Republika Hrvatska

Općinski sud u Bjelovaru

Josipa Jelačića 3

Bjelovar

K-429/2024-22

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Bjelovaru, po sucu Gregoru Sakradžiji, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Jasmine Kuštelega, kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv optuženika ST zbog kaznenog dijela iz čl. 227. st. 2. u vezi st. 1. Kaznenog zakona (KZ/11) povodom optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Bjelovaru broj KO-DO-206/2024-1 od 3. lipnja 2024., nakon održane javne rasprave u prisutnosti zamjenice ODO u Bjelovaru Snježane Tudić, braniteljice Jacinte Toš Špehar, odvjetnice iz Bjelovara, oštećenika PT, opunomoćenice oštećenika MT, odvjentice iz Bjelovara i optuženika ST, **.**.2026., a objavljene u prisutnosti braniteljice Jacinte Toš Špehar, odvjetnice iz Bjelovara, dana 9. rujna 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Na temelju čl. 455. st. 1. Zakona o kaznenom postupku (ZKP)

optuženik ST, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin S i NT, rođene P, rođen **.**.1974. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, konobar, sa završenom srednjom ugostiteljsko-prehrambenom školom, zaposlen u TD Podravka d.d., oženjen, otac dvoje djece, bez čina, bez odlikovanja, prekršajno nekažnjavan, neosuđivan,

kriv je

što je dana 20. lipnja 2023., oko 12,20 sati, u Bjelovaru, upravljajući osobnim automobilom marke "Volkswagen Golf", registarske oznake [registarska oznaka], krećući se Ulicom Andrije Hebranga, izlazeći iz kružnog toka, protivno odredbi članka 38. stavka 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine broj 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22, 114/22), propustio pažljivo osmotriti kolnik ispred sebe kako bi na vrijeme uočio druge sudionike u prometu i obratio posebnu pozornost i oprez na osobe koji stupaju na kolnik, olako smatrajući da takvom vožnjom neće ugroziti druge sudionike u prometu, u nastavku vožnje uslijed nepažljive vožnje kasno uočio bicikl marke "Haro sport", broja šasije: XDS1310122, kojim je upravljao PT prelazeći preko obilježenog pješačkog prijelaza, pa zbog kasnog uočavanja biciklista nije uspio zaustaviti vozilo ispred pješačkog prijelaza već je prednjim dijelom osobnog automobila udario u desnu bočnu stranu bicikla od kojeg udarca je PT pao na kolnik i zadobio teške tjelesne ozljede u vidu krvnog podljeva kože čeone desno, višestrukog prijeloma čeone kosti desno s krvarenjem u sinus, prijeloma unutarnjeg zida i krova desne očne šupljine, prijeloma velikog krila klinaste kosti desno s minimalnim pomakom i zrakom unutar lubanjske šupljine, krvarenje u etmoidnom sinusu s desne strane, prijeloma vrška 12. lijevog rebra bez pomaka, krvnog podljeva i oguljotina kože obje podklatice i oguljotine kože oba koljena,

dakle, iz nehaja kao sudionik u cestovnom prometu kršenjem propisa o sigurnosti prometa izazvao opasnost za život ili tijelo ljudi, pa je zbog toga prouzročio tešku tjelesnu ozljedu druge osobe,

čime je počinio kazneno djelo izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu iz čl. 227. st. 2. u vezi st. 1. Kaznenog zakona (NN 125/2011, 144/2012, 56/2015, 61/2015, 101/2017, 118/2018, 126/2019, 84/2021 i 114/2022 (KZ/11)), pa se, na temelju čl. 227. st. 2. KZ/11,

osuđuje

na kaznu zatvora u trajanju od 6 (šest) mjeseci,

te mu se, na temelju čl. 56. st. 2. KZ/11, izriče uvjetna osuda na način da se kazna na koju je osuđen neće izvršiti ukoliko optuženik u vremenu provjeravanja od 2 (dvije) godine ne počini novo kazneno djelo.

