Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj Gž Ovr-1155/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Ivici Veseliću kao sucu pojedincu, u ovršnom predmetu I. ovrhovoditelja Hrvatske poštanske banke d.d., Zagreb, Jurišićeva 4, OIB: 87939104217, II. ovrhovoditelja Erste Card Club d.o.o. Zagreb, Praška 5, OIB: 85941596441, zastupan po punomoćnicima, odvjetnicima iz Odvjetničkog društva & Leko i partneri iz Zagreba, Domagojeva 18, i III. ovrhovoditelja Erste & Steiermarkische bank d.d. Rijeka Jadranski trg 3A, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Žarku Obradoviću, odvjetniku iz Bjelovara, I. V. Trnskog 17a, protiv ovršenika NE iz [adresa], sada na adresi [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi naplate, povodom žalbe treće osobe APS Delta S.A. protiv rješenja Općinskog suda u Bjelovaru, Stalna služba u Garešnici, poslovni broj Ovr-948/2015-57 (ranije Ovr-1470/2011) od 7. travnja 2026., dana 9. rujna 2026.,
r i j e š i o j e
Odbija se žalba treće osobe APS Delta S.A. kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Bjelovaru, Stalna služba u Garešnici, poslovni broj Ovr- 948/2015-57 (ranije Ovr-1470/2011) od 7. travnja 2026.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem odbijen je prijedlog treće osobe APS Delta S.A. za stupanje u ovršni postupak i prijenos založnog prava kao neosnovan.
2. Protiv citiranog rješenja žali se treća osoba APS Delta S.A. zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže da drugostupanjski sud usvoji žalbu i preinači pobijano rješenje odnosno podredno da isto ukine u cijelosti i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.
3. Žalba nije osnovana.
4. Iz sadržaja spisa razvidno je da je ovaj postupak osiguranja pokrenut prijedlogom predlagatelja Hrvatska poštanska banka d.d. od 11. studenoga 2011. te da je Općinski sud u Daruvaru Stalna služba u Garešnici donio rješenje o ovrsi dana 14. studenoga 2011. Iz sadržaja prijedloga je razvidno da ovrhovoditelj nije mogao naplatiti svoje potraživanje po zadužnici te je predmetnim prijedlogom predložio promjenu predmeta i sredstava ovrhe na način da sada predlaže ovrhu na nekretninama ovršenika te upis zabilježbe ovrhe u odnosu na plaću ovršenika.
4.1. Ovrhovoditelj Erste Card Club d.o.o. je prijedlogom od 16. travnja 2013. predložio promjenu sredstava ovrhe ovrhom na nekretninama ovršenika te je javni bilježnik donio rješenje o ovrsi dana 8. veljače 2013.
4.2. Nadalje, iz sadržaja spisa je razvidno da je sud prvog stupnja Zaključkom od 8. kolovoza 2014. spojio spis ovrhovoditelja Erste Card Club d.o.o. broj Ovr-646/13 na spis toga suda Ovr-1470/11 ovrhovoditelja Hrvatska poštanska banka d.d. te da će se jedinstveni postupak voditi pod brojem Ovr-1470/11.
4.3. Rješenjem o dosudi od 6. studenoga 2014. dosuđene su nekretnine, pobliže navedene u tom rješenju, kupcu LE, a rješenjem o dosudi od 22. siječnja 2015. dosuđene su nekretnine, pobliže navedene u tom rješenju, kupcu BE.
4.4. Po prijedlogu prvo ovrhovoditelja Hrvatska poštanska banka d.d. od 16. siječnja 2015. te drugo ovrhovoditelja Erste Card Club od 21. siječnja 2015. sud je rješenjem od 22. siječnja 2015. upisao zalog na nekretninama obliže navedenih u tom rješenju u korist prvo i drugo ovrhovoditelja.
4.5. Sud je dana 22. siječnja 2015. godine donio rješenje o obustavi u odnosu na nekretnine pobliže označene tim rješenjem i to zbog prodaje tih nekretnina, koje je rješenje pravomoćno 25. ožujka 2015.
