Poslovni broj: Usž-675/2026-3
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Ane Berlengi Fellner, predsjednice vijeća, Mirjane Čačić i Vlaha Bassegli Gozze, članova vijeća te više sudske savjetnice-specijalistice Ivane Mamić Vuković, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja 1.) UC iz [adresa], kojeg zastupa opunomoćenik Mladen Parčina, odvjetnik u Splitu, Hrvatskih iseljenika 8 b i 2.) OK iz [adresa], protiv tuženika Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, Zagreb, Republike Austrije 14, radi izdavanja rješenja o izvedenom stanju, odlučujući o žalbi tužitelja 1.) i 2.) protiv presude Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us l-2682/2024- 6 od 12. studenog 2025., na sjednici vijeća održanoj 10. rujna 2026.
p r e s u d i o j e
Žalba se odbija i potvrđuje se presuda Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us l-2682/2024-6 od 12. studenog 2025.
Obrazloženje
1. Presudom prvostupanjskog upravnog suda odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja 1.) i 2.) za poništenje rješenja tuženika, KLASA: UP/II-361-05/24-26/285, URBROJ: 531-03-4-24-3 od 30. rujna 2024. te rješenja prvostupanjskog upravnog tijela Splitsko- dalmatinske županije, Upravnog odjela za urbanizam, Odsjeka za izdavanje akata prostornog uređenja i gradnje, KLASA: UP/I-361-03/18-04/1294, URBROJ: 2181-1-10- 3/26-24-4 od 30. travnja 2024., kao i zahtjev za naknadu troškova upravnog spora. 2. Navedenim rješenjem tuženika odbijena je žalba tužitelja 1.) izjavljena protiv citiranog prvostupanjskog upravnog rješenja od 30. travnja 2024. kojim je točkom I. izreke odbačen zajednički zahtjev podnositelja, ovdje tužitelja 1.) i 2.), za izmjenom prvopostavljenog zahtjeva za donošenjem rješenja o izvedenom stanju na način da se isti ustupi ovdje tužitelju 1.) kao novom podnositelju zahtjeva koji bi nastavio postupak po izmijenjenom zahtjevu za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada izgrađenih na kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dok je točkom II. izreke obustavljen postupak za izdavanje rješenja o izvedenom stanju pokrenut po zahtjevu podnositelja, ovdje tužitelja 2.).
3. Tužitelji pravodobno izjavljenom žalbom osporava ju prvostupanjsku presudu iz svih zakonom propisanih žalbenih razloga. Uvodno obrazlažu tijek postupka koji je prethodio upravnom sporu te zaključuju da je u konkretnom slučaju sporno tko je stranka u predmetnom postupku, a što da je prvostupanjski sud propustio utvrditi radi čega osporena presuda ima nedostatke zbog kojih se ne može ispitati. Navode da je u konkretnom slučaju stranka postupka tužitelj 1.), dok je tužitelj 2.) opunomoćenik odvjetnik tužitelja 1.) te da isti nastupa u ime i za račun tužitelja 1.). Navedena okolnost da se trebala razjasniti u upravnom postupku na način da prvostupanjsko tijelo zaključkom pozove ili sasluša tužitelja 1.) kako bi se ispravili nedostatci u podnesenom zahtjevu za legalizaciju, a što da je prvostupanjsko tijelo propustilo učiniti. Osim toga, prigovaraju da je u konkretnom slučaju povrijeđeno načelo razmjernosti u zaštiti prava stranaka i javnog interesa u smislu odredbe članka 6. stavka 3. Zakona o općem upravnom postupku. Predlažu ukinuti osporenu presudu prvostupanjskog suda i predmet vratiti na ponovno suđenje.
4. Tuženik, iako uredno pozvan, nije dostavio odgovor na žalbu.
5. Žalba nije osnovana.
6. Ocjenjujući zakonitost prvostupanjske presude u granicama razloga navedenih u žalbi sukladno odredbi članka 134. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj: 36/24. i 39/26. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske – dalje: ZUS), ovaj Sud nalazi da je pobijana prvostupanjska presuda pravilna i zakonita kako u pogledu utvrđenog činjeničnog stanja tako i u pogledu primjene materijalnog prava, te ne nalazi povredu pravila sudskog postupka.
7. Pri tome je, prema ocjeni ovog Suda, suprotno žalbenim navodima, prvostupanjski sud u obzir uzeo i vrednovao sve pravno relevantne prigovore tužitelja. Naime, sud nije dužan u obzir uzimati i obrazlagati svaki navod stranke, već isključivo one pravno relevantne, a čemu je, po ocjeni ovog Suda, u konkretnom slučaju udovoljeno te je obrazloženje osporene presude u cijelosti sastavljeno sukladno odredbi članka 119. stavak 5. ZUS-a.