II. Na temelju čl. 148. st. 1. ZKP-a optuženik se obvezuje naknaditi troškove kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. toč. 1. ZKP-a na ime prometno-tehničkog vještačenja u iznosu od 502,61 eur, troškove kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. toč . 1. ZKP-a na ime sudsko-medicinskog vještačenja u iznosu od 315,00 eura i troškove kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. toč. 6. ZKP-a na ime paušalne svote u iznosu od 150,00 eura, koje troškove mu se nalaže platiti u korist državnog proračuna u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Općinsko državno odvjetništvo u Bjelovaru podiglo je kod ovog suda optužnicu broj KO-DO-206/2024-1 od 3. lipnja 2024. protiv optuženika ST zbog kaznenog dijela iz čl. 227. st. 2. u vezi st. 1. Kaznenog zakona (KZ/11) .

2. Prilikom očitovanja o osnovanosti optužbe na raspravi optuženik je izjavio kako se ne smatra krivim u odnosu na kazneno djelo koje mu se stavlja na teret.

3. Na raspravi su pročitani zapisnik o očevidu (list 8-9), razgledana je dokumentacija očevida (list 10-20), pročitana je tzv. crvena liječnička prijava (list 22), medicinska dokumentacija za oštećenika (list 37-51), nalaz i mišljenje prometno-tehničkog vještaka (list 58-65), nalaz i mišljenje sudsko-medicinskog vještaka (list 105-109), zapisnik o ispitivanju svjedoka PT (list 142-143), zapisnik o ispitivanju svjedoka DT (list 157-159), zapisnik o ispitivanju svjedoka ŽT (list 159-160), izvodi iz prekršajne i kaznene evidencije za optuženika.

4. Optuženik je u obrani na raspravi naveo kako je tog dana išao po kćer u školu i kretao se ulicom Andrije Hebranga iz pravca Zvijeraca i ušao je u kružni tok i na izlasku iz kružnog toka došlo je do sudara na način da je biciklist morao i prikočiti i udario je u bočnu stranu njegovog vozila, tj. u prednji lijevi kotač njegovog vozila te je tijelom preletio preko haube njegovog vozila. Iz pravca grada nije nailazilo nikakvo vozilo te je preglednost bila dobra oštećeniku i njemu. Kada je oštećenik pao na tlo on je preletio haubu njegovog vozila s lijeve na desnu stranu i našao se na tlu s desne strane njegovog vozila. Isto tako je i bicikl otklizao po njegovoj haubi i preletio s desne strane njegovog vozila. Neposredno nakon nesreće po naređenju policijskog službenika njegov automobil je pomaknut 5 metara u pravcu grada kako bi se propustila vozila koja su se nalazila iza njega u pravcu grada. Bicikl je također pomaknut s pješačke staze na kojoj se nalazio i bio je naslonjen na drvo. Kada se pristupilo izradi zapisnika o očevidu i izradi fotodokumentacije automobil i bicikl su vraćeni na pretpostavljene točke kako je policija vidjela da se prometna nesreća odvila i policija je stavila bicikl ispred haube njegovog vozila i tako su slikali. Ovime želi reći da su oni tako izradili fotodokumentaciju, ali do udara u stvarnosti nije došlo na taj način. Poznaje sporni kružni tok od ranije i zna da tamo postoji pješački prijelaz. Oštećenika je vidio možda jedan metar prije samog udara kada se već nalazio na pješačkom prijelazu, a prije toga ga je vidio dok je bio 10-ak metara udaljen od pješačkog prijelaza kako se kreće iz pravca prilaza ĆT i kada ga je primijetio u tom trenutku nije mu se činilo kako on ima namjeru biciklom ići na pješački prijelaz na kojem se dogodio sudar. Prilikom izlaska iz kružnog toka on je usporio vožnju kako bi razmotrio prometnu situaciju i sigurno nije vozio brzinom od 30 km/h kako to piše u prometno -tehničko vještačenju već sporije. Preglednost cijelog raskrižja je bila dobra.

