Poslovni broj: Usž-3009/2026-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Marine Kosović Marković, predsjednice vijeća, Jelene Rajić i mr. sc. Inge Vezmar Barlek, članica vijeća te više sudske savjetnice, Ivane Jasprica Konjuh, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja Transform consulting d.o.o., Mučići, Mučići 68, OIB: 48969767140, kojeg zastupa opunomoćenik Ivan Matić, odvjetnik u Rijeci, Užarska 17, protiv tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije, Rijeka, Blaža Polića 2, OIB: 33706439962, radi uklanjanja građevine, odlučujući o žalbi tužitelja protiv rješenja Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Us l-473/2026-6 od 29. svibnja 2026., na sjednici vijeća održanoj 10. rujna 2026.

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba te potvrđuje rješenje Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Us l-473/2026-6 od 29. svibnja 2026.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Us l-473/2026-6 od 29. svibnja 2026. odbijen je prijedlog tužitelja za određivanje odgodnog učinka tužbe izjavljene protiv rješenja tuženika, KLASA: UP/I-362-02/25-02/880, URBROJ: 443-02- 02-09-26-04 od 12. veljače 2026.

1.1. Rješenjem tuženika od 12. veljače 2026. tužitelju je naređeno u roku od 15 dana, od dana zaprimanja rješenja, ukloniti s jugoistočne strane stambene građevine izgrađeni armirano-betonski potporni zid duljine 6,15 m, visine 2,70 m i debljine 28 – 30 cm, izgrađen na k. č. br. [katastarska čestica] i dijelom na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], izvan granica građevinskog područja, bez glavnog projekta.

2. Protiv pobijanog rješenja prvostupanjskog suda tužitelj je izjavio žalbu iz svih zakonom propisanih razloga. U žalbi, u bitnom, navodi razloge zbog kojih smatra da su u konkretnom slučaju ispunjene zakonom propisane pretpostavke za određivanje odgodnog učinka tužbe. Tvrdi da nije ugrožen javni interes koji bi opravdavao uskratu sudske zaštite kroz institut odgodnog učinka tužbe. Ističe da se građevina čije je uklanjanje naređeno ne nalazi na javnoj površini te da se njome ne zadire u prometnice, putove ili komunalnu infrastrukturu. Smatra da je prvostupanjski sud dao prednost javnom interesu isključivo na temelju vrste upravne stvari. Tvrdi da prvostupanjski sud nije razmotrio sve okolnosti konkretnog slučaja, a osobito nije uzeo u obzir da bi izvršenjem rješenja tuženika njemu nastala šteta koja bi se teško mogla popraviti. Ističe da bi izvršenjem rješenja o uklanjanju bio onemogućen dovršiti gradnju predmetne nekretnine te je koristiti za iznajmljivanje ili drugi oblik gospodarskog korištenja. Zaključno, navodi da iz obrazloženja rješenja o uklanjanju ne proizlazi razlog zbog kojeg je prethodni upravni postupak obustavljen. Predlaže Sudu usvojiti žalbu, staviti izvan snage rješenje prvostupanjskog suda te odrediti odgodni učinak tužbe.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ocjenjujući zakonitost pobijanog rješenja prvostupanjskog suda u granicama žalbenih razloga (članak 134. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima „Narodne novine“, broj: 36/24. i 39/26. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, dalje: ZUS, u vezi s odredbom članka 128. stavka 4. ZUS-a), Sud nalazi da ne postoje žalbene osnove zbog kojih bi pobijano rješenje bilo nezakonito ni razlozi na koje Sud pazi po službenoj dužnosti.

6. Odredbom članka 42. ZUS-a propisano je da tužba nema odgodni učinak, osim kad je to zakonom propisano (stavak 1.). Sud može odlučiti da tužba ima odgodni učinak ako bi se izvršenjem pojedinačne odluke ili upravnog ugovora tužitelju nanijela šteta koja bi se teško mogla popraviti i ako zakonom nije propisano da žalba ne odgađa izvršenje pojedinačne odluke, a odgoda nije protivna javnom interesu (stavak 2.). Dakle, prvostupanjski sud može odlučiti da tužba ima odgodni učinak samo ako utvrdi da su ispunjeni uvjeti navedeni u citiranoj odredbi.

7. Rješenjem prvostupanjskog suda odbijen je prijedlog tužitelja za određivanje odgodnog učinka tužbe uz obrazloženje da bi odgoda izvršenja rješenja u ovom predmetu bespravne gradnje bila protivna javnom interesu, odnosno da tužitelj nije dokazao da bi mu se izvršenjem rješenja nanijela šteta koja bi se teško mogla popraviti.

8. S navedenim je obrazloženjem suglasan i ovaj Sud.

9. Naime, u konkretnom slučaju rješenje tuženika doneseno je pozivom na odredbu članka 113. stavka 1. točaka 1. i 2. Zakona o Državnom inspektoratu („Narodne novine" broj: 115/18., 117/21. i 67/23., dalje: ZDI), s ciljem suzbijanja nezakonite gradnje. Ovo uz obrazloženje da je predmetna građevina izgrađena bez glavnog projekta na području izvan granica građevinskog područja. Slijedom toga, pravilno zaključuje prvostupanjski sud da je osporeno rješenje doneseno radi zaštite javnog interesa te je tužitelj nezakonitom gradnjom dobrovoljno pristao snositi rizik koji nosi njegovo postupanje.

10. Stoga, nisu od utjecaja na drugačije rješenje ove upravne stvari ni ostali žalbeni navodi tužitelja o šteti koju bi teško mogao popraviti. Ovo iz razloga jer se u konkretnom slučaju radi o šteti koju bespravni graditelj prihvaća kao posljedicu svoje protupravne gradnje.

11. Zaključno, nisu od utjecaja na drukčije rješenje ove upravne stvari žalbeni prigovori tužitelja koji se odnose na rješenje o uklanjanju, budući da je predmet ovog spora ocjena ispunjenja pretpostavki za određivanje odgodnog učinka tužbe.

12. Slijedom svega navedenog, prvostupanjski sud je osnovano zaključio da nisu ispunjene propisane pretpostavke iz odredbe članka 42. stavka 2. ZUS-a za određivanje odgodnog učinka tužbe.

13. Kako se, prema ocjeni ovog Suda, osporeno rješenje prvostupanjskog suda temelji na pravilno i u potpunosti utvrđenom činjeničnom stanju na koje je pravilno primijenjeno mjerodavno pravo, a nisu učinjene ni povrede odredaba upravnog spora, valjalo je na temelju odredbe članka 135. stavka 1. ZUS-a (u vezi s odredbom članka 128. stavka 4. ZUS-a), odlučiti kao u izreci.

U Zagrebu 10. rujna 2026.

Predsjednica vijeća

Marina Kosović Marković