8. Osporenom presudom prvostupanjskog upravnog suda potvrđena je pravilnost stajališta upravnih tijela prema kojem u konkretnom slučaju nisu ispunjene pretpostavke za izmjenu zahtjeva za ozakonjenje zgrade izgrađene na kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u smislu odredbe članka 45. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj: 47/09 i 110/21, dalje: ZUP) u vezi s odredbom članka 10. stavkom 2. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama („Narodne novine“, broj: 86/12, 143/13, 65/17 i 14/19, dalje: Zakon).
9. Odredbom članka 45. stavkom 1. ZUP-a propisano je da do donošenja prvostupanjske odluke o upravnoj stvari stranka može izmijeniti svoj zahtjev ili podnijeti drugi, ako se ti zahtjevi u bitnim pretpostavkama temelje na istom činjeničnom stanju , dok iz stavka 2. proizlazi da kad službena osoba utvrdi da ne postoje uvjeti za izmjenu podnesenog ili za podnošenje drugog zahtjeva, donijet će rješenje kojim će odbaciti zahtjev stranke.
10. Odredbom članka 10. stavkom 1. Zakona propisano je da se postupak za donošenje rješenja o izvedenom stanju pokreće na zahtjev stranke koji se predaje nadležnom upravnom tijelu, iz stavka 2. proizlazi da se zahtjev iz stavka 1. ovoga članka podnosi najkasnije 30. lipnja 2018. i nakon isteka toga dana ne može se više podnijeti, dok je stavkom 3. propisano da se zahtjev za donošenje rješenja o izvedenom stanju podnesen nakon 30. lipnja 2018. odbacuje rješenjem.
11. Dakle, u konkretnom slučaju Zakonom je propisan rok za podnošenje zahtjeva za ozakonjenje te sankcija u vidu odbačaja zahtjeva uslijed propuštanja tog roka, a što znači da nakon podnošenja zahtjeva za izdavanje rješenja o izvedenom stanju nije moguća njegova izmjena na način da se, po proteku prekluzivnog roka zahtjev proširi/dopuni na nekretnine koje nisu bile predmetom pravodobno podnesenog zahtjeva. Takav zahtjev predstavlja novi zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju podnesen nakon proteka prekluzivnog roka. Suprotno tumačenje imalo bi za posljedicu potpuni gubitak svrhe i smisla odredaba o sadržaju i roku u kojem se mora podnijeti zahtjev za ozakonjenje protupravno izgrađenih građevina. Navedeno stajalište sukladno je praksi ovog Suda izraženoj u presudi, poslovnog broja: Usž- 2789/2022-2 od 21. listopada 2022., a na što pravilno ukazuju upravna tijela te prvostupanjski sud u obrazloženju osporene presude.
12. Stoga je u konkretnom slučaju osnovano obustavljen postupak ozakonjenja u odnosu na tužitelja 2.), a što tužitelji niti ne dovode u p itanje svojim žalbenim navodima, dok je zahtjev za izmjenu zahtjeva za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada na kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] osnovano odbačen . Ovo iz razloga jer je zahtjev za izmjenu pravodobno podnesenog zahtjeva za ozakonjenje od 30. lipnja 2018. podnesen 15. ožujka 2024., odnosno nakon roka propisanog odredbom članka 10. stavak 2. Zakona te kao takav predstavlja novi zahtjev podnesen nakon isteka prekluzivnog roka propisanog Zakonom. Naime, u konkretnom slučaju tek u dostavljenom geodetskom snimku izvedenog stanja nezakonito izgrađenih zgrada, oznake TD 05/23, izrađenom po JC, dipl.ing.građ . iz lipnja 2023. i to gotovo šest godina nakon proteka prekluzivnog roka, konkretizirani su podaci za zgradu koja je predmet ozakonjenja, konkretno proizlazi da se traži ozakonjenje zgrade stambene namjene te pomoćnih zgrada izgrađenih na k.č.z. [katastarska čestica zemljišta] k. o. [katastarska općina], dok prvotno podnesen zahtjev za ozakonjenje od 30. lipnja 2018. uopće ne sadrži podatke za zgradu čije se ozakonjenje traži. Stoga podnesak s dostavljenim obveznim prilozima od 15. ožujka 2024. kojim se konkretiziraju podaci za zgradu koja je predmet ozakonjenja ne predstavlja izmjenu pravodobno podnesenog zahtjeva za ozakonjenje od 30. lipnja 2018., već novi zahtjev koji je pravilno odbačen pozivom na odredbu članka 45. stavak 2. ZUP-a u vezi s odredbom članka 10. stavak 3. Zakona, a koje stajalište pravilno zauzima i prvostupanjski sud u osporenoj presudi.
13. Kako tužitelji svojim žalbenim navodima nisu doveli u pitanje pravilnost i zakonitost osporene presude, to nema osnove za usvajanje njihove žalbe.
14. Stoga je trebalo odlučiti temeljem odredbe članka 135. stavak 1. ZUS -a kao u izreci ove presude.
U Zagrebu, 10. rujna 2026.
Predsjednica vijeća
Ana Berlengi Fellner