5. Oštećenik PT u svom iskazu navodi kako se tog dana vozio biciklom po pješačkoj stazi iz pravca Prilaz Andrije Hebranga i želio je prijeći kružni tok na zebri kako bi ušao u ulicu Milana Šufflaya. Kada je biciklom došao do zebri na kružnom toku spustio je obje noge na tlo još dok se nalazio na pješačkoj stazi, prije nego što je biciklom kročio na zebru. Sjedio je na biciklu koji je bio bicikl od njegovog oca i sjedalo je bilo podešeno nisko, te se sjedeći odgurivao nogama o tlo. Najprije kada je došao do zebre zastao je jer mu je s lijeve strane iz smjera grada nailazio automobil, dok s desne strane nije bilo nikoga. Automobil koji mu je dolazio s lijeve strane ga je propustio da prođe preko zebre i on se počeo odgurivati preko zebre nogama o tlo sjedeći na biciklu i kada je došao do druge strane kolnika začuo je kako mu s desne strane nailazi automobil i čini mu se kako je tada začuo kako vozač pritišće gas na tom automobilu. Tada je refleksno pogledao u desno i sjeća se da je vidio žensku osobu na suvozačevom mjestu u automobilu koja je na licu imala izraz šoka i nakon toga se probudio u bolnici. U samom trenutku prije naleta njegov je dojam da ga je suvozačica zapazila na cesti i zato se na njenom licu mogao vidjeti izraz šoka, dok ga vozač u tom trenutku uopće nije primijetio. U trenutku udara nalazio se na drugoj polovici kolnika gledano iz njegovog pravca. Nalet na njega vidio je njegov susjed ŽT koji je u tom trenutku na kružni tok dolazio iz pravca Ivanovčanske ulice. Njegova susjeda M je saznala kako radi sa sinom od optuženika i onda ga je upitala da li bi on želio da optuženik dođe do njega na što joj je odgovorio da može doći, ali ako misli govoriti da se događaj odvio drugačije nego što je bilo, da onda ne mora dolaziti. Na kraju se njih dvojica nisu vidjeli. Prilikom prometne nesreće zadobio je frakturu lubanje na 4 mjesta i puklo mu je jedno rebro, kao posljedicu nesreće vuče problem s desnim okom. Odmah naklon nesreće kada se probudio nije dobro vidio periferno na desno oko i tako je ostalo do danas. U razgovoru s liječnicima oni su iznijeli mišljenje da mu je vjerojatno povrijeđen centar za vid prilikom neke od fraktura lubanje. Zebra na kojoj se dogodila nesreća nije imala iscrtanu takozvanu crvenu crtu za vožnju biciklom. Ima položen vozački ispit za automobil. Ono što je danas iskazivao odnosi se na njegova zapažanja događaja, a ne ono što mu je netko govorio.

6. Svjedok Svjedok DT u svom iskazu je navela kako je bila suvozač u automobilu kojeg je vozio suprug i vozili su se iz pravca Zvijeraca prema gradu. Kada su došli do spornog kružnog toka zastali su na sjevernoj strani kružnog toka kako bi na zebri propustili pješake i nakon toga je suprug automobilom ušao u kružni tok i kada su izlazili iz kružnog toka i stupili autom negdje na prostor zebre s južne strane kružnog toka s lijeve strane se na biciklu prevezao oštećenik ispred njih i on je udario biciklom u njihov automobil i to negdje u prostoru kod vozačevog prednjeg kotača i nakon udara je preletio preko automobila. Biciklist je vozio bicikl prije nego što je udario u njih. Biciklist nije nosio kacigu. U vožnji nije zastao kada je došao do zebre već se samo prevezao preko kolnika. Prvi put ga je uočila još na nogostupu kako vozi bicikl prije nego što je biciklom stupio na zebru. U vrijeme sudara nije vidjela da bi bilo tko bio prisutan na mjestu događaja, a nakon što su izašli iz automobila primijetila je da su u automobilu koji je kasnije zastao iza njih bile dvije ženske osobe, te je od nekud pristupila jedna ženska osoba koja je donijela čašu vode. Također je nakon nekog vremena iz pravca grada biciklom na mjesto događaja došao jedan mladić koji je nešto komunicirao s biciklistom te kasnije ostao davati izjavu policiji o osobnim podacima biciklista. Ispred njihovog vozila u kružnom toku se nije kretalo bilo kakvo drugo vozilo. Pretpostavlja da se njihovo vozilo kretalo brzinom od oko 20km/h. Ona je biciklista prvi put primijetila dok se on još kretao po pješačkoj stazi na udaljenosti od otprilike pet metara od zebre, ali dalje nije pozorno pratila njegovo kretanje. Kada je prvi put primijetila biciklista dok se još nalazio na pješačkoj stazi njihov se automobil nalazio negdje u sredini kružnog toka. Tijekom vožnje u kružnom toku nije razgovarala s optuženikom u automobilu. Događaj se odvio oko podneva i bilo je jako vruće. Nitko u vozilu tijekom vožnje nije koristio mobitel. Ne zna tko je osoba koji je na biciklu došao iz pravca grada nakon nesreće, radi se o mršavom dečku koji je u potpunosti bio obučen u biciklističku opremu. Nakon nesreće suprug i ona su otišli do hitne pomoći i pokušali se informirati o zdravstvenom stanju oštećenika, no nisu im željeli dati nikakve podatke. U vremenu nakon nesreće suprug i ona nisu pokušavali stupiti u kontakt s oštećenikom. Iz priča u gradu saznali su da je oštećenik otpušten iz bolnice na kućnu njegu, te su saznali da oštećenik ne želi vidjeti njenog supruga. Tijekom vožnje ona je kao suvozač mogla normalno gledati ispred vozila i ne sjeća se da joj je išta zaklanjalo pogled. Optuženik nije zaustavio vozilo ispred zebre na kojoj je došlo do sudara.

