P-1027/2026-4
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U SPLITU
Split, Gundulićeva 27
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A Z B O G O G L U H E
Općinski sud u Splitu po sutkinji Jeleni Lončar, u pravnoj stvari tužitelja: ZN, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Duje Koceić, odvjetnik iz Splita, Ulica Hrvatske mornarice 1 H, protiv tuženika: NN, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi utvrđenja prava vlasništva, 9. rujna 2026.,
p r e s u d i o j e
Utvrđuje se da je tužitelj vlasnik za 225/303 dijela nekretnine opisane kao čest. zem. [katastarska čestica], oznake: stambena zgrada, [adresa], površine 103 m2 i dvorište, površine 251 m2 upisane u z. u. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] pa se ovlašćuje na temelju ove presude izvršiti upis prava vlasništva za 225/303 dijela na toj nekretnini na svoje ime uz istodoban izbris tog prava s imena označenog tuženika.
Obrazloženje
1. U tužbi, zaprimljenoj 13. ožujka 2026., se navodi kako je tužitelj izvanknjižni i stvarni suvlasnik te suposjednik za 225/303 dijela nekretnine opisane kao čest. zem. [katastarska čestica], oznake: stambena zgrada, [adresa], površine 103 m2 i dvorište, površine 251 m2 upisane u Z. U. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], dok je tuženik stvarni vlasnik predmetne nekretnine u 78/303 dijela, iako je na predmetnoj nekretnini upisan tuženik za cijelo. Predmetnu nekretninu je za svoje sinove kupio prednik stranaka pok. VN koji je umro **.**.2001. te je iza njegove smrti doneseno rješenje o nasljeđivanju pod poslovnim brojem O-155/2001. na temelju kojeg je svu ostalu imovinu naslijedio tuženik. Naime, prednik stranaka pok. VN za života imao je dvojicu sinova tuženika NN te pok. ČN, kao i dvije kćerke KN i TN. Međusobnom diobom u obitelji TN, a po nalogu tada živog oca pok. VN muškoj djeci, sinovima NN i ČN namijenjene su i darovane nekretnine, dok je kćerkama bio namijenjen miraz za udaju. Međutim, početkom Domovinskog rata 1991. kao pripadnik IV. brigade Hrvatske vojske gine pok. ČN koji u to vrijeme ima šestomjesečnog sina ZN, ovdje tužitelja. Majka tužitelja odmah po porodu napušta tužitelja te brigu o njemu do punoljetnosti, a potom i do redovnog završetka studija preuzima sestra pok. ČN, TN. Radi zaštite tužitelja i imovine koju je isti trebao naslijediti povodom smrti oca, tada desetogodišnjeg maloljetnog tužitelja sestre njegova oca TN i KN kao i brat NN, nisu imenovali kao nasljednika iza pok. VN iako je isti to trebao biti, pa je tako samo formalno svu imovinu iza pok. oca VN naslijedio tuženik. Dakle, predmetna nekretnina u naravi pripala je sinovima pok. VN na jednake dijelove, međutim usmenom diobom u obitelji između sinova, tužitelj je tuženiku ustupio veći dio nekretnina u k. o. [katastarska općina], dok je tuženik zauzvrat ustupio predniku tužitelja cca ¼ svog dijela na predmetnoj nekretnini slijedom čega tužitelj kao nasljedniku staje predmetnom tužbom kako bi upisao svoja prava koja mu pripadaju i koja oduvijek kao takva i posjeduje. Iz naprijed navedenih isprava kao i nespornih činjenica nedvojbeno proizlazi da se predmetna nekretnina nalazi u neprekidnom samostalnom, zakonitom, istinitom i poštenom suposjedu tužitelja i njegovih pravnih prednika već dugi niz desetljeća, odnosno zasigurno kroz razdoblje od preko 40 godina, a danas je u utuženom obimu u suposjedu tužitelja kao nasljednika loze obitelji VN. Tužitelj se dakle nalazi u zakonitom, istinitom, mirnom i poštenom utuženom suposjedu nekretnine, a samom tužitelju, kao ni njegovim pravnim prednicima, nitko nikada nije osporavao utuženo suvlasništvo niti suposjed opisane nekretnine. Sukladno svemu navedenom, a uzimajući u obzir citirane isprave i nesporna utvrđenja ispunjene su zakonske pretpostavke za stjecanje prava vlasništva na temelju zakona –dosjelošću iz članka 159. i članka 160. ZV-a kao i pravilima iz paragrafa 1452. -1477 bivšeg Općeg građanskog zakonika (u primjeni na temelju članka 4. Zakona o nevažnosti pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. i za vrijeme neprijateljske okupacije („Službeni list FNRJ“ broj 86/1946., 105/1946. i 96/1947.)). Slijedom navedenog predlaže sudu donijeti presudu kojom će usvojiti tužbeni zahtjev u cijelosti.
2. Prema članku 331. b) stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 26/1991., 34/1991., 53/1991., 91/1992., 58/1993., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 84/2008., 57/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023.; dalje: ZPP-a) ako tuženici ne podnesu odgovor na tužbu u određenom roku, donijeti će se presuda kojom se prihvaća tužbeni zahtjev (presuda zbog ogluhe) ako su tuženicima tužba i poziv za davanje odgovora na tužbu uredno dostavljeni, ako osnovanost tužbenog zahtjeva proizlazi iz činjenica navedenih u tužbi, ako činjenice na kojima se temelji tužbeni zahtjev nisu u protivnosti s dokazima koje je sam tužitelj podnio ili s činjenicama koje su opće poznate te ako ne postoje opće poznate okolnosti iz kojih proizlazi da su tuženici spriječili opravdani razlozi da podnese odgovor na tužbu.
3. Kako je sud u smislu članka 284. stavak 1. ZPP dostavio primjerak tužbe tuženiku radi podnošenja pisanog odgovora na tužbu uz upozorenje tuženiku na pravne posljedice ne davanja odgovora na tužbu te tuženik u određenom roku nije sudu dostavio odgovor na tužbu, to je udovoljeno svim uvjetima propisanim naprijed citiranom odredbom članka 331. b) stavak 1. ZPP pa je odlučeno kao u izreci ove presude (članak 338. stavak 5. ZPP-a).
4. Odluka o parničnom trošku donesena je izostala jer je isti uvjetovan protivljenju tužbi koje je izostalo.
5. Slijedom iznesenog, odlučeno je kao u izreci.
Split, 9. rujna 2026.
SUTKINJA
JELENA LONČAR
PRAVNA POUKA:
Protiv ove odluke nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi putem ovog suda, a za Županijski sud, u 3 primjerka.
Presuda zbog ogluhe ne može se pobijati zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.
DNA:
- pun. tužitelja
- tuženik
- u spis
