REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Avenija Dubrovnik 8

Poslovni broj: Pp – 4555/2026

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sutkinji Andrei Krelja Tovarac, uz sudjelovanje Marine Pazman, kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenice OM, zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („ Narodne novine“ broj: 5/90., 30/90., 47/90. 29/94. i 114/22. 47/23.), povodom optužnog prijedloga, PU zagrebačke, IV policijske postaje Zagreb, nakon provedene glavne i javne rasprave u prisutnosti okrivljenice i u odsutnosti tužitelja, dana 9. rujna 2026. javno je objavio i

p r e s u d i o  j e

I. Temeljem čl.182. točke 1. Prekršajnog zakona

okrivljenica: OM, kći O i BM, djevojački B, rođena **.**.1953. u [adresa], državljanka RH, OIB [osobni identifikacijski broj], SSS, umirovljenica, lošeg imovnog stanja, neudana, bez djece, sa stanom u [adresa], prekršajno nekažnjavana,

OSLOBAĐA SE OPTUŽBE

da bi 28. ožujka 2026. u 10,00 sati u Zagrebu u dvorištu kbr. 22 ulice Jurja Ves narušavala javni red i mir na način da je ničim izazvana vikala na susjedu ĆM, rođ. **.**.1990. koja je čistila dvorište i prostor ispred kuće na ulici te ju vrijeđala riječima:“ ciganko iz Rumunjske, prokleta bila, gubi se iz mog prostora“,

pa da bi time počinila prekršaj opisan i kažnjiv po čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

II. Temeljem čl. 140. st.2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz čl.138. st.2. toč. 2. do 5. i točka 7. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava.

Poslovni broj:. Pp – 4555/2026

Obrazloženje

1. Policijska uprava zagrebačka, IV policijska postaja Zagreb pod brojem 211- 07/26-5/7892 podnijela je 1. travnja 2026. optužni prijedlog protiv okrivljenice zbog djela prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude.

2. Okrivljenica je u svojoj obrani poricala izvršenje djela prekršaja navodeći da nije točno da bi predmetne zgode vikala na susjedu i vrijeđala ju riječima navedenim u optužnom prijedlogu, dapače, ona tom prilikom uopće nije komunicirala sa ĆM, već je istu samo snimila mobitelom. Pojašnjava da posjeduje stan u prizemlju, na katu se nalazi stan FM sa kojim ĆM živi, sa jedne strane njezin stan ima vrt i ogradu, a kuća se nalazi u dvorištu zajedno sa još jednom kućom koju je izgradila teta od FM. Predmetne se zgode upravo izaći iz kuće kada je kroz staklo na ulaznim vratima primijetila sjenu, pomislila je da se radi o psu ili djetetu, uzela je mobitel kako bi fotografirala osobu ispred vrata, a kada je vrata otvorila, vidjela je ĆM koja je bila pognuta i koja je čistila prostor ispred njezinih vrata odnosno i njezin prag. Fotografirala je istu i nakon toga se okrenula da uđe u kuću, ĆM je ostala pognuta i samo mi je rekla da li zna da ne smije snimati. Ističe da ona nije povisivala glas, nije se svađala sa njima, nije izgovorila riječi navedene u optužnom prijedlogu, a sve se događalo u dvorištu gdje se nalazi kuća sa njezinim stanom.

3. U dokaznom postupku sud je ispitao svjedoke ĆM, FM, SM i RM, pregledao je snimke koje je okrivljenica dostavila u spis te je izvršen uvid u izvadak iz prekršajne evidencije za okrivljenicu.

3.1. Svjedok ĆM u svom je iskazu navela da se u dvorištu kuće u kojoj su tri stana, u prizemlju se nalazi stan okrivljenice, na prvom katu živi ona sa suprugom i djetetom, dok suprugova teta i tetak RM i SM žive u drugoj kući koja također ima ulaz u dvorištu. Predmetne su se zgode svi četvero i dijete od jedne godine nalazili u dvorištu kada je okrivljenica izašla iz svog stana i počela ih vrijeđati, glavna uvreda je bila da im je baka ciganka iz Rumunjske, što im vrlo često govori i vrlo su česti sukobi sa okrivljenicom, kojoj uvijek nešto smeta. Sukobi su svakodnevni i okrivljenica ih stalno maltretira. Okrivljenica je glasno vikala, pa ako je netko prolazio ulicom sigurno, je to mogao čuti.