7. Svjedok ŽT u svom iskazu je naveo kako se tog dana našao u prometu u spornom kružnom toku na način da se krenuo uključivati u promet u kružni tok iz pravca Ivanovčanske ulice. Još kada je stajao propuštajući druga vozila vidio je oštećenika kako se kreće biciklom tada još po pješačkoj stazi. Oštećenika je primijetio jer ga poznaje od ranije, budući da su bili susjedi u Šarengradskoj ulici pa mu je zbog toga privukao pažnju. Nakon što je, čekajući da uđe u kružni tok, propustio vozilo optuženika, za vozilom optuženika se i on uključio u kružni tok i tada dolazi do sudara u trenutku kada vozilo optuženika izlazi iz kružnog toka. Oštećenik je sve vrijeme vozio bicikl, kretanje biciklom je bilo sporo, vozio je polako i zaustavio je bicikl prije nego je s pješačke staze krenuo na zebru. Zna da je oštećenik zastao biciklom prije nego što je ušao na prostor zebre jer je iz pravca grada nadolazio jedan automobil i zbog toga je oštećenik zastao biciklom, a kada ga je taj automobil, koji se kretao iz pravca grada, propustio, onda je oštećenik krenuo kretati se zebrom. U jednom trenutku je vidio kako je tijelo oštećenika odletjelo u zrak i misli da je u tom srazu automobil udario u bicikl. Nakon nesreće iz automobila koji je propustio oštećenika i koji se kretao iz pravca grada izašla je neka ženska osoba koja je rekla da može biti svjedok u ovom slučaju. Misli da je optuženik sredinom auta udario biciklista i ne može se izjasniti o tome da li je automobil kočio prije naleta. Oštećenik je vozio bicikl preko zebre i noge su mu bile na pedalama. Optuženik se automobilom kroz kružni tok kretao povećanom brzinom i to zna iz razloga što je njegova procjena bila da će se ubaciti u promet prije njega u kružni tok, no onda je primijetio da to neće moći izvesti zbog njegove brzine. Ne sjeća se da li je optuženik stao na zebri prije nego što je ušao u kružni tok. U trenutku dok je vozilo koje se kretalo iz smjera grada zastalo ispred zebre kako bi propustilo biciklista, vozilo optuženika je bilo negdje na izlasku iz kružnog toka. Biciklist nije imao kacigu. Misli da na prijelazu ne postoji crvena linija za prolaz biciklista. U trenutku sudara on se nalazio u svom automobilu u kretanju u kružnom toku. Oštećenika je upoznao prije pet godina kada je došao živjeti u [adresa], jer su bili susjedi i u poznaničkim su odnosima, te nisu međusobno u zavadi. O događaju je razgovarao s oštećenikom nekoliko dana nakon nesreće, nakon što je on izišao iz bolnice.

