1                            Poslovni broj: Gž Ovr-710/2022-2

Poslovni broj: Gž Ovr-710/2022-2

 

 

U  I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

 

R J E Š E NJ E

 

Županijski sud u Splitu, kao drugostupanjski sud, po sucu Marku Pribisaliću kao sucu pojedincu, na temelju nacrta odluke koji je izradila viša sudska savjetnica-specijalist Marijana Ostojić Kavain u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja pod 1. O. K., R. Austrija, OIB: ..., pod 2. M. A. E., R. Austrija, OIB: ..., pod 3. R. G., R. Austrija, OIB: ..., pod 4. M. S., R. Austrija, OIB: ...i pod 5. C. K., R. Austrija, OIB: ... svi zastupani po punomoćnicima T. D. i M. S. Š., odvjetnicima u D. S. Š. Odvjetničkom društvu j.t.d, Z., protiv protivnika osiguranja P. G. K., Mađarska, radi osiguranja privremenom mjerom, odlučujući o žalbi predlagatelja osiguranja protiv rješenja Općinskog suda u Splitu, poslovni broj Ovr-2215/2022 od 20. listopada 2022., dana 18. travnja 2024.,

 

r i j e š i o   j e

 

I. Odbija se kao neosnovana žalba predlagatelja osiguranja kao neosnovana te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Splitu, poslovni broj Ovr-2215/2022 od 20. listopada 2022.

 

II. Odbija se zahtjev predlagatelja osiguranja za naknadu troškova žalbenog postupka., kao neosnovana.

 

Obrazloženje

 

1.Prvostupanjskim rješenjem odlučeno je kako slijedi:

 

„Odbijaju se predlagatelji osiguranja s prijedlogom za određivanjem privremene mjere od 21. rujna 2022. godine:

''1. Određuje se privremena mjera zaustavljanja brodice K., reg. oznake ..., tip: Princess V40, duljine: 11,66 m koja vije zastavu Republike Njemačke;

2. Zabranjuje se K., reg. oznake ..., njemačke zastave, odlazak iz Marine A. (čl. 952. Pomorskog zakonika).

3. Nalaže se Lučkoj kapetaniji S., Ispostava T. da brodici imena K., reg. oznake ... oduzme isprave, i to: plovidbenu dozvolu, popis posade broda, svjedodžbu o sposobnosti za plovidbu, odnosno isprave koje odgovaraju navedenim hrvatskim ispravama (čl. 962. i 860. st. 1. Pomorskog zakonika);

4. Troškove održavanja broda i izdržavanja posade broda za vrijeme trajanja ove privremene mjere, snosi protivnik osiguranja – vlasnik broda (čl. 960. st. 1. Pomorskog zakonika);

5. Dopuštena privremena mjera trajat će do pravomoćnog okončanja parničnog ili kojeg drugog postupka kojeg su predlagatelji osiguranja dužni pokrenuti u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa ovog rješenja, te o tome obavijestiti sud;

6. Ako predlagatelji osiguranja u roku iz točke 5. ovoga rješenja ne dokažu da su pokrenuli parnični, ovršni ili kakav drugi postupak, sud će na prijedlog protivnika osiguranja ukinuti privremenu mjeru (čl. 958. st. 3. Pomorskog zakonika);

7. Sud može osloboditi brodicu imena K., reg. oznake ... i dopustiti joj odlazak ako protivnik osiguranja da osiguranje ili drugu imovinsku vrijednost u visini novčane tražbine čije se osiguranje privremenom mjerom dopušta, odnosno polože na depozit Općinskog suda u Splitu iznos od 2.094.359,88 HRK što u protuvrijednosti u EUR po fiksnom tečaju konverzije koji iznosi 7,53450 kuna za 1 EUR iznosi 277.969,32 EUR, uz uvjet da su ponuđeno osiguranje ili imovinska vrijednost raspoloživi ili prenosivi u korist predlagatelja osiguranja (čl. 955. st. 1. Pomorskog zakonika);

