Poslovni broj: Usž-566/2026-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, Vlaha Bassegli Gozze, predsjednika vijeća, Ane Berlengi Fellner i Mirjane Čačić, članova vijeća, te više sudske savjetnice-specijalistice Ivane Mamić Vuković, zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice TU, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa opunomoćenica Maja Matijević, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Matijević, Jakirčević & Malkoč d.o.o., Zavrtnica 28, Zagreb, protiv tuženika Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, Zagreb, Ulica Republike Austrije 14, OIB: 95093210687, uz sudjelovanje zainteresirane osobe NU, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa opunomoćenica Tatjana Barišić Tomše, odvjetnica iz Zagreba, Argentinska 4, radi izdavanja rješenja o izvedenom stanju, odlučujući o žalbi zainteresirane osobe protiv presude Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: UsI- 1757/2024-28 od 24. studenoga 2025., na sjednici vijeća održanoj 10. rujna 2026.

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba i potvrđuje presuda Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: UsI-1757/2024-28 od 24. studenoga 2025.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom prvostupanjskog suda, točkom I. izreke, poništeno je rješenje tuženika, KLASA: UP/II-361-05/23-26/337, URBROJ: 531-03-24-3 od 31. siječnja 2024. i točkom II. izreke presude poništeno je rješenje Grada Zagreba, Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet, Odjela za graditeljstvo, Četvrtog područnog odsjeka za graditeljstvo, KLASA: UP/I-350-05/19-007/78, URBROJ: 251-10-22-5/013-23-19 od 7. travnja 2023. Točkom III. izreke presude naloženo je tijelu iz točke II. izreke presude da u roku od 60 dana od dana dostave pravomoćne odluke donese odluku o zahtjevu zainteresirane osobe te da u ponovljenom postupku postupi u skladu s pravnim shvaćanjem i primjedbama izraženim u obrazloženju presude. Točkom IV. naloženo je tuženiku i zainteresiranoj osobi da tužiteljici solidarno nadoknade troškove upravnog spora u iznosu od 6.799,48 eura u roku od 60 dana od dana primitka pravomoćne presude, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana donošenja odluke kojom je naloženo plaćanje troškova do isplate ako ih tuženik i zainteresirana osoba ne podmire u ostavljenom roku. Točkom V. izreke presude odbijen je zahtjev tužiteljice za naknadu troška sudske pristojbe na tužbu i presudu u iznosu od 119,45 eura. Točkom VI. izreke presude odbijen je zahtjev zainteresirane osobe za naknadu troškova upravnog spora. Navedenim rješenjem tuženika odbijena je žalba tužiteljice izjavljena protiv navedenog rješenja o izvedenom stanju kojim je po zahtjevu ovdje zainteresirane osobe NU ozakonjena nezakonito rekonstruirana manje zahtjevna poslovna zgrada na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u [adresa].

