Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Varaždin, Međimurska ulica 26d

Poslovni broj: Gž-359/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Varaždinu, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Sanje Bađun, predsjednice vijeća, Milka Samboleka, izvjestitelja i člana vijeća te Tatjane Ledinšćak-Babić, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ŽD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Mati Burazinu, odvjetniku u ZOU Josip Janković i Mate Burazin u Karlovcu, protiv tuženika ŠD iz [adresa] (prije: [adresa]), sada nepoznatog boravišta, zastupanog po privremenom zastupniku Tomislavu Horačkom, odvjetniku u Karlovcu, radi utvrđenja prava vlasništva, povodom žalbe tužitelja podnesene protiv presude Općinskog suda u Karlovcu, poslovni broj: P- 745/2024-29 od 13. siječnja 2026., na sjednici vijeća održanoj 10. rujna 2026.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tužitelja i potvrđuje presuda Općinskog suda u Karlovcu, poslovni broj: P-745/2024-29 od 13. siječnja 2026.

Obrazloženje

1. Prvostupanjski sud donio je presudu čija izreka glasi:

„Odbija se tužitelj ŽD sa tužbenim zahtjevom koji glasi:

„Utvrđuje se da je tužitelj ŽD, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], dosjelošću stekao pravo vlasništva kčbr. [katastarska čestica] oranica svinjarica od 335 čhv dolazi upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na imenu LD (Ž), [adresa], u 1/1 dijela, što je tuženik dužan priznati te trpiti da se tužitelj ŽD, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], uknjiži u zemljišnim knjigama na vlasničkom dijelu tuženka na naprijed navedenoj nekretnini, sve to u roku od 15 dana.“, radi neosnovanosti.“

2. Pravovremenom, potpunom i dopuštenom žalbom tužitelj pobija presudu i poziva se na sve zakonske žalbene razloge iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (NN br. 53/91; 91/92; 112/99; 88/01; 117/03; 88/05; 2/07-odluka US RH; 84/08; 96/08-odluka US RH; 123/08-ispravak; 57/11; 148/11-pročišćeni tekst; 25/13; 89/14- odluka US RH; 70/19; 80/22; 114/22; 155/23 i 146/25; dalje: ZPP). Predlaže da nadležni županijski sud uvaži žalbu tužitelja, preinači pobijanu presudu i udovolji tužbenom zahtjevu ili ukine pobijanu presudu i vrati predmet na ponovni postupak i odlučivanje.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba nije osnovana.

5. Predmet spora zahtjev je tužitelja da se utvrdi da je dosjelošću stekao pravo vlasništva kčbr. [katastarska čestica] oranica [adresa] od 335 čhv, upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na ime tuženika u 1/1 dijela, što je tuženik dužan priznati i trpjeti da se tužitelj uknjiži u zemljišnim knjigama na vlasničkom dijelu tuženika.

6. Prema odredbi čl. 365. st. 2. ZPP-a drugostupanjski sud ispituje prvostupanjsku presudu u granicama razloga određenih u žalbi pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. tog Zakona i na pravilnu primjenu materijalnog prava, osim u odnosu na primjenu materijalnog prava u odluci o troškovima postupka.

7. U prvostupanjskom postupku nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a na koju se tužitelj poziva u žalbi djelomičnim reproduciranjem zakonskog opisa te bitne povrede, ali bez konkretizacije u čemu se ona sastoji. Suprotno žalbi, nema proturječnosti u sadržaju pobijane presude, a odluku kojom je odbio tužbeni zahtjev tužitelja, prvostupanjski je sud obrazložio jasnim, neproturječnim i valjanim razlozima koje prihvaća i ovaj sud.

7.1. Nije počinjena niti bilo koja druga bitna povreda na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti prema odredbi čl. 365. st. 2. ZPP-a.

8. U prvostupanjskom postupku nije počinjena niti relativno bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 8. u vezi čl. 354. st. 1. ZPP -a na koju se tužitelj poziva u žalbi (pre)ocjenjivanjem provedenih personalnih dokaza (iskaza svjedoka CD i MD), koje tumači u skladu sa svojim procesnim interesima.

8.1. Prema odredbi čl. 8. ZPP-a koje će činjenice uzeti kao dokazane odlučuje sud prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka.

8.2. Prema odredbi čl. 354. st. 1. ZPP-a bitna povreda odredaba parničnog postupka postoji ako sud u tijeku postupka nije primijenio ili je nepravilno primijenio koju odredbu tog Zakona, a to je bilo ili je moglo biti od utjecaja na donošenje zakonite i pravilne presude.

8.3. Prvostupanjski sud ocjenjuje iskaze navedenih svjedoka u toč. 7. obrazloženja na slijedeći način:

„Iskaze svjedoka SD i MD je sud ocijenio činjenično nevažnim za donošenje odluke. Naime, svjedok CD je izjavio da ne zna o kojoj se čestici radi, te je imao saznanja o nekoj čestici za koju zna da je čistio tužitelj, ali ne zna da li je čistio zato što je vlasnik čestice ili je čistio da spriječi da korov sa međašnog zemljišta prijeđe na zemljište tužiteljeve supruge. Svjedok MD zna za kuću koju je naslijedila supruga tužitelja, a nije sigurna o kojem se utuženom zemljištu radi, već zna za zemljište koje je šikara i koje čisti tužitelj povremeno.“

8.4. Imajući u vidu iskaze navedenih svjedoka koji proizlaze iz sadržaja zapisnika od 27. studenog 2025. o održanoj glavnoj raspravi (kod čega se napominje da tužitelj u žalbi ne prigovara sadržaju tog zapisnika), zaključak je ovog suda da je prvostupanjski sud pravilno i u skladu s odredbom čl. 8. ZPP-a ocijenio te dokaze, a svoju je ocjenu obrazložio valjanim razlozima, dok tužitelj navodima žalbe daje vlastitu ocjenu dokaza koja proizlazi isključivo iz njegovih procesnih interesa i njegova ocjena nema činjeničnu podlogu u sadržaju iskaza svjedoka.

