- 1 -              Revd-1604/2024-2

Broj: Revd-1604/2024-2

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari ovrhovoditelja S. E. d.o.o., Z., OIB…, …, kojeg zastupa punomoćnik Z. B., odvjetnik u Z., protiv ovršenika B. J., OIB…, …, Z., koju zastupa punomoćnik R. H., odvjetnik u Z., radi ovrhe, odlučujući o prijedlogu ovrhovoditelja za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskoga suda u Splitu poslovni broj Gž Ovr-998/2023-2 od 4. siječnja 2024., kojom je potvrđeno rješenja Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Zaboku, broj Ovr-674/23-15 od 7. studenog 2023., na sjednici 16. travnja 2024.,

r i j e š i o  j e:

Prijedlog za dopuštenje revizije se odbacuje.

Obrazloženje

1. Ovrhovoditelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv drugostupanjskog rješenja citiranog u uvodu ove odluke.

2. Na prijedlog za dopuštenje revizije ovršenica nije odgovorila.

3. Prijedlog nije osnovan.

4.1. Prema odredbi čl. 12. st.1. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj 112/12, 25/13, 93/14., 55/16, 73/17, 131/20 i 114/22, dalje: OZ) u ovršnom postupku i postupku osiguranja revizija se može izjaviti samo ako odluka donesena u drugom stupnju ovisi o rješenju nekog materijalnopravnog ili postupovnopravnog pitanja važnog za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, u skladu s pravilima parničnog postupka.

4.2. Prema odredbi čl. 400. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19, 80/22, 155/23 - dalje: ZPP) stranke mogu podnijeti reviziju i protiv rješenja drugostupanjskog suda kojim je postupak pravomoćno završen, ako je Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustio podnošenje revizije.

4.3. Postupajući sukladno odredbi čl. 387. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19 i 80/22 - dalje: ZPP) ovaj revizijski sud je utvrdio da je ovrhovoditelj kao predlagatelj u prijedlogu za dopuštenje revizije postavio pravna pitanje (tri), koje on ocjenjuje kao važna u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP jer da ako je riječ o pravnom pitanju o kojem nema prakse Vrhovnog suda Republike Hrvatske (1. pitanje), te da praksa viših sudova nije jedinstvena (2. i 3. pitanje).

5. U ovoj pravnoj stvari obustavljena je ovrha jer je ovrhovoditelj obavijestio sud da je odustao od svojeg prijedloga za naplatu.

6. Prijedlogom za dopuštenje revizije ovrhovoditelj polemizira sa ovlasti suda da ocijeni prijedlog radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim kao žalbu nakon proteka roka, te o troškovima žalbe s kojom je stranka prethodno uspjela u postupku iako je u konačnosti izgubila u postupku.

7. Odredbom čl. 385.a st. 1. ZPP propisano je da će Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustiti reviziju ako se u povodu nje može očekivati odluka o pravnom pitanju koje su nižestupanjski sudovi u tom sporu razmatrali, a koje je važno za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi, osobito:

- ako je riječ o pravnom pitanju o kojem odluka drugostupanjskog suda odstupa od prakse Vrhovnog suda Republike Hrvatske ili

- ako je riječ o pravnom pitanju o kojem nema prakse Vrhovnog suda Republike Hrvatske, pogotovo ako praksa viših sudova nije jedinstvena ili

- ako je riječ o pravnom pitanju o kojem praksa Vrhovnog suda Republike Hrvatske nije jedinstvena ili ako je o tom pitanju Vrhovni sud Republike Hrvatske već zauzeo shvaćanje i presuda se drugostupanjskoga suda temelji na tom shvaćanju, ali bi osobito uvažavajući razloge iznesene tijekom prethodnog prvostupanjskog i žalbenog postupka, zbog promjene u pravnom sustavu uvjetovane novim zakonodavstvom ili međunarodnim sporazumima te odlukom Ustavnoga suda Republike Hrvatske, Europskoga suda za ljudska prava ili Suda Europske unije trebalo preispitati sudsku praksu.

8. U navedenom smislu ovrhovoditelj ne navodi praksu koja bi se odnosila na usporedivu pravnu situaciju. Nedostatak prakse ovog suda automatski ne znači da su ispunjene pretpostavke za dopuštenost određenog pitanja. To sve kraj činjenice da je ovrhovoditelj svoj prijedlog za naplatu povukao, i to, očigledno, prije podnošenja žalbe na koju se poziva u prijedlogu, a u odnosu na postavljena pitanja (prva dva) ista nije ni problematizirao u žalbi o kojoj je odlučeno pobijanom odlukom.

9. Stoga je ovaj sud ocijenio da pravna pitanja naznačena u prijedlogu nemaju jasno naznačene razloge važnosti pravnih pitanja u smislu odredbe čl. 385.a ZPP.

10. Radi navedenoga odlučeno je kao u izreci na temelju odredbe čl. 389. a st. 3. ZPP.

Zagreb, 16. travnja 2024.