2. Zainteresirana osoba u žalbi u bitnom navodi da je nekretnina tužiteljice izgrađena i kao takva je upisana u katastarski operat i zemljišne knjige, Dakle, u konkretnom slučaju nije riječ o čestici koja je planirana za gradnju, a koja zapreka za ozakonjenje je propisana zakonom i istumačena u sudskoj praksi na koju upućuje. Tužiteljica nije dokazala da planira graditi zgradu na predmetnoj čestici, već je u skladu s ranije izdanom građevinskom dozvolom već izgrađeno parkiralište 2009. godine. Predmetna čestica je bila dijelom građevinske parcele na kojoj je dozvoljena gradnja građevinskom dozvolom za izgradnju višestambene zgrade s osiguranim parkirališnim mjestima za vlasnike stanova u toj zgradi. Nekretnina tužiteljice se stoga ne može smatrati česticom planiranom za gradnju i sud pogrešno navodi da je na istoj objekt. Ističe i da joj neosnovano nije dozvoljeno sudjelovati na očevidu na licu mjesta, a ranije je na očevidu od 3. kolovoza 2022. utvrđeno da se na međ i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nalazi montažni objekt i montažna ograda unutar koje se nalazi građevinski materijal, visine koja zatvara pogled iz otvora predmetnog objekta čije se ozakonjenje traži. Navodi da međa između predmetnih čestica nije utvrđena, vještak nije pregledao geodetski uklop u katastarski plan, a međa se ne utvrđuje u ovom postupku. Vještak se u nalazu i mišljenju ne poziva na utvrđenu među, već koristiti pojam granica s obzirom na katastarske podatke, a što ne može biti međa u smislu Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima jer se međa utvrđuje u međašnom postupku. Prvostupanjski sud nije prihvatio prijedlog zainteresirane osobe za ponovnim vještačenjem, iako je sam vještak naveo da ne može utvrditi ključnu činjenicu odnosno među jer se ovdje ista ni ne utvrđuje. Smatra da je novim vještačenjem trebalo utvrditi da li uopće postoje zakonske pretpostavke za primjenu odredbe o čestici planiranoj za građenje i da li se uopće može govoriti o međi ili relevantnom položaju otvora kad je susjedna čestica izgrađena. Predlaže usvojiti žalbu, ukinuti pobijanu presudu i donijeti presudu kojom će se odbiti tužbeni zahtjev, podredno vratiti predmet na odlučivanje prvostupanjskom javnopravnom tijelu.

3. Tužiteljica i tuženik, iako uredno pozvani, nisu dostavili odgovore na žalbu.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ispitujući pobijanu presudu u granicama žalbenih razloga (članak 134. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima -"Narodne novine", broj: 36/24.-dalje: ZUS) Sud ne nalazi postojanje ni jedne žalbene osnove zbog koje bi pobijana presuda bila nezakonita.

6. Presudom prvostupanjskog suda poništena su rješenja javnopravnih tijela jer je prvostupanjski sud smatrao da se u konkretnom slučaju nisu ostvarile zakonom propisane pretpostavke temeljem kojih bi se moglo udovoljiti zahtjevu ovdje zainteresirane osobe NU za izdavanje rješenja o izvedenom stanju za rekonstrukciju predmetne poslovne zgrade na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] zbog postojanja zapreke propisane odredbom članka 6. stavka 3. alineje 1. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama ("Narodne novine", broj: 86/12., 143/13., 65/17. i 14/19.-dalje: Zakon).

7. Navedenom zakonskom odredbom propisano je da se nezakonito izgrađena zgrada ne može ozakoniti ako je izgrađena na međi sa drugom građevnom česticom planiranom za građenje zgrade ako na pročelju koje se nalazi na međi ima otvor (prozor, vrata, otvor za prozračivanje, balkon, loggiu i sl.) ili istak koji prelazi na drugu građevnu česticu.

8. Prvostupanjsko javnopravno tijelo je donijelo rješenje o izvedenom stanju od 7. travnja 2023. u ponovnom postupku nakon što je pribavilo od zainteresirane osobe geodetsku snimku zgrade uklopljenu u katastarski plan ovlaštenog inženjera geodezije i provelo očevid na licu mjesta te navelo da se predmetna zgrada ne nalazi na međi k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], već da se na međi nalazi montažni objekt i montažna ograda koja zatvara pogled iz otvora predmetne zgrade koja je predmet ozakonjenja. Navedeno je potvrdio tuženik osporenim rješenjem uz obrazloženje, između ostalog, da se ne mogu cijeniti prigovori tužiteljice u odnosu na način izrade geodetske snimke s uklopom u katastarski plan i da se ne može ispitivati njezina pravilnost jer su tu dokumentaciju izradile za to ovlaštene osobe u skladu s ovlaštenjima koja su im dana.