8.5. Tako tužitelj u žalbi tvrdi da je uvjerljiv iskaza svjedoka ED da nekretninu posjeduje od prije Domovinskog rata, dok je taj svjedok u svom iskazu izričito naveo:

„Ne znam o kojoj čestici se radi.“

8.6. Nadalje, tužitelj tvrdi da iz iskaza svjedokinje MD slijedi da je njoj poznata nekretnina koja je predmet tužbenog zahtjeva, a ona je u iskazu navela:

„Znam otprilike gdje se nalazi zemljište (…). Na zemljištu se nalazi kuća.“, iako je predmet spora nekretnina koja je u naravi oranica i na kojoj se, izvan svake sumnje, ne nalazi kuća.

9. Nisu ostvareni niti žalbeni razlozi pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja odnosno pogrešne primjene materijalnog prava.

9.1. Nakon što je utvrdio odlučne činjenice:

- da je tužitelj znao da mu tuženik nije niti darovao niti prodao sporno zemljište i da koristi zemljište kao nepošteni posjednik, jer da mu je tuženik prodao ili darovao zemljište to bi tužitelj i dokazao u postupku,

- da je logično i životno da je predmetno zapušteno zemljište-šikaru tužitelj povremeno čistio kako bi spriječio prijelaz korova na zemljište-okućnicu kuće svoje supruge,

- da je neistinita tvrdnja tužitelja u tužbi da posjeduje predmetno zemljište više od 50 godina, jer to ne potvrđuje niti jedan od saslušanih svjedoka, a niti je tužitelj predložio svoje saslušanje kao stranke u postupku i

- da je tužitelj rođen **.**.1972., što znači da je u trenutku donošenja presude imao 53 godine, pa je neživotno i nelogično da je čistio zemljište s navršenih tri godine života, a osim toga tužitelj nije dokazao da je naslijedio predmetno zemljište od svojih predaka kao izvanknjižno vlasništvo,

prvostupanjski sud zaključuje da tužitelj nije mogao steći pravo vlasništva dosjelošću, bez obzira na duljinu razdoblja u kojem je čistio sporno zemljište.

9.2. U materijalnopravnom dijelu obrazloženja prvostupanjski sud se poziva na odredbu čl. 159. st. 1. i 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN br. 91/96; 68/98; 137/99; 22/00; 73/00; 114/01; 79/06; 141/06; 146/08; 38/09; 153/09; 143/12; 152/14; 81/15-pročišćeni tekst; 94/17-ispravak i 14/25; dalje: ZV), prema kojoj se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme i posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari, a samostalni posjednik pokretne stvari kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina, a takav posjednik nekretnine protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja. Također, sud se poziva na odredbu čl. 18. st. 3. i 5. ZV-a, u kojoj je propisano kako je posjed pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada te se uvijek predmnijeva da je posjed pošten, no ta je predmnijeva oboriva.

9.3. Prije svega, predmet ovog spora zahtjev je tužitelja da se utvrdi da je dosjelošću stekao pravo vlasništva na kčbr. [katastarska čestica] oranica [adresa] od 335 čhv, upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], ali niti jedan od svjedoka koji su na prijedlog tužitelja saslušani u postupku nije potvrdio da se tužitelj nalazi u posjedu sporne nekretnine, već iz njihovih iskaza proizlazi da oni ne znaju o kojoj se točno nekretnini radi.

9.4. Također, ovaj sud prihvaća utvrđenje prvostupanjskog suda da tužitelj s upisanim vlasnikom (ovdje tuženikom) nije zaključio niti jedan pravni poslao koji bi bio osnova (titulus) za stjecanje prava vlasništva, pa je nastavno pravilan zaključak da je tužitelj znao odnosno morao znati da mu ne pripada pravo na posjed, slijedom čega je tužitelj u smislu odredbe čl. 18. toč. 2. ZV-a nepošteni posjednik.

9.5. Žalbena tvrdnja tužitelja da je u tužbi naveo da je prije Domovinskog rata nekretninu počeo uživati njegov otac suprotna je sadržaju tužbe u kojoj je tužitelj samo naveo da nekretninu uživa preko 50 godina, računajući i posjed svojih pravnih prednika, bez konkretizacije na koje pravne prednike misli.

9.6. Posljedično, tužbeni zahtjev je odbijen uz pravilnu primjenu materijalnog prava, s obzirom da tužitelj i po ocjeni ovoga suda nije mogao dosjelošću steći pravo vlasništva na nekretnini koja je predmet spora.

10. Slijedom iznijetog, primjenom odredbe čl. 368. st. 1. ZPP -a odbijena je žalba tužitelja i potvrđena prvostupanjska presuda.

U Varaždinu 10. rujna 2026.

Predsjednica vijeća

Sanja Bađun