni i južni dio nekretnine ("Da su odavno bile međe iza njegove kuće, u vidu zida i dan danas postoji međa u produžetku. Priznaje da je to njihovo ali navodi da su uzele 552 m2 kako je parcela kupljena i koliko je oduzeto. Zidić iza kuće da je napravio 1989. ili 1990., kao i trotoare i zidove"), dok 1.tuženik je priznao tužbeni zahtjev i u iskazu nedvojbeno naveo kako se oduvijek zna da predmetni dio nekretnine pripada prednik tužiteljica, čime su tuženici nedvosmisleno potvrdili ne samo fizičku granicu između dvaju dijelova, nego i da su tu granicu smatrali legitimnom i priznatom, a to otklanja svaku sumnju u faktičnu individualizaciju sjevernog dijela kao zasebno određene cjeline. U konačnici je u postupku utvrđeno da je prednik tužiteljica na predmetnom djelu nekretnine počeo graditi kuću, koja nikada nije dovršena, a iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka za građevinu proizlazi da je ista građena u vremenu koje se podudara s iskazima tužiteljica i svjedoka, a osim toga i tuženici ne spore da je prednik tužiteljica počeo graditi na predmetnom dijelu.

34. Djed tužiteljica je predmetni dio nekretnine stekao pravovaljanom kupoprodajom te diobom koja je fizički provedena i realizirana te se odrazila u neprekidnom odijeljenom posjedovanju a u mjeri u kojoj bi se ispostavio nedostatak formalnog naslova, stjecanje je dovršeno dosjelošću, pribrojavanjem posjedovnog vremena prednika sukladno članku 160. stavku 2. ZV. Upis tuđih suvlasničkih prava u zemljišnoj knjizi sam po sebi ne čini posjed tužiteljica nepoštenim, a što je u skladu s ustaljenom sudskom praksom. Tužiteljice su iza djeda po sili zakona u trenutku otvaranja nasljedstva stekle sva prava koja je on imao na sjevernom dijelu nekretnine, uključujući i faktični individualizirani posjed, sukladno članku 128. stavku 1. ZV. Fizički odijeljeni sjeverni dio nekretnine, s vidljivim granicama na terenu i zidanim zidom kao međašnom oznakom, faktično je individualiziran te kao takav ne predstavlja više idealni suvlasnički dio, već zasebno određenu stvar koja može biti predmetom isključivog prava vlasništva.

35. Slijedom navedenog, sud je utvrdio da su tužiteljice suvlasnice geometrijski određenog sjevernog dijela nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], identificiranog u skici nalaza i mišljenja sudskog vještaka za geodeziju Ivana Barbalića koja je sastavni dio ove presude, te je tužbeni zahtjev u cijelosti osnovan.

36. Sud je posebno uzeo u obzir i okolnost da je 1. tuženik priznao u cijelosti tužbeni zahtjev, a 4. tuženik nije dao odgovor na tužbu i pasivno se držao u tijeku postupka, samim time sud je još više osnažio svoj zaključak koji je donio na temelju provedenog dokaznog postupka.

37. Člankom 130. stavkom 1. ZV-a propisano je da tko stekne pravo vlasništva nekretnine na temelju zakona, ovlašten je ishoditi upis stečenoga prava vlasništva u zemljišnoj knjizi, pa je u konkretnom postupku trebalo odrediti da su tužiteljice ovlaštene ishoditi i upis toga prava u zemljišnim knjigama.

38. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u točki I izreke ove presude.

39. Odluka o zahtjevima stranka na naknadu troškova postupka osniva se na članku 154. stavak 1., članku 155. i članku 164. ZPP-a. Imajući na umu navedene zakonske odredbe, budući da su tužiteljice u cijelosti uspjele u sporu, ovaj sud smatra da im pripada cjelokupan trošak postupka.

40. S obzirom na vrijednost predmeta spora (13.405,00 eura), odredbe Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23; dalje: Tarifa) i postavljeni zahtjev za naknadu troškova, imajući na umu odredbu Tbr. 40 o zastupanju više osoba, tužitelju su, kao potrebni za svrhovito vođenje parnice, priznati troškovi po osnovi odvjetničkog zastupanja i to za:

- sastav tužbe (Tbr. 7/1 Tarife) iznos od 550,00 eura,

- sastav obrazloženog podneska od 1. ožujka 2024. (Tbr. 8/1 Tarife) iznos od 550,00 eura,

- zastupanje na ročištu od 13. ožujka 2024. (Tbr. 9/5 Tarife) iznos od 275,00 eura, koje je odgođeno prije raspravljanja

- sastav obrazloženog podneska od 1. travnja 2024. (Tbr. 8/1 Tarife) iznos od 550,00 eura,

- zastupanje na ročištu od 6. lipnja 2024. (Tbr. 9/1 Tarife) iznos od 550,00 eura,

- zastupanje na ročištu od 13. studenoga 2024. (Tbr. 9/1 Tarife) iznos od 550,00 eura,

- sastav obrazloženog podneska od 11. siječnja 2025. (Tbr. 8/1 Tarife) iznos od 550,00 eura,

- sastav obrazloženog podneska od 14. svibnja 2025. (Tbr. 8/1 Tarife) iznos od 550,00 eura,

- zastupanje na ročištu od 16. ožujka 2026. (Tbr. 9/1 Tarife) iznos od 550,00 eura,

- sastav obrazloženog podneska od 30. ožujka 2026. (Tbr. 8/1 Tarife) iznos od 550,00 eura,

- zastupanje na ročištu od 15. srpnja 2026. (Tbr. 9/1 Tarife) iznos od 550,00 eura

41. Ovako priznate troškove po osnovi odvjetničkog zastupanja u ukupnom iznosu od 5.775,00 eura treba uvećati za pripadajući porez na dodanu vrijednost u visini od 25% (Tbr. 46 Tarife), što ukupno iznosi 7.218,75 eura. Ovom iznosu valjalo je pridodati troškove vještačenja u iznosu od 981,00 eura.

42. Nadalje, tužitelju je, sukladno odredbama Zakona o sudskim pristojbama ("Narodne novine" broj 118/18) i Uredbe o Tarifi sudskih pristojbi ("Narodne novine" broj 53/19., 92/21.), priznat i trošak sudske pristojbe za tužbu i presudu u visini iznosa od 270,75 eura.

43. Dakle, ukupni trošak koji su tuženici dužni naknaditi tužiteljicama je iznos od 8.470,50 eura.

44. Tužiteljicama nije priznat trošak sastava podnesaka od 10. veljače 2025. i 17. veljače 2025. budući im taj trošak nije bio potreban za vođenje ovog postupka.

45. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci ove presude pod točkom II.

U Splitu 10. rujna 2026.

Sutkinja

Antonia Škaričić Majić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje (za stranku koja je bila uredno obaviještena o tom ročištu) odnosno od dana dostave prijepisa presude (za stranku koja nije bila uredno obaviještena o tom ročištu). Žalba se podnosi ovom sudu, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud Republike Hrvatske.

DNA:

- tužiteljica po punomoćniku,

- prvotuženiku,

- drugotuženiku,

- trećetuženiku,

- četvrtotuženiku,

- u spis.