8. Poziva se protivnik osiguranja da u roku od 30 dana od dana primitka prijepisa ovog rješenja imenuje punomoćnika za primanje pismena u Republici Hrvatskoj, jer će mu u suprotnom sud o njegovu trošku postaviti privremenog zastupnika ovlaštenog za primanje pismena (čl. 146. ZPP-a u svezi s čl. 21. Ovršnog zakona);

9. Nalaže se protivniku osiguranja da naknadi troškove ovog postupka predlagateljima osiguranja, u roku od 8 dana, pod prijetnjom ovrhe.''“.

 

2.Protiv navedenog prvostupanjskog rješenja žale se predlagatelji osiguranja  zbog bitnih povreda odredaba postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, žalbenih razloge iz odredbe članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23; dalje: ZPP), a koja odredba se primjenjuje na temelju odredbe članka 21. stavak 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20 i 114/22;  dalje: OZ), predlažući pobijanu odluku preinačiti, podredno ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

 

3.Žalba nije osnovana.

 

4.Ispitujući pobijano rješenje, sukladno članku 365. stavku 2. ZPP, u vezi s člankom 381. ZPP, a sve u vezi s člankom 21. stavkom 1. OZ, ovaj drugostupanjski sud nije utvrdio postojanje bitne povrede postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP, u vezi s člankom 21. stavkom 1. OZ, na koju ukazuju žalitelji, jer pobijano rješenje nema nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, jer isto sadrži razloge o odlučnim činjenicama. Isto tako iz sadržaja pobijanog rješenje na proizlazi da bila počinjena bitna povreda postupka iz članka 354. stavka 2. točke 12. ZPP, u vezi s člankom 21. stavkom 1. OZ.

 

5.Prvostupanjski je sud donio pobijano rješenje s obrazloženjem kako predlagatelji osiguranja nisu, prema dokumentaciji koju su dostavili uz prijedlog za osiguranje, učinili vjerojatnim da protivnik osiguranja ima imovinu u inozemstvu na kojoj bi se ovrha mogla provesti i da protivnik osiguranja u vrijeme kad se protiv njega bude mogla tražiti ovrha neće u zemlji imati imovine iz kojih bi se tražbina mogla namiriti. Uz navedeno prema priloženoj dokumentaciji predlagatelji osiguranja nisu učinili vjerojatnim da bi se protivnik osiguranja iselio iz zemlje i sa sobom ponio svoju imovinu koju ima u zemlji svog prebivališta ako bi izgubio neki postupak, pa nisu ispunjeni kumulativni uvjeti za određivanjem privremene mjere radi osiguranja novčane tražbine.

 

6.U žalbi predlagatelji osiguranja ističu kako se, u konkretnom slučaju, tražbina imala ostvariti u inozemstvu, a sukladno odredbi članka 344. stavak 3. OZ, u tom slučaju smatra se da postoji opasnost, odnosno da se opasnost presumira.

 

7. Uvidom u ovjereni prijevod dozvole za zastavu jahte utvrđeno je da je registarska luka broda imena K., Savezna Republika Njemačka, kao i da je vlasnik predmetne jahte upravo protivnik osiguranja.

 

8.Odredbom članka 344. stavak 1. OZ propisano je da se privremena mjera radi osiguranja novčane tražbine može odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje tražbine i opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati. U stavku 3. istog članka je propisano da se smatra da opasnost postoji ako bi se tražbina imala ostvariti u inozemstvu.

