Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Stalna služba u Opatiji

Maršala Tita 4

51410 Opatija

Poslovni broj Ovr-1441/2026-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Rijeci, Stalna služba u Opatiji, po sucu Adriani Puž, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja MŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa Sven Barac, odvjetnik u odvjetničkom društvu Mišetić i partneri, u Zagrebu, protiv protivnika osiguranja:

UŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Mijo Mačešić, odvjetnik u Vinkovcima, radi osiguranja privremenom mjerom, 10.rujna 2026.

r i j e š i o  j e

Odbija se prijedlog za donošenje privremene mjere koja glasi:

„I. Radi osiguranja nenovčane tražbine Predlagatelja osiguranja prema Protivniku osiguranja radi utvrđenja ništetnosti oporuke pok. NŽ od 10. travnja 2025. godine, utvrđenja da je Predlagatelj osiguranja njezin zakonski nasljednik (u 1/2 dijela) te uspostave prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja – brisanja uknjižbe prava vlasništva protivnika osiguranja i uknjižbe u korist zakonskih nasljednika,

određuje se

privremena mjera kojom se zabranjuje protivniku osiguranja AŽ otuđenje i opterećenje sljedećih nekretnina, te se određuje zabilježba te zabrane u zemljišnoj knjizi:

– nekretnina upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], 4. Suvlasnički dio 16/100 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-4), stan br. 4 na I katu zgrade koji se sastoji od dvije sobe, kuhinje, kupaone, hodnika, balkona, ukupne površine 63,20 m2 (NKVP 61,10 m2) s pripatkom drvarnice u suterenu zgrade u nacrtu označene brojem 4, ukupne površine pripadaka 10,05 m2 (NKVP 5,03 m2) što daje sveukupnu površinu stana od 73,25 m2 (NKVP 66,12 m2) u nacrtu označeno brojem 4.

II. Privremena mjera iz točke I. određuje se do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji će predlagatelj osiguranja pokrenuti radi ostvarenja osigurane tražbine, a najdulje do isteka roka koji sud odredi, odnosno do daljnje odluke suda.

III. Predlagatelj osiguranja mora podnijeti tužbu radi opravdanja mjere u roku od 15 dana računajući od dana kada Predlagatelju osiguranja bude dostavljen prijepis ovog rješenja.

IV. Nalaže se Protivniku osiguranja da predlagatelju osiguranja naknadi troškove ovoga postupka osiguranja, sve u roku od 15 dana.“

Obrazloženje

1. Predlagatelj osiguranja u prijedlogu od 6. kolovoza 2026. navodi da podnosi prijedlog radi osiguranja svoje nenovčane tražbine prema protivniku osiguranja radi utvrđenja ništetnosti oporuke pok. NŽ od 10. travnja 2025., utvrđenja da je predlagatelj osiguranja njezin zakonski nasljednik (u 1/2 dijela) te uspostave prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja – brisanja uknjižbe prava vlasništva protivnika osiguranja i uknjižbe u korist zakonskih nasljednika, a koju će tražbinu predlagatelj ostvarivati u parničnom postupku

