Republika Hrvatska

Općinski sud u Pazinu

Stalna služba u Bujama-Buie

Buje, Istarska 1

Posl.br. Pp-1786/2024-20

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Bujama-Buie, po sutkinji Sanji Božić Turina uz sudjelovanje sudske zapisničarke Jelene Blažanović, u prekršajnom postupku protiv okrivljene ĆV iz [adresa], zastupana po Krpan Damiru, odvjetniku iz Umaga, zbog prekršaja iz čl.45.st.4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, povodom prigovora okrivljenika na obavezni prekršajni nalog Policijske postaje Umag s ispostavo Buje, te primjenom čl.183. Prekršajnog zakona, dana 09. rujna 2026. g.

p r e s u d i o  j e

OKRIVLJENICA: ĆV, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođena **.**.1986. godine, od oca Ć i majke O, sa prebivalištem u [adresa], hrvatska državljanka, po zanimanju fotograf, zaposlena, sa mjesečnim primanjima oko 700,00 EUR, udana, majka troje maloljetne djece, prekršajno nekažnjavana, kazneno neosuđivana,

kriva je

što je dana 01. lipnja 2024. god. u 19,50 sati, na cesti u Umagu, u Aveniji Grada Vukovara, upravljala biciklom marke Bottecchia, krećući se nogostupom uz zapadni dio raskrižja sa kružnim tokom prometa, dolaskom do kolnika Avenije Grada Vukovara, prelazila je preko kolnika i preko pješačkog prijelaza, čime se uključivala u promet, a da nije propustila sva vozila koja se kreću kolnikom na koji se uključuje, uslijed čega je u njenu desnu bočnu stranu udarilo osobno vozilo reg. oz. [registarska oznaka], kojim je upravljao OV, koji se kretao kolnikom kružnog toka, uslijed čega je ona s biciklom pala na kolnik i zadobila tjelesne ozljede,

čime je počinila prekršaj iz čl.45.st.1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, zbog čega joj se temeljem odredbe čl.45.st.4. cit. zakona, a u svezi čl.293.st.2. cit. zakona, te u svezi čl.43. Prekršajnog zakona

primjenjuje

mjera upozorenja

opomena.

Temeljem članka 139. stavka 3. u vezi s člankom 138. stavkom 3. Prekršajnog zakona, okrivljena je obvezna naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 40,00 (četrdeset) eura, te trošak provedenog prometnog vještačenja, prema priloženom računu, u iznosu od 557,00 (petsto pedeset sedam) eura, sveukupno 597,00 (petsto devedeset sedam) eura, u roku od 1 (jednog) mjeseca po primitku ove presude.

Ako okrivljena troškove prekršajnog postupka ne plati u cijelosti naplatiti će se prisilno.

Okrivljena je dužna izvršiti uplatu prema priloženoj uplatnici.

Obrazloženje

1. Policijska postaja Umag s ispostavom Buje je povodom prigovora okrivljenice na izdati joj obavezni prekršajni nalog pod brojem 211-07/24-4/62806 od 22. srpnja 2024. godine isti dostavila ovome sudu na daljnje postupanje, zbog djela prekršaja opisanog u izreci ove presude.

2. Okrivljenica u svojoj obrani iznesenoj pred ovim sudom, poriče počinjenje djela prekršaja, navodeći u bitnome kako se zaustavila pred pješačkim prijelazom radi propuštanja teretnog vozila, čiji vozač joj je dao znak rukom da pređe kolnik, što da je i učinila. Kada je već gotovo prešla drugi dio pješačkog prijelaza tj. četvrtu kolničku traku, koliko ih tamo postoji i približila se nogostupu sa suprotne strane kolnika, da je primijetila nailazak vozila sa svoje desne strane, čiji vozač nije smanjivao brzinu kretanja približavajući se pješačkom prijelazu. Vozač tog vozila da se nije uspio zaustaviti, dok smatra da ju je svakako mogao vidjeti i zaobići, jer je preglednost na tom djelu vrlo dobra, dok je zapravo i prije pješačkog prijelaza mogao stati ili ju zaobići, no da je udario u prednji kotač njenog bicikla, zbog čega da je pala na haubu vozila i ozlijedila se.