9. Međutim, u upravnom sporu prvostupanjski sud je radi utvrđenja sporne pravno odlučne činjenice o položaju predmetne zgrade u odnosu na među sa susjednom česticom, po prijedlogu tužiteljice, proveo očevid na licu mjesta u prisustvu vještaka geodetske struke koji je naknadno izradio nalaz i mišljenje. Nije sporno da predmetna međa nije posebno utvrđena, već je vještak, na temelju katastarskih podataka (katastarski plan, skice mjerenja i kopije planova iz više elaborata) i zemljišnoknjižnog stanja, usporedbom sa snimljenim stanjem zaključio da se granica između čestica k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nalazi na predmetnom objektu odnosno fasadi objekta na južnom dijelu predmetne k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i da nije vidljiv razmak.

10. S obzirom na navedeno, prvostupanjski sud je zaključio da postoji zapreka za ozakonjenje predmetne rekonstruirane zgrade u smislu citirane odredbe članka 6. stavka 3. alineje 1. Zakona te poništio rješenja javnopravnih tijela i uputio na odredbu članka 20. stavka 4. Zakona prema kojoj se rješenje o izvedenom stanju nezakonito izgrađene zgrade može donijeti ako podnositelj zahtjeva otkloni nedostatak zbog kojeg se ne može ozakoniti zgrada. Pri tom je naložio prvostupanjskom javnopravnom tijelu da, nakon što zainteresirana osoba zatvori sporne otvore na južnom pročelju i ukloni istak na dijelu krova, donese rješenje o izvedenom stanju.

11. Pritom neosnovano smatra zainteresirana osoba da u konkretnom slučaju nema zapreke za ozakonjenje sukladno citiranoj zakonskoj odredbi jer da je na građevnoj čestici tužiteljice, s kojom graniči čestica zainteresirane osobe na kojoj se nalazi nezakonito rekonstruirana zgrada s otvorima i istakom, već izgrađena zgrada dakle da se ne radi o građevnoj čestici planiranoj za izgradnju. Međutim, zainteresirana osoba polazeći jedino od gramatičkog izričaja odredbe članka 6. stavka 3. točke 1. Zakona zanemaruju cilj predmetne odredbe, a to je zaštita prava vlasnika susjedne građevne čestice na građenje zgrade pod istim uvjetima kao i vlasnik susjedne nekretnine no time što je susjedna građevna čestica već izgrađena, ali ne na međi, ne znači da se ozakonjenjem predmetne zgrade ne bi povrijedio zakon na njegovu štetu. Naime, takav stav zainteresirane osobe međutim, upravo je suprotan izričitoj odredbi članka 6. stavka 3. alineje 1. Zakona iz koje proizlazi kako nije propisano da je pretpostavka za primjenu te odredbe Zakona postojanje druge zgrade na međi sa zgradom čije se ozakonjenje traži, već da zgrada čije se ozakonjenje traži na pročelju koje se nalazi na međi s drugom građevnom česticom nema otvor. Naime, da je pretpostavka za primjenu navedene zakonske odredbe postojanje druge zgrade izgrađene na istoj međi sa zgradom čije se ozakonjenje traži uopće ne bi došla u pitanje mogućnost otvaranja otvora prema zgradi koja je izgrađena na međi s drugom građevnom česticom. Takvo shvaćanje je ovaj Sud već izrazio u svojoj dugogodišnjoj praksi, primjerice presuda poslovni broj: Usž-1992/17-2 od 7. lipnja 2018.

12. Kraj takvog stanja stvari, a s obzirom da zainteresirana osoba u žalbi ne iznosi ni druge pravno relevantne prigovore koji bi utjecali na drukčije rješenje ove upravne stvari, ovaj Sud nije našao osnove za usvajanje žalbe.

12. Trebalo je stoga, na temelju odredbe članka 135. stavka 1. ZUS-a odlučiti kao u izreci.

U Zagrebu 10. rujna 2026.

Predsjednik vijeća

Vlaho Bassegli Gozze