4.6. Sud je dana 4. ožujka 2015. godine donio rješenje o predbilježbi prava zaloga u odnosu na nekretnine pobliže označene tim rješenjem u korist prvo i drugo ovrhovoditelja.
4.7. Rješenjem od 20. lipnja 2016. godine utvrđeno je da je ovrha u ovom predmetu dovršena, rješenje je pravomoćno 21. srpnja 2016.
5. Nije prijeporno da je treća osoba Eos Matrix podnescima od 2. ožujka 2021., 24. studenoga 2022. i 16. siječnja 2023. zatražila sudjelovati u ovom postupku umjesto ranijeg ovrhovoditelja Erste Card Club te da je sud prvog stupnja rješenjem od 6. ožujka 2023. godine utvrdio da treće osoba Eos Matrix stupa na mjesto ranijeg ovrhovoditelja Erste Card Club i da je naloženo zemljišnoknjižnom odjelu suda prvog stupnja provesti uknjižbu ustupanja, koje rješenje je postalo pravomoćno 24. travnja 2023. budući se nitko nije žalio na to rješenje.
6. Podneskom od 31. ožujka 2026. godine treća osoba APS Delta S.A. predložila je da sud u ovom postupku dopusti subjektivnu preinaku na način da umjesto dosadašnjeg ovrhovoditelja Hrvatska poštanska banka d.d. Zagreb, stupi novi ovrhovoditelj APS Delta S.A., jer je Ugovorom o ustupu i prijenosu tražbine koji je ovjeren i solemniziran po javnom bilježniku 20. siječnja 2017. pod poslovnim brojem OV-352/17 isti postao zakoniti vlasnik potraživanja te je na temelju Aneksa tom Ugovoru zaključenog između Hrvatska poštanska banka d.d. kao ustupitelja i stjecatelja tražbine kao primatelja od 17. veljače 2026. ustupljena tražbina koja je predmet ovog postupka osiguranja, a koji je ovjeren po javnom bilježniku. Istim podneskom treća osoba je predložila prijenos založnog prava, odnosno da se naloži zemljišnoknjižnom odjelu suda prvog stupnja uknjižbu promjene nositelja založnog prava upisanog na temelju rješenja broj Ovr-1470/11 od 22. siječnja 2015. godine na nekretninama pobliže navedenim u tom podnesku.
6.1. U obrazloženju pobijanog rješenja sud prvog stupnja iznosi shvaćanje da nije moguće stupanje treće osobe u predmetni ovršni postupak jer da je isti pravomoćno okončan rješenjem broj Ovr-1470/11 od 22. siječnja 2015. a da je „sukladno odredbi čl. 32. st. 2. Ovršnog zakona promjena na strani stranaka (vjerovnik, dužnik) moguća tijekom ovršnog postupka“.
7. Ovaj prijedlog i po stavu ovog suda nije osnovan, ali iz drugih razloga u odnosu na one na kojima prvostupanjski sud temelji svoju odluku.
7.1. Dakle, ovaj postupak pokrenut je podnošenjem prijedloga ovrhovoditelja Hrvatska poštanska banka d.d. dana 11. studenoga 2011., zbog čega se o nastavku ovog postupka po novom vjerovniku, na kojeg je nakon pokretanja ovog postupka prenesena tražbina, odlučuje primjenom odredaba Ovršnog zakona važećeg u vrijeme pokretanja ovršnog postupka, a to je Ovršni zakon („Narodne novine“ broj 139/10 i 125/11, dalje OZ).
8. Prema tada važećoj odredbi čl. 28. st. 1. OZ-a bilo je propisano da će se ovrha odrediti, odnosno provesti na prijedlog i u korist osobe koja u ovršnoj ispravi nije naznačena kao vjerovnik ako ona javnom ili ovjerovljenom privatnom ispravom dokaže da je tražbina na nju prenesena ili da je na nju na drugi način prešla. Ako se prijenos ne može dokazati na taj način, prijenos tražbine dokazuje se pravomoćnom sudskom ili njome izjednačenom odlukom, dok je stavkom dva toga članka bilo propisano da se odredba stavka 1. toga članka na odgovarajući način primjenjuje i kada ovrhu treba provesti protiv osobe koja u ispravi nije naznačena kao dužnik.