3. Provedenim postupkom točnost navedenih tvrdnji obrane okrivljene, kao relevantnih činjenica te raspolažući poznatim podacima u postupku nije bilo moguće utvrditi, stoga je sud odredio vještačenje po vještaku prometne struke da utvrdi: okolnosti dinamike prometne nezgode, kretanje okrivljenice i oštećenog, te mogućnost i način izbjegavanja prometne nezgode obzirom na sve postojeće okolnosti.

4. Vještak prometne struke u svojem nalazu i mišljenju naveo je:

- mjesto sudara vozila nalazi se u naseljenom mjestu Umag, na raskrižju sa kružnim tokom prometa ulice Kolodvorska – Avenija Grada Vukovara – Poduzetnika, u Umagu, na obilježenom pješačkom prijelazu, na desnoj kolničkoj traci namijenjenoj za izlaz vozila iz raskrižja sa kružnim tokom prometa za smjer kretanja osobnog vozila i na pješačkom prijelazu preko kolnika za smjer kretanja bicikla,

- prema međusobnoj podudarnosti prikazanih oštećenja na osobnom vozilu i motociklu, proizlazi da je do sudara došlo naletom prednjim dijelom osobnog vozila "Porsche" reg. oz. [registarska oznaka], na desnu bočknu stranu bicikla "Bottecchia" kojim je upravljala ĆV,

- osobno vozilo "Porsche" kojim je upravljao OV, neposredno prije mjesta sudara, kretao se kolnikom kružnog toka Avenijom Grada Vukovara, iz smjera juga u smjeru sjevera, po izlasku iz raskrižja sa kružnim tokom prometa, po desnoj prometnoj traci pri brzini od oko 32 km/h, prednjim dijelom udara u desnu bočnu stranu bicikla, kojim je upravljala ĆV, te od mjesta prvog međusobnog kontakta sa biciklom, prelazi put ukupne dužine oko 5,50 m do mjesta gdje se potpuno zaustavlja,

- ĆV neposredno prije mjesta sudara kretala se biciklom, nogostupom ulice Avenija Grada Vukovara u zapadni rub raskrižja, dolaskom do kolnika iste ulice, započela je radnju prelaženja preko obilježenog pješačkog prijelaza, te je od mjesta početka uključivanja do mjesta sudara prešla put ukupne dužine od oko 10,80 m,

- vozač osobnog vozila "Porsche", OV s obzirom na međusobni položaj između vozila u odnosu na kolnik, njihove brzine kretanja, vrijeme koje je proteklo od trenutka početka stupanja bicikla na kolnik (pješački prijelaz) do trenutka naleta, imao je tehničku mogućnost za izbjegavanje naleta na desnu bočnu stranu bicikla zaustavljanjem vozila sa kojim je upravljao bez obzira što je u konkretnom slučaju imao pravo prednosti prolaza,

- vozačica bicikla, ĆV imala je tehničku mogućnost za izbjegavanje sudara vozila da je krećući se nogostupom naveden ulice, neposredno prije nego je započela radnju uključivanja na kolnik (obilježeni pješački prijelaz) zaustavila bicikl sa kojim je upravljala, sišla sa bicikla i gurajući ga pored sebe u svojstvu pješaka prešla preko pješačkog prijelaza ili da je bez obzira što je kršeći prometne propise vozeći bicikl u trenutku kada je uočila nailazak osobnog vozila sa svoje desne strane zaustavila bicikl kojim je upravljala i isti propustila obzirom da je sukladno važećim prometnim propisima imao pravo prednosti prolaska,

- kada na kolniku nema izgrađene ili obilježene biciklističke staze, preko obilježenog pješačkog prijelaza biciklisti mogu prijeći na način da se zaustave prije stupanja na kolnik, siđu s bicikla, te u svojstvu pješaka gurajući bicikl prijeđu cestu, na taj način se smatraju pješacima i ostvaruju pravo prednosti prolaska,

- vožnja bicikla preko obilježenog pješačkog prijelaza je zabranjena jer se u tom slučaju bicikla smatra vozilom, a biciklist vozačem, pa na obilježenom pješačkom prijelazu nema prednost prolaska,