7.1. Iz nalaza i mišljenja prometno tehničkog vještaka proizlazi kako je do naleta došlo prednjom plohom osobnog vozila u desnu bočnu stranu bicikla kada se bicikl nalazio gotovo čitavom svojom dužinom ispred osobnog vozila, krećući se s lijeva na desno za smjer kretanja osobnog vozila. Do naleta je došlo na oko 6,5 m južno od PTM, na obilježenom pješačkom prijelazu, kada se krajnji prednji dio bicikla nalazio na oko 9 m od lijevog – istočnog ruba kolnika. U trenutku naleta i neposredno prije osobno vozilo se kretalo brzinom oko 30 km/h dok se 2. sudionik vozeći se na biciklu prema tablicama kretanja biciklista mogao kretati srednjom brzinom oko 21 km/h. U trenutku kada je bicikl počeo ulaziti na pješački prijelaz sa istočne strane kolnika Ulice Andrije Hebranga, oko 1,54 sekunde prije naleta, osobno vozilo VW Golf kojim je upravljao 1. sudionik nalazilo se na oko 12,8 m ispred mjesta naleta i 1. sudionik je tada mogao uočiti 2. sudionika na biciklu kako ulazi na pješački prijelaz. Vozač osobnog vozila, 1. sudionik imao je tehničku mogućnost kočenjem izbjeći nalet pri konkretnoj brzini od 30 km/h, ukoliko bi poduzeo snažno kočenje kada je 2. sudionik na biciklu počeo ulaziti na pješački prijelaz sa istočne strane kolnika Ulice Andrije Hebranga. Uz obilježeni pješački prijelaz na kojem je došlo do ove prometne nesreće na kolniku nije bila iscrtana crvenom bojom površina kolnika namijenjena za kretanje biciklista. Da je 2. sudionik prije ulaska na pješački prijelaz sišao s bicikla i gurao ga kao pješak normalnom brzinom od 5 km/h, tada bi od istočnog ruba pješačkog prijelaza do područja kretanja osobnog vozila došao za vrijeme od oko 5 sekundi što bi bilo za oko 3,46 sekundi kasnije nego u realnoj prometnoj situaciji. U tom dodatnom vremenu, osobno vozilo 1. sudionika, uz svoje nepromijenjeno kretanje, moglo bi prijeći put od oko 28,8 m i prešlo bi preko pješačkog prijelaza i mjesta naleta prije no što bi 2. sudionik gurajući bicikl došao do konkretnog mjesta naleta, tako da do prometne nesreće ne bi došlo. Geometrijski elementi raskrižja omogućavali su 2. sudioniku da prije nego što je biciklom ušao na pješački prijelaz uoči osobno vozilo 1. sudionika koje se tada nalazilo unutar kružnog toka, te silaskom s bicikla i gurajući ga prijeđe preko kolnika Ulice Andrije Hebranga, bez incidenta.