9. Iz citirane odredbe OZ-a, proizlazi da istom nije bila predviđena mogućnost stupanja u parnicu novog vjerovnika umjesto prvobitnog ovrhovoditelja, ako tijekom ovršnog postupka, dakle, nakon donošenja rješenja o ovrsi, dođe do promjene vjerovnika, s time da je čl. 256. OZ-a bilo propisano da se na osiguranje tražbine prema tom dijelu Zakona na odgovarajući način primjenjuju odredbe toga Zakona o ovrsi radi ostvarenja tražbine.
10. Naime, odredba čl. 28. OZ-a je u tom dijelu izmijenjena tek odredbom čl. 18. Zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona („Narodne novine“ br. 93/14, dalje: ZID OZ/14) koji je stupio na snagu 1. rujna 2014., na način da su tom odredbom u čl. 32. iza stavka 2. dodani stavci 3. i 4. koji glase:
„(3) Ako tijekom ovršnog postupka dođe do promjene vjerovnika, novi vjerovnik nastavlja ovršni postupak kao ovrhovoditelj umjesto prvobitnog ovrhovoditelja, ako javnom ili ovjerovljenom privatnom ispravom dokaže da je nakon pokretanja ovršnog postupka tražbina na njega prenesena ili da je na njega na drugi način prešla. Ako se prijenos ne može dokazati na taj način, prijenos tražbine dokazuje se pravomoćnom odlukom donesenom u parničnom postupku. Novi ovrhovoditelj mora primiti ovršni postupak u onom stanju u kojem se on nalazi u trenutku kad u njega stupa. Za promjenu ovrhovoditelja nije potreban pristanak ovršenika.
(4) Odredba stavka 3. ovoga članka na odgovarajući način se primjenjuje i ako tijekom ovršnog postupka dođe do promjene dužnika.“.
11. Odredbom članka 192. stavak 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP), koji zakon se supsidijarno primjenjuje (čl. 21. st. 1 OZ), propisano je da nakon što se tuženik upustio u raspravljanje o glavnoj stvari, umjesto tužitelja može u parnicu stupiti novi tužitelj samo ako tuženik na to pristane.
12. Na zajedničkom sastanku predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanom 21. studenog 2018. zauzeto je pravno shvaćanje da se zahtjev za subjektivnu preinaku prijedloga za ovrhu može podnijeti i nakon donošenja rješenja o ovrsi, no uz pristanak ovršenika za stupanje novog ovrhovoditelja u ovršni postupak (za postupke pokrenute prije stupanja na snagu OZ/14).
13. Slijedom navedenog proizlazi da je za stupanje novog ovrhovoditelja u ovršni postupak potreban izričiti pristanak ovršenika, što se odnosi i na ovaj postupak osiguranja, a u konkretnom slučaju taj pristanak nije zatražen niti dan.
14. Imajući na umu neprijepornu činjenicu da je došlo do subjektivne promjene na strani predlagatelja osiguranja, a s obzirom da je ranije citirana izmijenjena odredba čl. 32. OZ-a stupila na snagu 1. rujna 2014., a predmetni postupak je pokrenut prijedlogom od 11. studenoga 2011., jasno slijedi da se na konkretnu situaciju, suprotno navodima žalitelja, ne može primijeniti navedena odredba.
15. Dakle, kako promjena vjerovnika u vrijeme pokretanja predmetnog postupka i donošenja rješenja nije bila predviđena odredbom tada važećeg OZ -a, a u konkretnom slučaju izričit pristanak protivnika osiguranja za stupanje novog vjerovnika nije zatražen niti dan, a kako zbog ustupa tražbine predlagatelj osiguranja više nema ovlaštenje za vođenje ovog postupka jer je ustupio tražbinu koja je predmet ovog postupka, valjalo je žalbu odbiti kao neosnovanu i potvrditi pobijano rješenje na temelju odredbe čl. 380 toč. 2. ZPP-a, u vezi s čl. 21. st. 1 OZ-a, te odlučiti kao u izreci ovog drugostupanjskog rješenja.
U Zagrebu, 9. rujna 2026.
Sudac
Ivica Veselić
