Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-6864/2026

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Katice Lučić, kao predsjednice vijeća te Jasne Momirović i Ivane Bosnić-Kovačić, kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Ivane Vorel Mikša, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika VC, kao odgovorne osobe u pravnoj osobi, zbog prekršaja iz članka 38.a stavka 2. u vezi sa stavkom 1. podstavkom 2. Zakona o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prometu („Narodne novine“, broj: 75/13, 36/15, 46/17, 152/22), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave karlovačke, Postaje prometne policije Karlovac, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Karlovcu, Prekršajnog odjela, poslovni broj: Pp-659/2025-6 od 18. svibnja 2026., na sjednici vijeća održanoj 9. rujna 2026.

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave karlovačke, Postaje prometne policije Karlovac i potvrđuje se pobijana presuda.

Obrazloženje

1. Uvodno citiranom presudom okrivljenik ZC, kao odgovorna osoba u pravnoj osobi, na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22) oslobođen je od optužbe zbog prekršaja iz članka 38.a stavka 2. u vezi sa stavkom 1. podstavkom 2. Zakona o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prometu, činjenično opisanog u izreci pobijane presude te je odlučeno da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava.

1.1. U obrazloženju pobijane presude prvostupanjski sud u bitnom navodi da terećeno djelo može biti počinjeno naredbom, dopuštanjem ili omogućavanjem vozaču da rukuje tahografom, tahografskim listićem ili karticom vozača na način koji može dovesti do prikrivanja, tajenja ili uništavanja podataka, međutim, da u činjeničnom opisu djela u optužnom prijedlogu nije navedeno na koji je način okrivljenik to dopustio, pa djelo tako činjenično opisano nije prekršaj.

2. Protiv navedene presude tužitelj je pravodobno podnio žalbu u bitnom navodeći kako u predmetnom slučaju nisu bile ispunjene pretpostavke za oslobađanje okrivljenika od optužbe. Žalitelj predlaže da se žalba, iz iznesenih razloga, prihvati.

3. Žalba je neosnovana.

4. Odlučujući o žalbi te ispitujući pobijanu presudu u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog, uz ocjenu navoda žalbe, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske utvrdio je da odlukom nisu na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe materijalnog prekršajnog prava i da u predmetu nije nastupila zastara prekršajnog progona, kao i da nisu počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, na što ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

5. Žalitelj iznesenim žalbenim navodima nije doveo u sumnju pravilnu primjenu materijalnog prava. Naime, po mišljenju ovog suda prvostupanjski je sud osnovano utvrdio da djelo prekršaja činjenično opisano u optužnom prijedlogu po propisu nije prekršaj, kako je to pravilno i obrazložio u pobijanoj presudi, navodeći za takav zaključak dostatne i relevantne razloge koji su u cijelosti prihvatljivi i ovom sudu.

5.1. Naime, odredbom članka 38.a stavka 1. podstavka 2. i stavka 2. Zakona o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prometu propisano je kažnjavanje za prekršaj pravne osobe te odgovorne osobe u pravnoj osobi koji narede, dopuste ili omoguće da vozač prikrije, taji ili uništi podatke zabilježene na tahografskom listiću ili podatke pohranjene na tahografu ili kartici vozača ili podatke ispisane s tahografa, rukuje tahografom, tahografskim listićem ili karticom vozača na način koji može dovesti do prikrivanja, tajenja ili uništavanja podataka i/ili ispisanih informacija, ili se u vozilu nalazi uređaj koji bi se mogao koristiti u navedene svrhe (članak 32. stavak 3. Uredbe (EU) broj 165/14 ili članak 12. stavak 8. AETR-a).

5.2. Iz zakonskog opisa terećenog djela proizlazi da djelo može biti počinjeno naredbom, dopuštenjem ili omogućavanjem vozaču da rukuje tahografom, tahografskim listićem ili karticom vozača na način koji može dovesti do prikrivanja, tajenja ili uništavanja podataka, dok se u činjeničnom opisu djela navedenog u optužnom prijedlogu navodi se da je okrivljenik dozvolio i omogućio svom vozaču da upravlja vozilom bez umetnute kartice u tahografski uređaj, međutim nije navedeno na koji je to način dozvolio i omogućio.

5.3. Za ocjenu je li ostvareno obilježje prekršaja „naredio, dopustio ili omogućio“ nužno je u činjeničnom opisu navesti u čemu se sastoji takvo postupanje te nije dovoljno navesti samo zakonsko obilježje prekršaja jednim od tri moguća načina počinjenja prekršaja, tako da činjenični opis prekršaja koji navodi samo zakonsko obilježje prekršaja, bez opisa kako je konkretno zakonsko obilježje ostvareno, ne sadrži obilježja prekršaja.

5.4. Kako je zakonski opis, odnosno pravno kvalificiranje prekršaja, podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, to sve odlučne činjenice nužno moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja, jer u protivnom, u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj.

5.5. S obzirom da činjenični opis prekršaja ne sadrži način ostvarenja zakonskog obilježja navedenog prekršaja (nije navedeno kako je to okrivljenik imenovanom vozaču dozvolio i omogućio protupravno postupanje), to djelo, na način kako je činjenično opisano u optužnom prijedlogu, nije prekršaj.

6. Stoga je žalbu tužitelja valjalo odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu kojom je okrivljenik oslobođen od optužbe za predmetni prekršaj.

7. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci.

Zagreb, 9. rujna 2026.

Zapisničarka

Predsjednica vijeća

Ivana Vorel Mikša, v. r.

Katica Lučić, v. r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Karlovcu u 4 otpravka: za spis, okrivljenika i tužitelja.