8. Na temelju provedenog dokaznog postupka sud nalazi nedvojbeno dokazanim kako je optuženik počinio kazneno djelo na način kako je to optuženo. Naime, sud nalazi nevjerodostojnom obranu optuženika o tome da se oštećenik zaletio biciklom u bočnu lijevu stranu njegova vozila, tj. u prednju lijevu gumu automobila. Na opisani je način dinamiku prometne nesreće opisala i svjedokinja DT, te sud ne vjeruje iskazu niti ove svjedokinje, koja je supruga optuženika i očito je svojim iskazom željela poboljšati procesnu poziciju svog supruga. O tome da se događaj nije odvio na način kako ga opisuju optuženik i svjedokinja DT svjedoče već materijalni tragovi na automobilu i biciklu, a značajno je to kako niti sam optuženik ne spori kako je „udubljenje iznad znaka marke vozila na prednjoj desnoj strani poklopca motora nastalo tijekom prometne nesreće“ (udubljenje vidljivo na slici 21 fotodokumentacije očevida). Kada optuženik priznaje da je citirano udubljenje nastalo tijekom prometne nesreće on na taj način priznaje kako je prilikom sudara došlo do sraza predenje strane automobila s biciklom i na taj način pada u vodu obrana u kojoj se tvrdi kako je oštećenik biciklom udario u prednju lijevu gumu automobila. Da je došlo do sraza prednje plohe osobnog vozila u desnu bočnu stranu bicikla proizlazi i iz nalaza i mišljenja prometno -tehničkog vještaka, koji je kategoričan u tom dijelu. Konačno i svjedok ŽT navodi kako „misli da je optuženik sredinom auta udario biciklista“. Sud nalazi iskaz svjedoka ŽT vjerodostojnim, budući da je vrlo uvjerljivo i konzistentno iskazivao tijekom svjedočenja. Tako ovaj svjedok iskazuje o tome kako je vidio oštećenika kako se kreće biciklom po pješačkoj stazi, zatim je oštećenik zastao s biciklom prije nego što je ušao u prostor zebre jer je iz pravca grada nadolazio jedan automobil, a kada ga je taj automobil propustio oštećenik se krenuo kretati zebrom, vozeći bicikl preko zebre, i u jednom trenutku je tijelo oštećenik odletjelo u zrak i svjedok misli da je u tom srazu automobil udario bicikl. Također je značajno kako je oštećenik na biciklu bio uočljiv optuženiku kao opasnost, jer je vidljivost bila dobra, te sam optuženik navodi kako je prvi put primijetio oštećenika kada je ovaj bio udaljen desetak metara od pješačkog prijelaza (zebre).

9. Iz nalaza i mišljenja sudsko-medicinskog vještaka proizlazi kako je oštećenik tijekom prometne nesreće zadobio „teške tjelesne ozljede u vidu krvnog podljeva kože čeone desno, višestrukog prijeloma čeone kosti desno s krvarenjem u sinus, prijeloma unutarnjeg zida i krova desne očne šupljine, prijeloma velikog krila klinaste kosti desno s minimalnim pomakom i zrakom unutar lubanjske šupljine, krvarenje u etmoidnom sinusu s desne strane, prijeloma vrška 12. lijevog rebra bez pomaka, krvnog podljeva i oguljotina kože obje podklatice i oguljotine kože oba koljena“. Po nalaženju suda nema dvojbe o tome kako su zadobivene ozljede svakako posljedica sporne prometne nesreće.

9.1. Optuženik je postupao suprotno čl. 38. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, koji propisuje da vozač „kad prilazi obilježenome pješačkom prijelazu, mora upravljati vozilom s osobitim oprezom i voziti takvom brzinom da, u slučaju potrebe, može pravodobno zaustaviti vozilo ispred pješačkog prijelaza“. Dakle, radi se o visoko postavljenim očekivanjima za vozača kada prilazi obilježenom pješačkom prijelazu, te se od njega očekuje da brzinu vožnje do te mjere umanji tako da, u konkretnom slučaju, bude u mogućnosti zaustaviti vozilo i u situaciji ukoliko drugi sudionik u prometu koji se kreće biciklom (,a kojeg je vidio na desetak metara od pješačkog prijelaza) kroči na taj pješački prijelaz.

10. S obzirom na sve prethodno navedeno sud nalazi nedvojbeno dokazanim kako je optuženik dana 20. lipnja 2023., oko 12,20 sati, u [adresa], upravljajući osobnim automobilom marke "Volkswagen Golf", registarske oznake [registarska oznaka], krećući se Ulicom Andrije Hebranga, izlazeći iz kružnog toka, protivno odredbi članka 38. stavka 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine broj 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22, 114/22), propustio pažljivo osmotriti kolnik ispred sebe kako bi na vrijeme uočio druge sudionike u prometu i obratio posebnu pozornost i oprez na osobe koji stupaju na kolnik, olako smatrajući da takvom vožnjom neće ugroziti druge sudionike u prometu, u nastavku vožnje uslijed nepažljive vožnje kasno uočio bicikl marke "Haro sport", broja šasije: XDS1310122, kojim je upravljao PT prelazeći preko obilježenog pješačkog prijelaza, pa zbog kasnog uočavanja biciklista nije uspio zaustaviti vozilo ispred pješačkog prijelaza već je prednjim dijelom osobnog automobila udario u desnu bočnu stranu bicikla od kojeg udarca je PT pao na kolnik i zadobio teške tjelesne ozljede u vidu krvnog podljeva kože čeone desno, višestrukog prijeloma čeone kosti desno s krvarenjem u sinus, prijeloma unutarnjeg zida i krova desne očne šupljine, prijeloma velikog krila klinaste kosti desno s minimalnim pomakom i zrakom unutar lubanjske šupljine, krvarenje u etmoidnom sinusu s desne strane, prijeloma vrška 12. lijevog rebra bez pomaka, krvnog podljeva i oguljotina kože obje podklatice i oguljotine kože oba koljena, čime je iz nehaja kao sudionik u cestovnom prometu kršenjem propisa o sigurnosti prometa izazvao opasnost za život ili tijelo ljudi, pa je zbog toga prouzročio tešku tjelesnu ozljedu druge osobe, čime je počinio kazneno djelo izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu iz čl. 227. st. 2. u vezi st. 1. KZ/11.