1.1. Pok. NŽ (Josip) r. M, rođena **.**.1942., OIB [osobni identifikacijski broj], umrla da je 28. siječnja 2026., sastavila je 10. travnja 2025. u [adresa] pisanu oporuku pred svjedocima, sastavljenu po odvjetniku, kojom je cjelokupnu svoju imovinu (kuću u [adresa], poljoprivredna zemljišta u Starim Jankovcima, stan u [adresa], novčana sredstva kod PBZ-a, tražbinu prema HZMO-u te tražbine u postupcima protiv EŽ ostavila u cijelosti protivniku osiguranja AŽ. Na temelju te oporuke javni bilježnik Nikola Vulić iz Vinkovaca, kao sudski povjerenik Općinskog suda u Vinkovcima, donio je rješenje o nasljeđivanju posl. br. O-200/2026 (UPP/OS-O-36/2026-9) od 30. ožujka 2026., pravomoćno 1. travnja 2026., kojim je protivnik osiguranja proglašen nasljednikom u cijelosti. Predlagatelj osiguranja MŽ i protivnik osiguranja UŽ zakonski da su nasljednici ostaviteljice; da oporuke nema, naslijedili bi po zakonu na jednake dijelove. Predlagatelj je u ostavinskom postupku oporuku bio priznao, ne razumijevajući sadržaj onoga što potpisuje, zbog vlastitih zdravstvenih ograničenja i vjerujući bratovim navodima da potpisuje isprave u svrhu vlastite uknjižbe u zemljišne knjige. To, međutim, ne otklanja ništetnost oporuke – ništetnost se ne konvalidira – niti pravomoćnost rješenja o nasljeđivanju priječi predlagatelja da svoje nasljedno pravo ostvaruje u parnici. Oporuka da je, ništetna jer oporučiteljica u vrijeme njezina sastavljanja nije bila sposobna za rasuđivanje (čl. 26. Zakona o nasljeđivanju). Naime, već rješenjem Općinskog suda u Vukovaru posl. br. R1 Ob- 64/2025-7 od 9. rujna 2025. oporučiteljica je djelomično lišena poslovne sposobnosti. To je rješenje utemeljeno na nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka psihijatra koji ju je pregledao 23. svibnja 2025. – dakle svega šest tjedana nakon sastavljanja oporuke – i utvrdio da boluje od

uznapredovale senilne demencije, da je dezorijentirana u svim smjerovima, bez uvida u realitet, s halucinatornim doživljajima, te da ne razumije ni najjednostavnija pitanja. Riječ da je o duševnom poremećaju trajne i progresivne naravi, zbog kojega je oporučiteljica bila hospitalizirana na psihijatriji do 13. prosinca 2024., a psihotična unatrag godinu i pol dana. S obzirom na trajnost i tijek bolesti, izvjesno da je da oporučiteljica ni na dan 10. travnja 2025. nije bila sposobna za rasuđivanje, pa da je oporuka ništetna. Vjerojatnost tražbine dodatno da je pojačana činjenicom da je upravo protivnik osiguranja – korisnik cjelokupne oporučne imovine – ujedno imenovan skrbnikom oporučiteljice (rješenje Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured [adresa], evidentirano zabilježbom skrbništva u zemljišnoj knjizi), što upućuje na sukob interesa i dodatno dovodi u pitanje valjanost raspolaganja u njegovu korist. Kako se radi o razlogu ništetnosti, pravo na njezino isticanje ne gasi da se protekom vremena, a pravomoćnost rješenja o nasljeđivanju ne priječi predlagatelja da svoje nasljedno pravo ostvaruje u parnici. Time da je postojanje tražbine predlagatelja učinjeno vjerojatnim u smislu čl. 346. st. 1. Ovršnog zakona.

1.2. Protivnik daje već započeo raspolagati imovinom (čl. 346. st. 1. i 2. OZ). Poduzeo da je niz raspoložbenih radnji nad naslijeđenom imovinom. Odmah po pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju proveo da je uknjižbu prava vlasništva u svoju korist na svim nekretninama: na kući u [adresa] (zk. ul. [broj ZK uloška]) i stanu u [adresa] (zk. ul. [broj ZK uloška]) upisan da je kao vlasnik u cijelosti (1/1, odnosno u pripadajućem etažnom omjeru), a poljoprivredna zemljišta u Starim Jankovcima prenesena da su i knjižno preknjižena na treću osobu (zk. ul. [broj ZK uloška]). Da postoji stoga stvarna i neposredna opasnost da protivnik osiguranja, kao što je to učinio s nekretninama u Starim Jankovcima, da i preostalu imovinu također otuđi ili optereti u korist trećih osoba. Budući da su nekretnine uknjižene na njegovo ime bez tereta, treća osoba koja bi u dobroj vjeri stekla i uknjižila pravo, uživala bi zaštitu povjerenja u zemljišne knjige (čl. 122. Zakona o zemljišnim knjigama), zbog čega bi ostvarenje tražbine predlagatelja bilo osujećeno ili znatno otežano, a predlagatelju bi nastala nenadoknadiva šteta. Isto vrijedi i za novčana sredstva kod banke, te za utužene tražbine, kojima protivnik može slobodno raspolagati (podignuti, ustupiti ili naplatiti) u svako doba. Uzimajući u obzir da je protivnik osiguranja već preknjižio cijelu imovinu na sebe, da je već započeo otuđenje naslijeđene imovine u korist trećih osoba, te da mu ništa ne priječi daljnje otuđenje, opasnost iz čl. 346. Ovršnog zakona u konkretnom je slučaju ne samo vjerojatna nego i dokazana njegovim dosadašnjim postupanjem.