- kada postoji biciklistička staza biciklisti kolnik mogu prijeći vozeći bicikl jedino na obilježenom biciklističkom prijelazu (označenom na kolniku sa dva reda usporednih kvadrata bijele boje) uz uvjet da se prethodno uvjere da to mogu sigurno napraviti,

- u konkretnom slučaju okrivljena vozačica bicikla, ĆV, je dolaskom do obilježenog pješačkog prijelaza, prije stupanja na pješački prijelaz, prema prometnim propisima se morala zaustaviti, sići sa bicikla i gurajući ga pored sebe kao pješak prijeći preko obilježenog pješačkog prijelaza na drugu stranu kolnika, i na taj način bi ostvarila prednost prolaska u odnosu na osobno vozilo marke "Porsche" kojim je upravljao OV.

5. Na nalaz i mišljenje vještaka branitelj okrivljene se očitovao na način da je naveo kao načelnu primjedbu kako vještak očito smatra da je vozaču automobila u prometu dopušteno pregaziti bilo koga na kolniku pa tako i biciklistu na pješačkom prijelazu. Da vještak uopće nema na uvidu čl.38.st.2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama koji nalaže vozaču da kad prilazi pješačkom prijelazu treba upravljati s osobitim oprezom. U konkretnom slučaju da je na pješačkom prijelazu moglo biti i dijete i u kolicima vozač automobila bi ga pregazio. Osim toga da je nalaz manjkav jer da ne sadrži utvrđenje brzine kretanja bicikla te da već zbog toga nije moguće u prostoru uopće postaviti vozila koja su sudjelovala u prometnoj nezgodi.

6. U postupku nije sporno da je okrivljena upravljala biciklom, krećući se kolnikom koji je prelazila preko pješačkog prijelaza, dok ona spori svoju odgovornost za nastalu prometnu nezgodu pozivajući se na nepropisno kretanje drugog vozila.

7. Pri tome je ključna odredba čl.112.st.7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama koja propisuje: "Vozač bicikla i osobnog prijevoznog sredstva koji se kreće biciklističkom stazom dužan je prije stupanja na kolnik ceste koju namjerava prijeći, kada biciklistička staza preko kolnika nije označena, zaustaviti bicikl ili osobno prijevozno sredstvo i gurati ga kao pješak preko obilježenog pješačkog prijelaza ili kolnika ceste."

8. Radi se o osnovnom pravilu, ako nema obilježene biciklističke staze koja prelazi kolnik, biciklist ne smije prijeći kolnik vozeći bicikl, mora sići s bicikla, zaustaviti se i gurati ga u svojstvu pješaka.

9. Uz to, odredba čl.112.st.6. ZSPC-a propisuje da i kada biciklist prelazi kolnik biciklističkom stazom, mora se prethodno uvjeriti da to može učiniti na siguran način, dok je vožnja bicikla po obilježenom pješačkom prijelazu (bez biciklističke staze) izrijekom zabranjena, jer biciklist tada ostaje "vozač" i nema pravo prednosti koje ima pješak.

10. I sam vještak je u svom nalazu točno i sukladno zakonu zaključio:

- vožnja bicikla obilježenog pješačkog prijelaza je zabranjena;

- kada biciklist siđe s bicikla i gura ga, stječe status pješaka i ostvaruje prednost prolaska na pješačkom prijelazu;

- okrivljenica je bila dužna upravo to učiniti.

11. Sud je takav nalaz ovlaštenog prometnog vještaka, prihvatio a isti je svoje zaključke izveo iz konkretnih tragova na mjestu nesreće, položaja i oštećenja vozila, te dinamike kretanja. Njegov nalaz sud je ocijenio kao jasan i logičan, potpun i međusobno usklađen s ostalim dokazima.

12. Vještak je jasno i uvjerljivo obrazložio slijed događaja a sud nije našao razloge koji bi dovodili u pitanje stručnost vještaka u njegove zaključke, kao i potpunost nalaza. Također i prema sudskoj praksi, sud smije i treba prihvatiti prometno vještačenje kada ono uvjerljivo pokazuje da je okrivljenica mogla izbjeći sudar, odnosno kada potvrđuje uzročnu vezu između njezina postupanja i nastanka nezgode.