3.2. Svjedok FM iskazao je da je predmetne zgode ĆM čistila zajednički prilaz, radi se o putu koji vodi do zajedničke kuće u kojoj živi okrivljenica, a on je stajao na stepenicama i na podestu ispred kojeg se nalazi šupa okrivljenice i kada je čuo da ista viče, sišao je niz stepenice. Stajao je na podestu kada je gospođa izašla iz svog stana i kada je počela vrijeđati navodeći da je on ubojica, da mu je baka Rumunjska ciganka i sl. Sam događaj se zbio u dvorištu u kojem se nalaze prilazni kolnici svakoj kući.

3.3. Svjedok SM u svom je iskazu naveo da se predmetne zgode nalazio na balkonu svoje kuće na kbr 22. ulice Jurja Ves, čuo je kako okrivljenica viče, vidio je i ĆM i okrivljenicu, okrivljenica je bila u donjem dijelu, a ĆM na stepenicama, sve unutar dvorišta. Čuo je da gospođa viče „cigani, ciganka“, vika je trajala deset do petnaest minuta

3.4. Svjedok RM iskazala je da ne zna o kojem točno događaju riječ u ovom postupku, budući da stalno imaku "događaje", jedan je bio kada je ĆM čistila, pa događaj kada je gospođa uzela kameru, policija je svakodnevno na njihovoj

Poslovni broj:. Pp – 4555/2026

adresi i poremećeni odnosi traju od kad je ista doselila u Jurju Ves od 1985.g. Dvorište kućnog broja 22 Jurje Vesi koriste ona i suprug te njezin nećak FM i njegova supruga, a gospođa OM ima svoj prilazni kolnik. Jedan je događaj bio s lišćem, ĆM je čistila, a gospođa je izašla i čitavo vrijeme pričala i verbalno napadala, detalja konkretnog događaja se ne sjeća.

4. Na temelju provedenog dokaznog postupka sud je nedvojbeno utvrdio da se predmetne zgode događaj zbio upravo na način opisan u izreci presude, jer je iz suglasnih iskaza u postupku ispitanih svjedoka, koji su ocijenjeni logičnim i uvjerljivim, nedvojbeno utvrdio da je okrivljenica predmetne zgode vrijeđala ĆM na način opisan u izreci presude. Međutim je jednako tako u postupku utvrđeno da se događaj zbio u dvorištu kbr.22 ulice Jurja Ves, koje mjesto po kategorizaciji javnih mjesta u smislu odredbi Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira spada u kategorizaciju tzv. fiktivnog javnog mjesta, tj. onog mjesta koje po svojoj namjeni nije javno mjesto, ali pod određenim uvjetima (dostupnost vidiku i čujnosti s neograničenog javnog mjesta) može imati takav značaj. Stoga za počinjenje prekršaja u činjeničnom opisu mora biti navedeno da se ponašanje okrivljene reflektiralo na način da je bilo vidljivo i čujno na neograničenom javnom mjestu, koja okolnost u konkretnom slučaju nije navedena u činjeničnom opisu prekršaja, a bez koje okolnosti činjenični opis djela ne predstavlja prekršaj.

4.1. Dakle, za ispunjenje bića prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira kod kojih je javnost mjesta bitno i konstitutivno obilježje biće djela, a počinjena su na fiktivnom javnom mjestu, nužno je da činjenični opis optužbe sadrži naznaku odnosno opis da se ponašanje okrivljene reflektiralo, što znači da je bilo vidljivo i čujno na neograničenom javnom mjestu, pa u nedostatku tog konstitutivnog elementa bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj.

5. Slijedom navedenog, sud je, temeljem čl.182.točke 1. Prekršajnog zakona, okrivljenicu oslobodio od optužbe.

6. Kako je okrivljenica oslobođena optužbe, to je shodno tome odlučeno da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava.

Zagreb, 9. rujna 2026.

Sutkinja

Andrea Krelja Tovarac

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv presude dopuštena je žalba u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu, Avenija Dubrovnik 8, u dva primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.

Dostavna naredba:

1. Okrivljenica: OM, [adresa]

2. tužitelj : PU zagrebačka, IV policijska postaja Zagreb

3. spis

Poslovni broj:. Pp – 4555/2026