1.3. Za osiguranje nenovčane tražbine zakon u čl. 347. Ovršnog zakona predviđa, među ostalim, zabranu otuđenja i opterećenja nekretnine uz zabilježbu zabrane u zemljišnoj knjizi. Sukladno čl. 347. st. 4. Ovršnog zakona, upisima provedenima na temelju dobrovoljnih raspoložbi protivnika osiguranja nakon zabilježbe zabrane treće osobe mogu prema predlagatelju steći prava samo pod uvjetima propisanima tom odredbom, čime se upravo i sprječava opisana opasnost. Predložene mjere razmjerne su i nužne za očuvanje predmeta spora do okončanja parnice.

1.4. Predlaže se da sud privremenu mjeru odredi bez prethodnog izjašnjenja protivnika osiguranja, jer bi ga prethodna obavijest mogla potaknuti na žurno otuđenje imovine i time osujetiti samu svrhu mjere. Kako se mjera predlaže prije pokretanja parnice, predlaže se da sud odredi rok u kojem je predlagatelj dužan podnijeti tužbu radi opravdanja mjere; tužbu radi utvrđenja ništetnosti oporuke, utvrđenja nasljedničkog prava i uspostave prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja podnijet da će punomoćnik predlagatelja u tom roku.

1.5. Uz prijedlog predlagatelj je dostavio, a sud pročitao oporuku pok. NŽ od dana 10.travnja 2025., Rješenje o nasljeđivanju iza pok. NŽ doneseno po javnom bilježniku Nikoli Vuliću, iz Vinkovaca od dana 30. ožujka 2026. posl. br. O-200/2026, Rješenje Općinskog suda u Vukovaru posl. br. R1Ob-64/2025-7 od dana 9. rujna 2025., Nalaz i mišljenje prim. dr. sc. KŽ dr.med. za protustranku NŽ, od dana 26. svibnja 2025., izvadak iz zemljišne knjige za nekretninu upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], izvadak iz zemljišne knjige za nekretninu upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], izvadak iz zemljišne knjige za nekretninu upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

2. Protivnik osiguranja u odgovoru na prijedlog navodi da se protivi prijedlogu. Iz dokumentacije predložene uz prijedlog da proizlazi da je predlagatelj sudjelovao u ostavinskom postupku, da je priznao oporuku i da iz ostavine nije tražio ništa. Rješenje o nasljeđivanju da je doneseno i na temelju iste, i da je pravomoćno. U ostavinskom postupku da je riješeno pitanje valjanosti oporuke. Osporava da se predlagatelju aktivna legitimacije jer da je priznao oporuku u ostavinskom postupku. Odrekao da se nasljedstva u ostavinskom postupku i da svoju izjavu više ne može opozvati. Postavlja da se pitanje koji je pravni interes predlagatelja obzirom na danu izjavu u ostavinskom postupku. Smatra da predlagatelj ne može opravdano zahtijevati donošenje rješenja o određivanju privremene mjere otvaranjem pitanja ništetnosti oporuke, da bi temeljem zakona ponovo postao nasljednik, kada je izjava neopoziva. Temeljem odredbe čl. 232 st. 2 Zakona o nasljeđivanju da je određeno da rješenje o nasljeđivanju može pobijati samo osoba koja nije sudjelovala u ostavinskom postupku. Smatra da predlagatelj nije učinio vjerojatnim postojanje svoje tražbine, a pogotovo da takva vjerojatnost nije potkrijepljena nikakvim dokazima. Predlaže odbijanje prijedloga i potražuje nadoknadu troška nakon što predlagatelj odredi vrijednost predmeta spora.

2.1. U odgovoru protustranka je dostavila, a sud pročitao ovjerenu nasljedničku izjavu MŽ od dana 27. ožujka 2026. u ostavinskom postupku iza pok. NŽ.