11. Optuženik je prilikom počinjenja kaznenog djela postupao u stanju ubrojivosti. Postupao je iz nehaja (bio je svjestan da propuštanjem pažljivog osmatranja kolnika ispred sebe kako bi na vrijeme uočio druge sudionike u prometu i obratio posebnu pozornost i oprez na osobe koji stupaju na kolnik izaziva opasnost za život i tijelo ljudi, no olako je smatrao da do izazivanja te opasnosti neće doći i bio je svjestan da takvim postupanjem može teško tjelesno ozlijediti drugu osobu, no olako je smatrala da do toga neće doći), bio je svjestan da je njegovo djelo zabranjeno, a nije postojao niti jedan ispričavajući razlog.

12. Sud je primijenio Kazneni zakon objavljen u NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, kao zakon koji je vrijedio u vrijeme počinjenja, budući da naknadno nije došlo do ublažavanja režima instituta primijenjenih u ovom kaznenom predmetu.

13. Kod odluke o kazni sud je optuženiku kao olakotno cijenio što je isti dosada neosuđivan i prekršajno nekažnjavan, narušenog je zdravstvenog stanja, te što je otac dvoje djece, od čega je jedna kćer teški invalid. Također se kao olakotna okolnost može uzeti činjenica određenog doprinosa oštećenika, koji se kretao po pješačkom prijelazu vozeći bicikl. Kao olakotno je cijenjeno i to što je opunomoćenik oštećenika u završnom govoru predložio da se optuženiku „izrekne najblaža moguća kaznenopravna sankcija“. S druge strane kao otegotno mu je cijenjeno što je oštećenik zadobio doista teške ozljede, time da neke od posljedica osjeća i danas (oštećenje perifernog vida). S obzirom na sve navedeno sud je optuženika osudio na kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci, te mu je izrekao uvjetnu osudu s rokom provjeravanja od dvije godine, te je ocjena suda kako će ovako odmjerena kazna u potpunosti ostvariti svrhu kažnjavanja u konkretnom slučaju.

14. Na temelju čl. 148. st. 1. ZKP-a optuženik je obvezan naknaditi troškove kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. toč. 1. ZKP-a na ime prometno-tehničkog vještačenja u iznosu od 502,61 eur, troškove kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. toč. 1. ZKP -a na ime sudsko-medicinskog vještačenja u iznosu od 315,00 eura i troškove kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. toč. 6. ZKP-a na ime paušalne svote u iznosu od 150,00 eura (visina je odmjerena uzimajući u obzir trajanje i složenost izvida i kaznenog postupka).

15. Zbog navedenog presuđeno je kao u izreci, na temelju čl. 455. st. 1. ZKP -a.

U Bjelovaru, 9. rujna 2026.

Sudac

Gregor Sakradžija

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka pisanog otpravka. Žalba se podnosi u četiri istovjetna primjerka, putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležan županijski sud.

DNA

I. Dostaviti

- ODO Bjelovar

- optuženik ST,

- branitelj Jacinta Toš Špehar, odvjetnica iz Bjelovara,

- oštećenik PT,

- opunomoćenik oštećenika Zorislav Krivačić, odvjetnik iz Bjelovara,

II. Kal. 15 dana