Poslovni broj: Usž-816/2026-2
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda, dr. sc. Sanje Otočan, predsjednice vijeća, Mire Kovačić i Radmile Bolanča Vuković, članica vijeća, te više sudske savjetnice Andreje Pejković Rabi, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja ČR, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, Zagreb, A. Mihanovića 3, OIB: 84397956623, radi starosne mirovine, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Us I- 1403/2025-6 od 16. siječnja 2026., na sjednici vijeća održanoj 9. rujna 2026.
p r e s u d i o j e
Žalba se odbija i potvrđuje presuda Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Us I-1403/2025-6 od 16. siječnja 2026.
Obrazloženje
1. Presudom prvostupanjskog suda odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja za poništenje rješenja tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, KLASA: UP/II-140-02/25-01/03093974955, URBROJ: 341-99-05/3-25-1785 od 3. lipnja 2025. i rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područne službe u Zagrebu, KLASA: 140-02/23-01/03093974955, URBROJ: 341-25-05/3-23-136145 od 29. siječnja 2025. te radi priznavanja tužitelju prava na starosnu mirovinu saborskog zastupnika, počevši od 13. lipnja 2023.
2. Osporenim rješenjem tuženika odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja prvostupanjskog javnopravnog tijela od 29. siječnja 2025., kojim rješenjem je tužitelju priznato pravo na starosnu mirovinu, počevši od 13. lipnja 2023., u svoti od 206,98 eura mjesečno, u koju je uračunat dodatak na mirovinu (točka 1. izreke), određena je najniža mirovina u svoti od 167,85 eura mjesečno, ali se neće isplaćivati sve dok svota starosne mirovine zajedno s dodatkom na mirovinu prelazi svotu najniže mirovine (točka 2. izreke), određena su daljnja usklađivanja mirovine u Prilogu IV. rješenja (točka 3. izreke), te je određeno da mu isplata mirovine pripada od 13. lipnja 2023., mjesečno unatrag (točka 4. izreke).
3. Tužitelj u žalbi navodi da je podnio zahtjev za priznanje prava na starosnu mirovinu saborskog zastupnika za koju je navršio godine života i potrebni mirovinski staž. Smatra da ispunjava uvjete i da bi mu trebalo priznati pravo na navedenu mirovinu od 13. lipnja 2023. te naložiti tuženiku isplatu razlike između starosne mirovine i starosne mirovine za saborskog zastupnika s pripadajućom zateznom kamatom. Predlaže poništiti pobijanu presudu.
4. Tuženik u odgovoru na žalbu smatra pobijanu presudu pravilnom iz svih razloga iznesenih u obrazloženju osporenog rješenja, odgovoru na tužbu i obrazloženju presude. Predlaže odbiti žalbu kao neosnovanu.
5. Žalba nije osnovana.
6. Ispitujući presudu Upravnog suda u granicama žalbenih razloga, u skladu s člankom 134. stavkom 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, 36/24. i 39/26. - dalje: ZUS), Sud žalbene razloge ocjenjuje neosnovanima.
7. Na temelju razmatranja svih pravnih i činjeničnih pitanja prvostupanjski sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan. U obrazloženju presude izložio je sve bitne činjenice koje proizlaze iz provedenih dokaza te, imajući na umu relevantne propise, naveo valjane razloge zbog kojih je odbio tužbeni zahtjev, odgovorivši pri tome na sve tužbene navode (članak 119. stavak 5. ZUS-a).
8. Postupak u ovoj pravnoj stvari pokrenut je zahtjevom tužitelja od 28. lipnja 2023. za priznanje prava na starosnu mirovinu prema članku 33. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“, 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18., 62/18., 115/18., 102/19., 84/21. i 119/22. – dalje: ZOMO) i pravo na starosnu mirovinu prema posebnim uvjetima iz Zakona o pravima zastupnika u Saboru Republike Hrvatske („Narodne novine“, 55/92., 39/92., 75/92., 86/92., 87/94., 72/95., 14/96., 101/98. i 129/99. – dalje: ZPZSRH).
9. Imajući na umu da odlučivanje o pravu na starosnu mirovinu prema općem propisu (ZOMO) i odlučivanje o pravu na mirovinu prema posebnom propisu (ZPZSRH) čine zasebne upravne stvari o kojima se odlučuje u odvojenim upravnim postupcima, prvostupanjsko javnopravno tijelo je o pravima tužitelja na mirovinu odlučilo posebnim rješenjima u dva odvojena upravna postupka.
10. Pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da je zahtjev tužitelja za priznanje prava na starosnu mirovinu prema ZPZSRH-u odbijen rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područne službe u Zagrebu, KLASA: UP/I-140-02/25- 01/03093974955, URBROJ: 341-25-05/3-25-21522 od 3. ožujka 2025., koje je potvrđeno rješenjem tuženika, KLASA: UP/II-140-02/25-01/03093974955, URBROJ: 341-99-05/3-25-1788 od 4. lipnja 2025., zbog čega zakonitost tih rješenja ne može biti ocjenjivana u upravnom sporu pokrenutom radi ocjene zakonitosti ovdje osporenih rješenja o priznanju prava na starosnu mirovinu na temelju članka 33. ZOMO-a.
11. Slijedom svega navedenog, a s obzirom na to da tužitelj ne osporava utvrđeno činjenično stanje niti primjenu materijalnog prava kod priznanja prava na starosnu mirovinu prema ZOMO-u, Sud žalbene navode smatra neosnovanima i bez utjecaja na drugačiju odluku suda. Radi se o navodima koje je tužitelj isticao u tužbi, o kojima se prvostupanjski sud izjasnio, a s kojim očitovanjima je u potpunosti suglasan i ovaj Sud. Obrazloženje pobijane presude sadrži razumne i dostatne razloge koji opravdavaju njezino donošenje i koji ujedno otklanjaju sumnju da bi ta presuda mogla biti rezultat arbitrarnog postupanja odnosno sudske samovolje.
12. Trebalo je stoga, na temelju članka 135. stavka 1. ZUS-a, odlučiti kao u izreci presude.
U Zagrebu 9. rujna 2026.
Predsjednica vijeća:
dr. sc. Sanja Otočan