13. Stoga je sud nalaz i mišljenje prometnog vještaka prihvatio u cijelosti te je na njemu, uz ostale dokaze, utemeljio zaključak da je upravo postupanje okrivljenice uzrokovalo nastanak prometne nezgode, njezin pad i nastup štetnih posljedica.

14. Očitovanje branitelja okrivljene na nalaz vještaka, sud nije prihvatio jer je isto irelevantno za pitanje prekršajne odgovornosti okrivljenice. Branitelj tvrdi da vještak nije uzeo u obzir čl.38.st.2. ZSPC-a koji nalaže vozaču da pri obilježenom pješačkom prijelazu mora voziti s osobitim oprezom i takvom brzinom da može pravodobno zaustaviti vozilo ispred prijelaza. Zaključuje da je vozač Porschea mogao "pregaziti" i dijete u kolicima te da je vještakov nalaz manjkav jer uopće ne sadrži utvrđenje brzine kretanja bicikla te već i zbog toga nije moguće u prostoru uopće postaviti vozila koja su sudjelovala u prometnoj nezgodi.

15. Takav navod je neprihvatljiv, budući da se odredbom čl. 38. ZSPC-a štiti pješake, a ne bicikliste koji voze na prijelazu, dok se obveza iz citirane odredbe odnosi na propuštanje pješaka na obilježenom pješačkom prijelazu. Okrivljenica u trenutku prometne nesreće nije imala status pješaka, nego je bila vozač bicikla. Vozač bicikla koji vozi (a ne gura) bicikl na pješačkom prijelazu ima status vozača i nema pravo prednosti prolaska koje ima pješak (čl.112.ZSPNC). Stoga se odredba čl.38. cit. zakona ne može primijeniti u korist okrivljenice koja je kršila prometne propise.

16. Također, usporedba s djetetom u kolicima je bespredmetna, jer dijete u kolicima koje ''prelazi'' obilježeni pješački prijelaz je pješak u smislu čl.2.toč.70. ZSPC-a (osoba koja sudjeluje u prometu, a nije vozač). Na njega se primjenjuju odredbe o prednosti pješaka. Kako okrivljenica nije bila pješak, nego vozač bicikla koji se kretao kolnikom, analogija je pogrešna.

17. Ukoliko bi se i prihvatilo da je vozač osobnog vozila bio dužan voziti opreznije, to ne mijenja niti utječe na prethodnu i primarnu obvezu okrivljenice iz čl.45.st.1. ZSPC- a da propusti sva vozila koja se kreću kolnikom na koji se uključuje, jer je takva obveza bezuvjetna i ne može se kompenzirati obvezom drugog vozača.

18. Osim toga i u sudskoj praksi se zaključuje da čak i ako vozač nije prilagodio brzinu uvjetima ili se kretao neprimjerenom brzinom, biciklist koji se uključuje iz sporednog mora biti još oprezniji, a ne manje.

19. Vozač osobnog vozila marke Porsche, imao je pravo prednosti prolaska na kružnom toku u odnosu na vozila koja se uključuju, što je izrijekom propisano u odredbi čl.45.st.1. ZSPC-a. Stoga je vještak pravilno utvrdio da okrivljenica, bez obzira što je vozač osobnog vozila imao tehničku mogućnost zaustavljanja, nije imala pravo stupiti na kolnik bez prethodnog propuštanja vozila iz kružnog toka.

20. Nadalje, branitelj tvrdi da je vještački nalaz manjkav jer ne sadrži utvrđenje brzine kretanja bicikla, te da zbog toga nije moguće provesti analizu položaja vozila u prostoru. Ovaj navod sud također nije prihvatio, jer brzina kretanja bicikla nije nužna za utvrđenje prekršajne odgovornosti za djelo prekršaja iz odredbe čl.45.st.1. ZSPC- a, koji se čini uključivanjem u promet bez propuštanja vozila iz kružnog toka prometa. To je trenutačan propust, a ne propust koji ovisi o brzini kretanja bicikla. Prekršaj je dovršen u trenutku kada okrivljenica nije zaustavila bicikl i propustila vozila, bez obzira na to kojom se brzinom kretala.