3. Odredba čl. 341 st. 2 . Ovršnog zakona („Narodne novine“ br. 112/2012, 25/2013, 93/2014, 55/2016, 73/2017, 131/2020, 114/2022, 6/2024, u daljnjem tekstu OZ) propisuje da u prijedlogu za određivanje privremene mjere predlagatelj osiguranja mora istaknuti zahtjev u kojemu će točno označiti tražbinu čije osiguranje traži, odrediti kakvu mjeru traži i vrijeme njezina trajanja te, kada je to potrebno, sredstva osiguranja kojima će se privremena mjera prisilno ostvariti te predmet osiguranja, uz odgovarajuću primjenu pravila ovoga Zakona o sredstvima i predmetu ovrhe. U prijedlogu se moraju navesti činjenice na kojima se temelji zahtjev za određivanje privremene mjere te predložiti dokazi kojima se ti navodi potkrepljuju. Predlagatelj osiguranja dužan je te dokaze, po mogućnosti, priložiti uz prijedlog.

3.1. Odredba 346. st. 1. OZ-a propisuje da se radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti privremena mjera ako predlagatelj učinim vjerojatnim postojanje svoje tražbine i ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak štete koja prijeti.

4.Iz dostavljenih dokaza i navoda stranaka sud je utvrdio da predlagatelj nije ispunio jednu od pretpostavki na temelju koje može donijeti privremenu mjeru. Naime, predlagatelj nije dokazao vjerojatnost svoje tražbine. On je u ostavinskom postupku, u kojem je sudjelovao upravo u svojstvu zakonskog nasljednika dao ovjerenu nasljedničku izjavu u kojoj je u bitnome za ovaj postupak izjavio da ne traži ništa iz nasljedstva. Jednom dana nasljednička izjava ne može se opozvati. Dakle, bez obzira na činjenicu da li bi oporuka pok. ostaviteljica bila ništetna uzimajući u obzir činjenice utvrđene u postupku lišenja poslovne sposobnosti, vođenog kod Općinskog suda u Vukovaru posl. br. R1Ob-64/2025, unatoč činjenici što su je zakonski nasljednici priznali, on nije dokazao vjerojatnost da bi mogao ostvariti pravo nasljedstva, tj. biti proglašen nasljednikom. Ovo stoga što je izjavio da ništa ne traži iza pok. ostaviteljice. U prijedlogu proturječno sam svojim navodima u odnosu na sadržaj nasljedničke izjave navodi da je smatrao da potpisuje ispravu u svrhu vlastite uknjižbe u zemljišne knjige. Ne dostavlja bilo kakav dokaz vjerojatnosti da bi postojala mana volje pri davanju izjave, a niti navodi da je ima namjeru pobijati. On davanjem nasljedniče izjave nije prestao bit zakonskim nasljednikom pok . ostaviteljice, on je i nadalje njen bratić, ali ne može bit proglašen nasljednikom utvrđene imovine, obzirom je izjavio da ne traži ništa, bez obzira što nije oporučni nasljednik. Uostalom, predlagatelj je očito i zaprimio rješenje o nasljeđivanju, te nije izjavio prigovor protiv rješenja o nasljeđivanju, pa je ono postalo pravomoćno. Prema odredbama čl. 232 Zakona o nasljeđivanju pravomoćno rješenje o nasljeđivanju nisu vezana osobe koje nisu sudjelovale u ostavinskoj raspravi, ili nisu na nju bile uredno pozvane, a predlagatelj takvo što ne tvrdi, pa sud zaključuje da njega obavezuju učinci pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju kojim je utvrđeno tko je nasljednik pok. ostaviteljice. Dakle , obzirom da nisu utvrđene pretpostavke određene Zakonom, za izdavanjem privremene mjere, valjalo je odlučiti kao u izreci.

5. Odluku o trošku protivnika osiguranja sud će odlučiti ako se podnese određeni zahtjev u zakonskom roku prema označenoj visini vrijednosti predmeta spora od 1.327,22 eur.

U Opatiji 10. rujna 2026.

S u d a c

Adriana Puž

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 (petnaest) dana od dan dostave prijepisa ovog rješenja. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka, putem ovog suda, a za županijski sud.

Dna:

Pun. predlagatelja

Pun. protustranke