 

9. Međutim, ako se tražbina ima ostvariti u nekoj od država članica Europske unije, kao i Švicarskoj Konfederaciji koja je potpisnica Sporazuma o pridruživanju Ugovoru o funkcioniranju Europske unije („Službeni list Europske unije L 115/49“ 9. svibnja 2009. - dalje: UFEU), primjena te odredbe je protivna zabrani diskriminacije iz odredbe članka 18. stavka 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije koji se primjenjuje u Republici Hrvatskoj na temelju Ugovora o pristupanju Europskoj uniji („Narodne novine - Međunarodni ugovori“ broj 2/2012., 5/2013. i 9/2013.). Sudovi u Republici Hrvatskoj dužni su nakon 1. srpnja 2013. izravno primijeniti tu ugovornu odredbu iz Ugovora o funkcioniranju Europske unije, bez obzira na sadržaj nacionalnog zakona. Riječ je o hijerarhijski nadređenom izvoru prava, neovisno čak o vremenu pokretanja postupka. Odredba članka 18. stavka 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije propisuje zabranu svake nacionalne diskriminacije na temelju državljanstva; ovlaštenici zabrane diskriminacije nisu samo fizičke, nego i pravne osobe koje imaju pripadnost neke države članice. Prema stajalištu Suda Europske unije, zabrana diskriminacije po osnovi državljanstva iz članka 18. stavka 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije predstavlja izraz općeg načela jednakosti kao jednog od općih načela prava Europske unije.

 

10. Dakle, da bi se opasnost kao uvjet za određivanje privremene mjere mogla presumirati u smislu odredbe članka 344. stavka 3. u vezi sa stavkom 1. OZ, predlagatelji  osiguranja bi morali učiniti vjerojatnim da protivnik osiguranja imovinu na kojoj bi se imala provesti ovrha ima u inozemstvu te da protivnik osiguranja u vrijeme kad će se protiv njega moći tražiti ovrha u zemlji neće imati imovinu iz koje bi se tražbina mogla namiriti.

 

11.Osim toga, čak i da je protivnik osiguranja osoba s prebivalištem u inozemstvu i da bi se zato tražbina predlagatelja osiguranja imala ostvariti u inozemstvu, u situaciji kada je protivnik osiguranja osoba koja ima prebivalište) u državi članici Europske unije (kao što je to u ovom konkretnom slučaju riječ), treba imati u vidu da je riječ o jedinstvenom pravnom poretku. Zato, činjenica što protivnik osiguranja  koji je vlasnik predmetne brodice, ima prebivalište u  Republici Mađarskoj nije sama po sebi relevantna za to da se tražbina ima ostvariti u inozemstvu. U takvoj situaciji protivnik osiguranja koji ima prebivalište u inozemstvu doveo bi se u nepovoljniji pravni položaj u odnosu na osobe koje imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, što bi bilo protivno zabrani diskriminacije na temelju državljanstva iz članka 18. stavka 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

 

12. Slijedom navedenog, a budući da predlagatelj osiguranja nisu isticali činjenice o tome da će protivnik osiguranja bez određivanja privremene mjere spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati, nije učinjena vjerojatnom jedna od pretpostavki iz članka 344. stavka 1. OZ koja mora biti (kumulativno) ispunjena da bi sud mogao odrediti privremenu mjeru pa je po ocjeni ovog suda, prvostupanjski  sud pravilno primijenio materijalno pravo kada je odbio prijedlog za određivanjem privremene mjere kao neosnovan.

 

13.Stoga, kako žalbeni razlozi nisu doveli u sumnju pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja, a ovaj sud nije našao niti povrede odredaba postupka na koje pazi po službenoj dužnosti, valjalo je na temelju odredbe članka 380. točka 2. ZPP, u vezi s odredbom članka 21. stavak 1. OZ, odbiti žalbu predlagatelja osiguranja kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsko rješenje (točka I izreke).

 

14. Predlagatelji osiguranja nisu uspjeli u ovom žalbenom postupku, to im sukladno odredbama članka 154. stavka 1. i članka 166. stavka 1. ZPP, u vezi članka 21. stavka 1. OZ, nije trebalo priznati zatraženi trošak žalbenog postupka.

 

Split, 18. travnja 2024.