21. Pri tome, vještak je utvrdio sve relevantne parametre, pa je iz nalaza jasno da je brzina osobnog vozila iznosila oko 32 km/h, put od prvog kontakta do zaustavljanja osobnog vozila je 5,50 m, put koji je okrivljenica prešla od početka uključivanja do sudara iznosi 10,80 m, a vozač osobnog vozila je imao tehničku mogućnost izbjegavanja naleta, ali to nije relevantno za prekršajnu odgovornost okrivljenice.

22. Vještak je u prostornoj analizi mogao raspolagati poznatim veličinama i to brzinom vozila, putem kretanja bicikla i položajem vozila. Brzina bicikla nije odlučna za utvrđenje prekršaja okrivljenice, kako je to gore već navedeno jer je njezina obveza bila zaustaviti se i propustiti, neovisno o tome kojom je brzinom vozila.

23. Čak i prihvaćanjem suda da nalaz nije u svemu potpun u pogledu brzine bicikla, to ne bi izmijenilo nesporan i osnovni zaključak, a to je da je okrivljenica upravljala biciklom po obilježenom pješačkom prijelazu bez biciklističke staze, bez zaustavljanja, i pri tome nije propustila vozilo koje je imalo pravo prednosti.

24. Osim toga, potrebno je također istaknuti i odredbu čl.43.st.1. i 2. ZSPC-a, koji propisuje da "Vozač koji namjerava... uključiti se u promet... ne smije početi takvu radnju ako time dovodi u opasnost druge sudionike u prometu ili imovinu. Prije započinjanja radnje vozač je dužan uvjeriti se da to može učiniti bez opasnosti..."

25. Okrivljenica je počela radnju prelaženja kolnika bez da se uvjerila u sigurnost izvođenja takve radnje, pa čak i da je vozač osobnog vozila krenuo za vrijeme njezinog prelaženja, ona je bila dužna uočiti tu opasnost i zaustaviti bicikl, što vještak u svom nalazu i potvrđuje (imala je tehničku mogućnost zaustavljanja).

26. Slijedom toga u postupanju okrivljenice stekla su se obilježja prekršaja iz citiranog propisa, zbog čega je proglašena krivom, na način opisan u izreci ove presude 27. Odlučujući o izboru i vrsti prekršajne sankcije, sud je u smislu čl.43.st.1. cit. zakona, okrivljenoj izrekao opomenu, jer je prvenstveno utvrdio da je ista do sada nekažnjavana za ovakva i slična prekršajna djela, samo djelo prekršaja nije izazvalo trajne i štetne posljedice, a nije našao posebno otegotne okolnosti i nije utvrđen povećani stupanj krivnje ili namjere da se počini prekršaj. Okrivljenica je prekršaj počinila iz nehaja, a ne s namjerom kršenja prometnih propisa, te se radilo o njezinoj pogrešnoj procjeni prometne situacije.

28. Osim toga, okrivljenica je u prometnoj nezgodi koja je nastala njezinim kršenjem prometnih propisa sama zadobila tjelesne ozljede, pa štetna posljedica njezina protupravnog postupanja nije pogodila isključivo drugog sudionika, nego samu okrivljenicu, dok nastala materijalna šteta, kako na njenom biciklu, tako i na drugom vozilu, nije većeg obima.

29. Navedeno predstavlja naročito olakotne okolnosti, budući je okrivljenica fizičkim stradanjem, iako nije zadobila teže tjelesne ozljede, što proizlazi iz medicinske dokumentacije, nego je na izvjestan način "iskusila" težinu počinjene pogreške te je njezino kažnjavanje propisanom novčanom kaznom u toj mjeri nepotrebno za ostvarenje svrhe kažnjavanja. Zbog čega je ocijenjeno da će se mjerom upozorenja ostvariti svrha postupka sa ciljem da ona više ne čini ovakve i slične prekršaje.

30. Troškovi prekršajnog postupka izrečeni su u paušalnom iznosu razmjerno složenosti i trajanju postupka.

U Bujama, dana 09. rujna 2026. godine.

Sutkinja

Sanja Božić Turina

Uputa o pravnom lijeku:

Sukladno odredbi čl.244.st.3. Prekršajnog zakona, protiv ove presude nije dopuštena žalba. Presuda je pravomoćna.

O TOME OBAVIJEST:

1. Okrivljenici i branitelju,

2. Tužitelju,

3. Prekršajna evidencija, po pravomoćnosti,

4. Spis, ovdje.